Je li cimet nova soda bikarbona? Hrvatski vrtlari koriste ga gotovo za sve

Je li cimet nova soda bikarbona? Nova ludost zahvatila je i hrvatske vrtlare: sipaju mljeveni cimet po tlu, posipaju po biljnim ozljedama, njime pokušavaju liječiti gljivične bolesti i tjerati štetnike. Dio tih savjeta ima znanstvenu podlogu, ali cimet je ušao u vrtlarsku legendu zahvaljujući lošoj interpretaciji znanstvenih istraživanja.

Najpovoljniji dokaz

Najpovoljniji dokaz u korist cimeta dolazi iz poljskog istraživanja na rajčici. Znanstvenici su od praha cejlonskog cimeta pripremili vodene filtrate koncentracije 0,5 i jedan posto te ih ispitali na kulturi sive plijesni, odnosno gljivice Botrytis cinerea. Nakon šest dana slabiji je filtrat smanjio rast micelija za 54,4 posto, a jači za 81,4 posto. Rezultati su objavljeni u časopisu European Journal of Plant Pathology.

Cimet je pokazao djelovanje i na zaraženim biljkama. Rajčice prskane 0,5-postotnim filtratom imale su manje simptoma sive plijesni, a nakon šest tjedana njihova je zelena masa bila oko 34 posto veća nego kod zaraženih i netretiranih biljaka.

U poljskom pokusu biljke su prskane šest puta, u razmacima od četiri do pet dana, a to ipak nije generalna uputa koju hrvatski vrtlari slijede: posipati tlo i biljke mljevenim cimetom.

Sorta nije nebitna

Ni sve sorte rajčice nisu reagirale jednako. Jedna je nakon tretmana razvila 27,3 posto više listova, dok ih je druga imala 10,3 posto manje nego netretirana skupina. Istraživanje zato daje određeno opravdanje vodenom pripravku protiv sive plijesni, ali ne dokazuje da cimet liječi pepelnicu, plamenjaču, trulež korijena, bakterijske bolesti i viroze.

Ulje nije isto što i prah

Puno uvjerljiviji rezultati dobiveni su s eteričnim uljem cimeta i njegovim glavnim sastojkom cinamaldehidom. U laboratorijskim pokusima te su tvari zaustavljale rast gljivica Rhizoctonia, Fusarium i drugih biljnih patogena. No eterično ulje koncentrirana je smjesa aktivnih spojeva i ne može se izjednačiti s prahom koji se raspadne ili ispere na površini zemlje. Osim toga, laboratorij je jedno, a vrt drugo.

Veća koncentracija pritom nije nužno bolja. Istraživanje je pokazalo da je trans-cinamaldehid već pri razmjerno niskim koncentracijama snažno usporavao rast korijena, mijenjao njegovu građu i izazivao oksidacijski stres. Zbog toga svaki ozbiljniji agronom neće savjetovati upotrebu cimetovog eteričnog ulja u amaterskom vrtu.

Ne zacjeljuje ozljede

Ni tvrdnja da cimet zacjeljuje ozljede nije potvrđena. On možda privremeno smanji broj gljivica na površini manjeg reza, ali biljka ranu zatvara stvaranjem vlastitog zaštitnog tkiva. Stručnjaci Sveučilišta Purdue upozoravaju da premazi mogu ograničiti pristup kisika i usporiti zatvaranje rane, pa se kod drvenastih biljaka preporučuje pravilan i čist rez, a ne premazivanje različitim kućnim pripravcima.

Nije hormon za ukorjenjivanje

Mnoge će razočarati činjenica da cimet nije ni prirodni hormon za ukorjenjivanje te nema ni približno djelovanje standardnih pripravaka na bazi auksina. U jednom istraživanju reznica četkovca samo se 6,66 posto reznica tretiranih vodenim ekstraktom cimeta ukorijenilo, u usporedbi s 53,33 posto u kontrolnoj skupini. Dakle, nema dokaza da cimet potiče stvaranje korijena.

Neće očistiti vrt od štetnika

Slabi su i dokazi da prah tjera vrtne štetnike. U pokusu Sveučilišta Texas A&M žlica cimeta posuta po mravinjaku nije smanjila broj mrava, a nema dokaza ni da eliminira jaja i ličinke štetnika.

Uglavnom, shvatili ste, tvrdnje da liječi gotovo sve bolesti, zacjeljuje biljke, ukorjenjuje reznice i čisti vrt od štetnika spadaju u vrtlarsku fikciju.