Rad uz mirovinu: U Hrvatskoj rijetkost, u Njemačkoj svakodnevica

U Hrvatskoj rad u mirovini, usprkos ovogodišnjoj dodatnoj liberalizaciji, nije osobito popularan. Prema podacima HZMO-a, zaposleno je rekordnih 40.502 umirovljenika, što je tek nešto više od tri posto svih korisnika mirovina. S druge strane, u Njemačkoj je nastavak rada nakon umirovljenja znatno uobičajeniji, najčešće kroz takozvani minijob.

Prema podacima njemačke Centrale za minijobove, u ožujku ove godine minijob je imalo više od 1,26 milijuna osoba starijih od 65 godina. Među njima je bilo oko 1,21 milijun osoba starijih od 65 godina zaposlenih kod poduzeća te još oko 54.000 starijih osoba koje su obavljale poslove kod privatnih osoba poput čišćenja, kuhanja, čuvanja djece i pomoći starijima.

Do 603 eura mjesečno

Minijob je poseban oblik zaposlenja s ograničenom zaradom. Od 1. siječnja 2026. njime se može zaraditi najviše 603 eura mjesečno u godišnjem prosjeku, odnosno 7.236 eura godišnje. Granica je vezana uz njemačku minimalnu plaću, koja ove godine iznosi 13,90 eura bruto po satu pa omogućuje približno deset sati rada tjedno.

Radnik na minijobu ne plaća doprinose za zdravstveno osiguranje, osiguranje za slučaj nezaposlenosti ni dugotrajnu skrb. Poslodavac plaća paušalne doprinose i porez. Radnik je načelno uključen u mirovinsko osiguranje te u komercijalnom sektoru izdvaja 3,6 posto plaće, ali može zatražiti oslobođenje od tog doprinosa. Zbog toga mu zarada najčešće ostaje gotovo jednaka bruto iznosu.

Takav je rad posebno pogodan umirovljenicima koji žele povećati prihode bez povratka na puno radno vrijeme. Minijobovi su česti u trgovini, ugostiteljstvu, poljoprivredi, čišćenju, dostavi i drugim uslužnim djelatnostima. Takvih minijob radnih mjesta u Njemačkoj je gotovo 6,81 milijun, od čega oko 6,55 milijuna u pravnim osobama, a 252.000 kod privatnih poslodavaca.

Komisija želi ukinuti povlašteni status

Njemačka Komisija za mirovinsku reformu preporučila je ukidanje sadašnjeg poreznog i socijalnog povlaštenog statusa minijobova. Radnici bi prema tom prijedlogu bili uključeni u redoviti sustav socijalnog osiguranja, a ukinula bi se i mogućnost oslobođenja od vlastitog mirovinskog doprinosa. Iznimka bi mogla vrijediti samo za učenike.

Član Komisije i ekonomski stručnjak Martin Werding smatra da bi promjena radnicima omogućila stjecanje većih mirovinskih prava. Tvrdi i da sadašnja granica od 603 eura mnoge navodi da odbijaju dodatne sate ili povećanje plaće kako ne bi izgubili povlašteni status. To posebno pogađa žene, koje čine većinu zaposlenih na minijobovima i tijekom radnog vijeka prikupljaju manje mirovinskih bodova.

Porez bi porastao s dva na pet posto

Odvojeno od preporuka Komisije, vladajući CDU/CSU i SPD dogovorili su povećanje paušalnog poreza na minijobove s dva na pet posto. Taj porez u pravilu plaća poslodavac. Na mjesečnu plaću od 603 eura porez bi porastao s 12,06 na 30,15 eura. Promjena još nije stupila na snagu jer se politički dogovor mora pretočiti u zakon.

Protivnici reforme upozoravaju da bi veći porezi i doprinosi povećali troškove poslodavaca te smanjili neto zaradu ako bi se dio troška prenio na radnike. Njemački FDP procjenjuje da će promjene posebno pogoditi zaposlene u ugostiteljstvu, trgovini, poljoprivredi i uslužnim djelatnostima. Konačna odluka o širem ukidanju povlaštenog statusa minijobova još nije donesena.