Naknada za nezaposlene do 1.014 eura: Kako je dobiti i tko ima pravo

Gubitak posla ne znači da radnik automatski ostaje bez svih prihoda. Nezaposlene osobe koje ispunjavaju zakonske uvjete mogu ostvariti novčanu naknadu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), koja trenutačno iznosi od najmanje 429,38 do najviše 1.014,30 eura mjesečno, ovisno o prethodnoj plaći, radnom vremenu i trajanju korištenja prava. Za dio starijih radnika postoji i mogućnost primanja naknade sve do ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu.

Pravo ne ovisi samo o tome koliko je osoba radila. Važni su i razlog prestanka radnog odnosa, prethodno korištenje naknade te pravodobna prijava HZZ-u. Zato prije potpisivanja sporazumnog otkaza ili odlaska s posla treba provjeriti kako će takva odluka utjecati na pravo na naknadu.

Tko može dobiti novčanu naknadu?

Osnovni uvjet jest najmanje devet mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca prije prestanka radnog odnosa ili obavljanja samostalne djelatnosti. Za osobe mlađe od 30 godina vrijedi povoljnije pravilo: dovoljno je najmanje šest mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca. Dob se promatra u trenutku prestanka rada.

U vrijeme provedeno na radu uračunava se odgovarajuće razdoblje obveznog mirovinskog osiguranja na temelju zaposlenja, a pod propisanim uvjetima i samostalne djelatnosti. Određena razdoblja privremene nesposobnosti za rad i rodiljnog dopusta nakon prestanka zaposlenja također se mogu uračunati.

Ako je osoba već koristila naknadu, za novo pravo u pravilu se računa rad nakon prestanka posljednjeg utvrđenog prava, što može biti presudno za nekoga tko je tijekom radnog vijeka više puta ostajao bez posla.

Kada otkaz znači gubitak prava?

Naknada se u pravilu može ostvariti kada radni odnos prestane bez krivnje ili volje radnika. To obuhvaća, primjerice, poslovno uvjetovani otkaz zbog viška radnika ili istek ugovora na određeno vrijeme, ako su ispunjeni i ostali uvjeti.

S druge strane, pravo se u pravilu ne može ostvariti ako radnik sam da otkaz, potpiše sporazumni prestanak radnog odnosa ili dobije otkaz zbog skrivljenog ponašanja. Isključeni su i određeni drugi slučajevi, poput nezadovoljavanja na probnom radu ili prestanka radnog odnosa sudskom nagodbom. Iznimka kod vlastitog otkaza postoji ako je riječ o izvanrednom otkazu uzrokovanom ponašanjem poslodavca.

Sporazumni prestanak rada ipak nije uvijek prepreka. Zakon predviđa iznimke kada je sporazum sklopljen na prijedlog poslodavca u postupku kolektivnog zbrinjavanja viška radnika, zbog premještaja bračnog, izvanbračnog ili životnog partnera u drugo mjesto prebivališta te zbog promjene prebivališta iz zdravstvenih razloga, uz propisano mišljenje zdravstvene ustanove. Običan sporazumni raskid, pa i kada ga predloži poslodavac, ne treba poistovjećivati s tim iznimkama.

Koliko iznosi naknada?

Iznos se određuje prema prosjeku bruto plaće ostvarene u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa. Riječ je o tri cijela kalendarska mjeseca, pri čemu prekidi koji padaju na vikende i blagdane ne narušavaju kontinuitet. Kod samostalne djelatnosti polazi se od prosjeka osnovica na koje su obračunani i uplaćeni doprinosi.

Naknada iznosi 60 posto osnovice tijekom prvih 90 dana, 35 posto od 91. do 180. dana te 30 posto za preostalo vrijeme. Ipak, propisani su najniži i najviši iznosi, pa rezultat nije uvijek jednak jednostavnom postotku prethodne plaće.

Prema trenutačno objavljenim podacima HZZ-a, najviši mjesečni iznosi su:

Najniža naknada za osobu koja je radila puno radno vrijeme iznosi 429,38 eura mjesečno. Kod rada s nepunim radnim vremenom primjenjuju se posebna pravila razmjernog određivanja iznosa. Navedeni maksimumi vezani su uz prosječnu neto plaću u prethodnoj godini, a minimum uz minimalnu plaću umanjenu za doprinose, zbog čega se ti iznosi mogu mijenjati.

Primjerice, ako je osnovica radnika 1.500 eura bruto, naknada bi prije primjene zakonskih ograničenja iznosila 900 eura tijekom prvih 90 dana, 525 eura tijekom sljedećih 90 dana te 450 eura u preostalom razdoblju. U tom primjeru sva tri iznosa ostaju unutar trenutačno propisanih granica. Stvarni izračun HZZ utvrđuje na temelju dokumentacije i pojedinačnog rješenja.

Koliko dugo se naknada može primati?

Trajanje ovisi o vremenu provedenom na radu. Redovno pravo traje od 90 do 450 dana, a osobe mlađe od 30 godina koje imaju najmanje šest mjeseci rada mogu ostvariti početno pravo od 90 dana.

Za mlađe od 30 godina, početni razred obuhvaća i osobe sa šest do devet mjeseci rada. Važno je i da se kod ponovnog ostvarivanja prava ne mora računati cijeli radni vijek, nego se primjenjuju pravila o radu nakon prethodno utvrđenog prava na naknadu.

Tko može primati naknadu sve do mirovine?

Za starije radnike postoji posebno pravilo. Prema članku 54. Zakona o tržištu rada, nezaposlena osoba koja je provela na radu više od 32 godine i kojoj nedostaje do pet godina do ispunjenja dobne granice za starosnu mirovinu može ostvariti naknadu sve do ponovnog zaposlenja ili nastupanja drugog zakonskog razloga za prestanak prava.

To ne znači da svatko s 32 godine mirovinskog staža automatski dobiva pet godina naknade. Potrebno je ispuniti uvjete za samo pravo, uključujući razlog prestanka rada, a posebno treba provjeriti koja se razdoblja rada uračunavaju nakon eventualnog prethodnog korištenja naknade.

U 2026. muškarci redovitu starosnu mirovinu ostvaruju sa 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža, dok žene u prijelaznom razdoblju pravo ostvaruju sa 64 godine života i najmanje 15 godina staža. Granica za žene postupno raste do izjednačavanja s muškarcima 2030. godine, pa se kod nezaposlene osobe mora gledati godina u kojoj će ispuniti uvjete, a ne samo njezina sadašnja dob.

Posebna naknada nije prijevremena mirovina. Korisnik ostaje nezaposlena osoba i mora ispunjavati obveze prema HZZ-u. Pravo prestaje, među ostalim, kada se ponovno zaposli, ispuni uvjete za starosnu mirovinu, ostvari određenu drugu mirovinu ili navrši 65 godina života.

Računa li se vrijeme na burzi u mirovinski staž?

Samo primanje novčane naknade ne znači da se cijelo razdoblje nezaposlenosti automatski uračunava u mirovinski staž. To je važno za osobe koje planiraju ostati na naknadi nekoliko godina prije umirovljenja.

Postoji zasebno pravo na mirovinsko osiguranje za nezaposlenu osobu koja je ostvarila pravo na novčanu naknadu i ispunjava uvjet godina života za starosnu mirovinu, ali joj nedostaje potreban mirovinski staž. Osiguranje može trajati dok ne stekne prvi uvjet staža za starosnu mirovinu, najdulje pet godina. Zahtjev se podnosi u roku propisanom za novčanu naknadu. To je drukčije pravo od naknade koja se, uz propisane uvjete, može primati do mirovine.

Kako se prijaviti i koji je rok?

Za ostvarivanje naknade potrebno je prijaviti se HZZ-u i podnijeti zahtjev u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa ili samostalne djelatnosti. Ako je nakon prestanka rada trajala privremena nesposobnost za rad ili rodiljni dopust, rok se računa od prestanka te okolnosti.

Ako osoba zbog opravdanog razloga propusti rok, zahtjev može podnijeti u roku od osam dana od prestanka razloga koji ju je spriječio, a najkasnije 60 dana od propuštanja osnovnog roka. Posebno pravilo od 60 dana od pravomoćnosti vrijedi kada je radni odnos prestao na temelju odluke nadležnog suda ili javnopravnog tijela.

Zahtjev se može podnijeti osobno u HZZ-u, preporučenom poštom uz presliku identifikacijskog dokumenta ili online. Elektronička prijava dostupna je putem službene usluge HZZ-a, a za prijavu u evidenciju mogu se koristiti odgovarajuće vjerodajnice, poput bankovnog tokena ili e-osobne iskaznice.

Koji su dokumenti potrebni?

Uz prijavu i zahtjev potrebno je priložiti dokaz o razlogu prestanka radnog odnosa, primjerice odluku o otkazu ili obavijest o isteku ugovora na određeno vrijeme. Potreban je i dokaz o prosjeku bruto plaće, poput potvrde poslodavca ili ovjerenih platnih lista, te podatak o tekućem računu za isplatu.

HZZ izričito navodi da tiskanica M-2P nije valjan dokaz o razlogu prestanka radnog odnosa. Ako osoba trenutačno nema svu potrebnu dokumentaciju, zahtjev se ipak zaprima, a o njemu se odlučuje nakon što dokumentacija bude potpuna. Zato nedostatak pojedine potvrde nije razlog da se propusti rok za podnošenje zahtjeva.

Ako je zahtjev podnesen u redovnom roku i pravo je priznato, naknada u pravilu pripada od prvog dana nakon prestanka radnog odnosa, odnosno druge zakonom predviđene okolnosti. Isplaćuje se do 10. u mjesecu za prethodni mjesec.

Što ako se osoba ponovno zaposli?

Ponovno zaposlenje prekida korištenje naknade, ali ne mora značiti da je neiskorišteni dio zauvijek izgubljen. Ako osoba ponovno ostane bez posla, pod propisanim uvjetima može nastaviti primati preostalu naknadu u ranije utvrđenoj visini. Od 2025. godine sporazumni prestanak novog radnog odnosa više nije automatska prepreka nastavku prethodno priznatog prava, iako se za stjecanje potpuno novog prava i dalje primjenjuju zasebna pravila.

Ako je nakon prekida ostvareno dovoljno novog rada, osoba može imati mogućnost izbora između nastavka preostale naknade i novog prava. Prije odluke korisno je usporediti preostalo trajanje i iznos s onim što bi donio novi izračun, jer nova naknada ne mora nužno biti povoljnija.

Imaju li pravo obrtnici i osobe koje su radile u inozemstvu?

Pravo mogu ostvariti i osobe koje su prestale obavljati samostalnu djelatnost, ali prestanak mora biti opravdan. Zakon među opravdanim razlozima navodi, primjerice, insolventnost ili nelikvidnost, poslovanje s gubitkom, gubitak poslovnog prostora ili dozvole, bolest, gubitak poslovnog partnera te ozbiljnu štetu ili prirodnu katastrofu. Razlog se mora dokazati odgovarajućom dokumentacijom, a samo zatvaranje obrta nije dovoljno za automatsko priznavanje prava.

Rad ostvaren u drugim državama Europske unije, Švicarskoj, Norveškoj, Islandu i Lihtenštajnu može se uzeti u obzir pri utvrđivanju prava u Hrvatskoj. Razdoblja osiguranja potvrđuju se odgovarajućom dokumentacijom, najčešće obrascem PD U1. Ako osoba ne može sama pribaviti potvrdu, HZZ može pokrenuti postupak prikupljanja podataka. Za rad u državama s kojima Hrvatska ima ugovore o socijalnom osiguranju vrijede posebna ugovorna pravila.

Koje obveze korisnik ima i što je sa zdravstvenim osiguranjem?

Korisnik naknade mora aktivno tražiti posao, biti raspoloživ za rad i izvršavati aktivnosti dogovorene s HZZ-om. Odbijanje odgovarajućeg zaposlenja, nepridržavanje profesionalnog plana, neprijavljeni rad ili drugi zakonom propisani razlozi mogu dovesti do prestanka prava. Naknada stoga nije bezuvjetna isplata za cijelo razdoblje koje je navedeno u rješenju.

Zdravstveno osiguranje treba urediti odvojeno od zahtjeva za novčanu naknadu. Nakon prestanka radnog odnosa potrebno je javiti se HZZO-u u roku od 30 dana radi utvrđivanja statusa po odgovarajućoj osnovi. Osobe koje se vode u evidenciji nezaposlenih HZZ-a izuzete su od obveze osobnog pristupanja HZZO-u svaka tri mjeseca radi provjere statusa.

Najvažnije je ne čekati istek roka za prijavu i ne pretpostaviti da će HZZ naknadno priznati pravo samo zato što je osoba dugo radila. Prije prestanka radnog odnosa treba provjeriti njegov pravni temelj, a nakon prestanka pravodobno podnijeti zahtjev. Posebno se to odnosi na starije radnike, kojima razlika između redovne naknade, naknade do mirovine i prava na mirovinsko osiguranje može bitno utjecati na prihode i budući mirovinski staž.