Europa traži više novca za mirovine: Jedan postotni bod u Hrvatskoj vrijedi 350 milijuna

Europske države posljednjih godina sve češće posežu za povećanjem doprinosa i širenjem osnovice na koju se oni plaćaju. Novi podaci OECD-a pokazuju da iza tog trenda stoje dugoročni demografski pritisci i sve veći troškovi socijalnih sustava.

U izvješću Tax Policy Reforms 2026 OECD govori o održivom trendu prema višim stopama doprinosa i širim osnovicama za njihovu naplatu. Ne odnose se sva povećanja izravno na mirovine jer se doprinosima financiraju i zdravstvo te drugi dijelovi socijalne države, ali u nekoliko zemalja upravo je održivost mirovinskog sustava važan razlog reforme.

Španjolska: Mehanizam međugeneracijske pravednosti

Najjasniji primjer je Španjolska koja od 2023. postupno povećava mirovinske doprinose kroz Mehanizam međugeneracijske pravednosti. Dodatni doprinos ove godine iznosi 0,9 posto plaće, od čega 0,75 posto plaća poslodavac, a 0,15 posto radnik. Trebao bi postupno rasti do 1,2 posto 2029. godine.

Španjolci se nisu zaustavili samo na povećanju stope. Povećavaju i najvišu osnovicu na koju se doprinosi plaćaju, a za dio visokih plaća uveden je poseban solidarni doprinos. Cilj je prikupiti više novca u godinama u kojima u mirovinu ulaze bejbimumeri, brojne generacije rođene nakon Drugog svjetskog rata.

Francuska, Grčka, Litva, Slovačka…

Slične poteze OECD bilježi i drugdje u Europi. Francuska je povećala poslodavački doprinos za dio zaposlenih u javnom sektoru, Grčka je podigla gornju granicu osnovice za socijalne doprinose, a Litva je za dio samozaposlenih ukinula dotadašnju osnovicu od 50 posto prihoda i ujednačila je na 90 posto oporezivog prihoda. Slovačka je pak minimalnu osnovicu za doprinose samozaposlenih povećala s 50 na 60 posto prosječne plaće.

Hrvatska čeka

Hrvatska zasad ne povećava stopu mirovinskih doprinosa. Za radnika osiguranog u oba obvezna mirovinska stupa iz bruto plaće odvaja se ukupno 20 posto, odnosno 15 posto u prvi i pet posto u drugi stup.

Međutim, sami doprinosi već dugo nisu dovoljni za isplatu svih mirovina pa se velik dio potrebnog novca nadoknađuje iz državnog proračuna.

Koliko bi povećanje doprinosa moglo značiti vidi se na jednostavnoj računici. U drugi mirovinski stup tijekom 2025. godine pri stopi od pet posto uplaćeno je gotovo 1,76 milijardi eura. Na približno istoj osnovici svaki dodatni postotni bod doprinosa vrijedio bi oko 352 milijuna eura godišnje.

Koje su opcije?

Kako stanovništvo stari, države imaju nekoliko velikih mogućnosti: povećavati dob za umirovljenje, dopustiti pad relativne vrijednosti mirovina, više ih financirati iz drugih poreza ili povećati doprinose.