Mirovina iz drugog stupa: Za istih 35.000 eura početna isplata može biti 142,74 ili 185,57 eura

Pri ugovaranju mirovine iz drugog stupa moguće je odabrati isplatu koja se usklađuje s inflacijom ili višu početnu mirovinu bez takvog usklađivanja. Razlika na početku može biti velika, ali se odnos iznosa mijenja s godinama isplate i rastom cijena.

U primjeru Hrvatskog mirovinskog osiguravajućeg društva osiguranik ima 65 godina i 35.000 eura kapitalizirane štednje te ugovara pojedinačnu doživotnu mirovinu bez jednokratne isplate dijela novca.

Početni bruto iznosi su 142,74 eura mjesečno uz usklađivanje s inflacijom i 185,57 eura mjesečno bez usklađivanja. Mirovina bez usklađivanja u tom je primjeru na početku viša za 42,83 eura, odnosno oko 30 posto. Riječ je o informativnom izračunu, a stvarni iznos ovisi o visini štednje, dobi, odabranom obliku mirovine, zajamčenom razdoblju i važećem cjeniku društva.

Usklađivanje s cijenama

Mirovina s usklađivanjem povećava se prema promjeni indeksa potrošačkih cijena u Hrvatskoj. Podatke utvrđuje Državni zavod za statistiku, a usklađivanje se provodi najmanje dva puta godišnje za prethodno polugodište. Za razliku od mirovine iz prvog stupa, u izračun ne ulazi rast plaća. Tako mirovina iz drugog stupa prati samo inflaciju.

Ako je indeks potrošačkih cijena negativan, iznos mirovine ne smanjuje se odmah. Ostaje nepromijenjen, ali se prethodno zabilježeni pad cijena uračunava pri sljedećoj pozitivnoj promjeni. Tek preostali pozitivni dio povećava mirovinu. Takav način usklađivanja propisan je Zakonom o mirovinskim osiguravajućim društvima.

Viši početni iznos

Mirovina bez usklađivanja određuje se u višem početnom iznosu, ali se poslije ne povećava zbog inflacije. Njezin nominalni iznos ostaje jednak pa rast cijena postupno smanjuje njegovu kupovnu moć.

Mirovinska osiguravajuća društva mogu ponuditi i druge modele koji nisu vezani uz inflaciju. Raiffeisen MOD, primjerice, uz potpuno nepromjenjivu mirovinu nudi i model koji se jednom godišnje povećava po fiksnoj stopi od 1,5 posto. Takvo povećanje nije usklađivanje s troškovima života: ako cijene porastu više od 1,5 posto, kupovna moć mirovine ipak pada.

Kada se iznosi izjednačuju?

Presudni su buduća inflacija i trajanje isplate. U HRMOD-ovu primjeru s početnim iznosima od 142,74 i 185,57 eura, uz pretpostavljenu prosječnu inflaciju od 2,3 posto, mjesečni iznos usklađivane mirovine dostiže fiksnu mirovinu u 13. godini isplate. Ukupno isplaćeni iznosi izjednačavaju se u 23. godini.

Uz inflaciju od četiri posto mjesečni se iznosi izjednačavaju u osmoj, a ukupne isplate u 14. godini. Ako bi inflacija iznosila jedan posto, mjesečni iznosi izjednačili bi se tek u 27. godini, a zbroj isplata ne bi se izjednačio unutar promatranih 30 godina.

Ti scenariji pokazuju da fiksna mirovina može donijeti više novca u prvim godinama, a usklađivana mirovina postaje povoljnija ako isplata traje dulje ili cijene rastu brže.

Može li se promijeniti?

Način usklađivanja bira se pri sklapanju ugovora s mirovinskim osiguravajućim društvom. Korisnik može u roku od 90 dana od prvog izbora zatražiti promjenu između mirovine s usklađivanjem i mirovine bez usklađivanja, bez suglasnosti društva.

Nakon isteka toga roka promjena ovisi o uvjetima mirovinskog osiguravajućeg društva i zahtijeva novi izračun. Prelaskom na drugi model ne zadržava se dotadašnji mjesečni iznos, nego se mirovina ponovno određuje prema važećem cjeniku, preostaloj vrijednosti obveze i dobi korisnika u trenutku promjene.