Ukinuti saborske mirovine? Evo koliko bi dobio svaki umirovljenik

„Kada bi se ukinule sve saborske penzije i novac dao umirovljenicima, stabilizirao bi se mirovinski sustav i bilo bi dovoljno za sve“, napisao je čitatelj Marko iz Slatine u komentaru na našoj društvenoj mreži.

Slična se tvrdnja često može čuti u raspravama o održivosti mirovinskog sustava pa smo iz službenih podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) izračunali koliko bi novca umirovljenici doista dobili kada bi se povlaštene saborske mirovine ukinule i raspodjelile na sve postojeće korisnike mirovina.

Koliko ih ima?

Prema podacima za lipanj 2026. godine, 688 korisnika iz ove kategorije prima prosječno 2.438,01 euro neto, uz prosječan staž od 32 godine, osam mjeseci i 28 dana. HZMO u ovu skupinu, osim bivših saborskih zastupnika, ubraja članove Vlade, suce Ustavnog suda i glavnog državnog revizora. Među korisnicima je 501 starosna, pet invalidskih i 182 obiteljske mirovine.

Koliko iznosi povlašteni dio?

Kako bismo dobili iskoristive podatke, iz navedenog neta izračunali smo bruto uz pretpostavljenu poreznu stopu od 20 posto, osnovni osobni odbitak od 600 eura i umirovljeničko umanjenje poreza na mirovine za 50 posto. Naime, ovaj je postupak potreban budući da je porez na dohodak prihod gradova i općina, a ne države.

Prosjek od 2.438,01 euro neto odgovara približno 2.642,23 eura bruto. Riječ je o ilustrativnom izračunu jer stvarni bruto prosjek ovisi o pojedinačnim poreznim stopama koje određuju gradovi i općine te o osobnim odbicima.

Također smo, s obzirom na to da iza ovih mirovina stoji ozbiljan mirovinski staž, izračunali koliki bi bio najniži iznos koji bi se prema institutu najniže mirovine isplatio za njega. Podsjećamo da se gotovo svaka treća mirovina ostvarena prema općim propisima, bez međunarodnih ugovora, isplaćuje kao najniža mirovina.

Najniža mirovina u lipnju 2026. iznosila je 15,73 eura za svaku godinu staža. Za prosječnih 32 godine, osam mjeseci i 28 dana to bi bilo približno 515,07 eura mjesečno, uz polazni i mirovinski faktor 1. Razlika u odnosu na procijenjeni bruto prosjek saborskih mirovina iznosi oko 2.127 eura.

Ta razlika nije stvarni iznos povlastice, već ilustracija njenog maksimuma. Mnogi umirovljenici su i prije dolaska u Sabor imali dobre plaće i uplaćivali visoke doprinose, a na redovnu mirovinu utjecale bi im i plaće ostvarene tijekom zastupničkog mandata.

Koliko bi dobili ostali umirovljenici?

Kada bi se, isključivo radi ilustracije, svih 688 mirovina svelo na približno 515 eura po institutu najniže mirovine, mjesečna razlika iznosila bi oko 1,46 milijuna eura, odnosno 17,56 milijuna godišnje.

HZMO je u lipnju evidentirao 1.233.886 korisnika mirovina. Kada bi se taj novac ravnomjerno podijelio svima, svaki bi dobio približno 1,19 eura mjesečno. Stvarni iznos bio bi bitno manji jer bi promatranoj skupini umirivljenika trebalo priznati prava ostvarena radom i doprinosima, a računica uključuje i obiteljske te invalidske mirovine.

Čak i kada bi se svih 688 mirovina potpuno ukinulo, bez priznavanja ikakvih prava iz redovnog mirovinskog osiguranja, njihov procijenjeni ukupni bruto iznos bio bi oko 1,82 milijuna eura mjesečno. Podijeljen na sve umirovljenike, taj bi novac donio približno 1,47 eura po osobi. Riječ je o beznačajnoj svoti za standard umirovljenika, a to znači da je o saborskim mirovinama moguće raspravljati jedino u moralnim, a ne financijskim okvirima.

Saborske mirovine ukinute su još 2012. godine

Mnogi naši čitatelji ne znaju ni da je mogućnost zastupničkih mirovina zakonski ukinuta 3. veljače 2012. godine. Zastupnici kojima je prvi mandat započeo u sedmom sazivu Sabora, kao i oni prvi put izabrani kasnije, mirovinu ostvaruju prema općim propisima.

Ustavni sud je 2014. zaštitio ranije stečena prava i legitimna očekivanja zastupnika koji su dužnost obnašali prije 22. prosinca 2011. godine pa se njihove mirovine i danas isplaćuju.