Poljska je isplatila 14. mirovinu, SUH od Plenkovića traži novu formulu i dvije isplate

Poljska je jučer isplatila ovogodišnju 14. mirovinu, godišnji dodatak prvenstveno namijenjen umirovljenicima s malim mirovinama. Puni dodatak iznosi 1.978,49 zlota bruto (457 eura), a dobivaju ga korisnici čija obuhvaćena mirovinska primanja ne prelaze 2.900 zlota bruto, odnosno oko 670 eura.

Iznad tog praga primjenjuje se pravilo “zlota za zlotu”, pa se dodatak smanjuje za iznos kojim mirovina prelazi 2.900 zlota. Primjerice, korisnik s mirovinom od 808 eura, dobiva oko 318 eura bruto. Korisnici čije mirovine prelaze 1.115 eura nemaju pravo na isplatu 14. mirovine. Isplata je automatska i odvija se zajedno s rujanskim mirovinama.

Bruto iznos nije jednak onome koji sjeda na račun jer se od četrnaeste mirovine odbija zdravstveni doprinos te porez na dohodak. Poljski javni radio navodi da korisnik minimalne mirovine može dobiti oko 375 eura neto.

Dva dodatka

Poljska trinaestu mirovinu isplaćuje od 2019. godine, a četrnaestu je prvi put isplatila 2021. Isprva zamišljena kao privremena pomoć, četrnaesta je 2023. godine zakonski pretvorena u trajno godišnje pravo. Trinaesta mirovina isplaćuje se u visini minimalne mirovine bez prihodovnog praga, dok je četrnaesta ciljano usmjerena prema korisnicima s nižim primanjima.

Hrvatska traži pravu 13. mirovinu

Hrvatska je svoj trajni godišnji dodatak, popularno nazvan 13. mirovinom, prvi put isplatila krajem 2025. Vrijednost godine mirovinskog staža postavljena je na šest eura, pa je umirovljenik s 30 godina staža dobio 180, a s 40 godina 240 eura. Za prvu isplatu izdvojeno je oko 217 milijuna eura. Za razliku od poljske četrnaeste mirovine, visina hrvatske mirovine nije kriterij za određivanje dodatka.

Takav model oštro kritizira Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) koji traži da jedna godina rada vrijedi 80 posto aktualne vrijednosti mirovine. SUH u računicu želi staviti i stvarne godine rada, a ne ukupan mirovinski staž koji može sadržavati i pridodana razdoblja.

Na taj način bi vrijednost dodatka automatski pratila rast AVM-a, usklađivala bi se s inflacijom i prosječnom plaćom, umjesto da Vlada svake godine posebno određuje koliko vrijedi jedna godina staža – sukladno proračunskim mogućnostima.

SUH je u akcijskom planu koji je predao ministru mirovinskog sustava Alenu Ružiću (HDZ) zatražio da se takav obračun provede već ove godine, a od 2027. godine da se takav dodatak isplaćuje dvaput godišnje, u srpnju i prosincu. Hrvatska bi time praktično dobila i 13. i 14. mirovinu. Vlada zasad nije najavila uvođenje druge godišnje isplate.