Broj vrlo starih umirovljenika u Hrvatskoj nezaustavljivo raste

Broj korisnika mirovina u dobi od 85 i više godina porastao je u Hrvatskoj za gotovo 50 posto u nepunih deset godina. Istodobno se prepolovio broj korisnika između 60 i 64 godine, što pokazuje da u mirovinu odlazimo sve kasnije i sve dulje je primamo.

U lipnju 2016. godine isplaćene su mirovine za 85.325 umirovljenika koji su proslavili 85. rođendan ili su bili stariji od toga. U svibnju ove godine taj je broj bio čak 127.369. To znači da je njihov broj povećan za 42.044, odnosno 49,3 posto, a udio među svim korisnicima porastao je sa 7,5 na 11,2 posto. Danas je svaki deveti korisnik mirovine u dobi od 85 i više godina.

Pritom treba znati da je ukupan broj umirovljenika u promatranom razdoblju stabilan i da se smanjio za samo 865, dok je skupina najstarijih korisnika gotovo 50 posto veća. Riječ je o umirovljenicima prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO), bez mirovina djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika, branitelja i pripadnika HVO-a.

Među korisnicima u dobi od 85 i više godina i dalje prevladavaju žene. Njihov broj porastao je s 58.492 na 83.545, dok se broj muškaraca povećao s 26.833 na 43.824. Žene danas čine gotovo dvije trećine korisnika u toj dobnoj skupini, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO).

Dvije trećine starije od 70 godina

Ako spustimo ljestvicu na 70 i više godina, u lipnju 2016. godine 51,8 posto korisnika mirovina bilo je u toj skupini, a danas ih je 66,1 posto. Prije deset godina toj je skupini pripadao svaki drugi korisnik, a danas gotovo dvije trećine.

U mirovinu odlazimo kasnije

Rast broja korisnika u dobi od 85 i više godina prije svega govori o duljem životu i starenju stanovništva, a drastičan pad broja umirovljenika u starosnoj skupini od 60 do 64 godine pokazuje, između ostalog, da sve kasnije idemo u mirovinu.

U nepunih deset godina taj je broj pao sa 177.065 na 87.129. Njihov broj smanjen je za 89.936, odnosno čak 50,8 posto. Danas je, dakle, znatno manje ljudi već u mirovini tijekom prve polovice šezdesetih godina života.

Veličina generacije je važan čimbenik

Opreza radi, naglašavamo da se taj pad ne može pripisati samo kasnijem umirovljenju jer skupina obuhvaća različite vrste mirovina, a na njezinu brojnost utječe i veličina generacija.

Ipak, potvrdu kasnijeg odlaska daje prosječna dob novih korisnika starosne mirovine. U 2016. godini iznosila je 62 godine i dva mjeseca, dok su novi korisnici u prvih pet mjeseci 2026. bili prosječno stari 63 godine i deset mjeseci. Prosječna dob umirovljenja tako je povećana za godinu i osam mjeseci.