Vesna Škare Ožbolt: Ne želim saborsku mirovinu

Bivša ministrica pravosuđa i saborska zastupnica u tri saziva Vesna Škare Ožbolt neće koristiti saborsku mirovinu. Takvu je odluku javno iznijela još prije pet godina, a sada je za Glas umirovljenika potvrdila da se ništa nije promijenilo.

„Nisam je aktivirala i neću“

„Da, jesam. Ništa se nije promijenilo. Nisam je aktivirala i neću. Nije mi to neka herojska gesta, to je jednostavno stvar osobnog poštenja prema ljudima kojima sam godinama govorila o pravdi i pravnoj državi. Kako bih nekome gledala u oči i objašnjavala da sustav mora biti pravedan, a da sama uzimam mirovinu koja je nekoliko puta veća od one koju taj čovjek prima nakon cijelog radnog vijeka?“

Škare Ožbolt danas vodi vlastiti odvjetnički ured. Kada jednom ode u mirovinu, kaže da je želi primati prema pravilima koja vrijede za ostale osiguranike i na temelju onoga što je tijekom radnog vijeka uplatila.

„Radim, imam svoj posao, zarađujem svoj kruh i to me čini sretnom. Mirovinu ću, kad dođe vrijeme, primati po istim pravilima po kojima je primaju svi drugi iz onoga što sam uplatila. To mi se čini jedino normalnim i korektnim.“

Jaz svakim usklađivanjem raste

Prosječna mirovina bivših saborskih zastupnika i članova Vlade danas prelazi 2.400 eura, dok su radničke mirovine višestruko niže. Budući da se mirovine usklađuju jednakim postotkom, korisnik s visokom mirovinom pri svakom usklađivanju dobiva i znatno veće povećanje u eurima, upozorava Glas umirovljenika.

„Nije pravedno i to se ne može obraniti nikakvom matematikom. Postotak zvuči neutralno, ‘svima isto’, ali kad se isti postotak primijeni na 700 eura i na 2.400 eura, jaz se ne smanjuje, on raste. Svako usklađivanje radničkom umirovljeniku donese nekoliko desetaka eura, a nekome s posebnom mirovinom donese iznos koji je gotovo pola prosječne radničke mirovine. To nije usklađivanje, to je produbljivanje nepravde s državnim pečatom.“

Škare Ožbolt predlaže drukčiji model: osnovno usklađivanje u apsolutnom iznosu ili barem jasnu gornju granicu povećanja, uz snažnije podizanje najnižih mirovina. Smatra i da posebne mirovine za političke dužnosnike ne bi smjele biti automatska posljedica obnašanja funkcije.

“Velike mirovine ne trebaju državnu zaštitu”

„Ako netko ima mirovinu koja je tri puta veća od prosječne, on ne treba državnu zaštitu od inflacije jednako kao netko tko ne može platiti grijanje. I još nešto, posebne mirovine za dužnosnike trebaju biti iznimka za ljude koji su zaista svojim radom ili žrtvom zadužili državu, a ne automatska nagrada za mandat. Ja sam bila i ministrica i zastupnica u tri saziva i ne mislim da mi to daje pravo na veću mirovinu od bilo koje učiteljice ili medicinske sestre.“

Položaj većine hrvatskih umirovljenika Škare Ožbolt opisuje mnogo težim. Smatra da mirovine ne prate dovoljno rast plaća i životnog standarda, a inflacija posebno pogađa upravo troškove na koje stariji troše najveći dio prihoda: hranu, lijekove i režije.

„Živjeti od prosječne mirovine u Hrvatskoj danas nije život, nego umijeće preživljavanja. Dolaze mi ljudi koji su četrdeset godina radili, plaćali sve što je država tražila, a sada moraju birati hoće li u ljekarnu ili na tržnicu. To nije pitanje brojki, to je pitanje dostojanstva.“

Prema podacima HZMO-a za lipanj 2026. godine, u skupini bivših saborskih zastupnika, članova Vlade, sudaca Ustavnog suda i glavnog državnog revizora bilo je 688 korisnika mirovine. Njihova prosječna neto mirovina iznosila je 2.438,01 euro, uz prosječan mirovinski staž od 32 godine, osam mjeseci i 28 dana. Među njima je 501 korisnik starosne, pet invalidske i 182 obiteljske mirovine.