Sve više Francuza bira postupni odlazak u mirovinu: i Hrvati to mogu

Francuski zavod za mirovinsko osiguranje CNAV, koji pokriva osnovne mirovine radnika privatnog sektora i samozaposlenih, u prvih devet mjeseci ove godine odobrio je 46.000 postupnih mirovina, prema 22.000 u istom razdoblju lani. Više nego dvostruki rast potvrdio je direktor zavoda Paul Bazin.

Taj model radnicima omogućuje da završetak radnog vijeka rasporede na nekoliko godina. Smanjuju radno vrijeme i plaću nadopunjuju dijelom mirovine, dok kroz nastavak rada stječu dodatna mirovinska prava.

Manje rada, dio plaće i dio mirovine

Za radnike u francuskom privatnom sektoru postupna mirovina dostupna je od 60. godine, uz najmanje 150 priznatih tromjesečja osiguranja. To odgovara 37,5 godina staža, no osim rada mogu se priznati i određena druga razdoblja, primjerice bolesti i nezaposlenosti. Radno vrijeme mora biti između 40 i 80 posto punog vremena.

Omjer je jednostavan: tko radi 80 posto punog vremena, prima 20 posto izračunate mirovine. Tko radi 60 posto, dobiva 40 posto mirovine, a rad na pola vremena donosi polovicu mirovine. Dio mirovine tako nadomješta dio izgubljene plaće, ali ne jamči da će ukupna primanja ostati jednaka.

Mirovina se u toj fazi izračunava privremeno, prema dotad stečenim pravima. Ispunjavanje uvjeta za postupnu mirovinu ne jamči obračun bez umanjenja: francuski dopunski sustav Agirc-Arrco, primjerice, primjenjuje privremeno umanjenje ako osiguranik nema dovoljno tromjesečja za puni obračun.

Na plaću se i dalje plaćaju doprinosi, a konačna mirovina ponovno se računa uz dodatno stečena prava. Uz suglasnost poslodavca moguće je plaćati doprinose na osnovicu pune plaće iako zaposlenik radi skraćeno. Za konačnu mirovinu treba podnijeti poseban zahtjev; prijelaz nije automatski.

Blaži uvjeti povećali interes

Francusko mirovinsko osiguranje rast korištenja povezuje s ublažavanjem uvjeta i boljom upoznatošću zaposlenika s tom mogućnošću. Od rujna prošle godine pristup je otvoren od 60. godine za sve generacije, dok je reforma iz 2023. godine proširila krug potencijalnih korisnika i ograničila mogućnost poslodavaca da odbiju zahtjev.

Poslodavac odbijanje mora obrazložiti nespojivošću traženog radnog vremena s poslovanjem. Ako u roku od dva mjeseca ne dostavi pisani, obrazloženi odgovor, zahtjev se smatra prihvaćenim.

I u Hrvatskoj se može bez prekida zaposlenja

Hrvatski radnik također može smanjiti radno vrijeme i početi primati mirovinu kod istog poslodavca. Ako ispunjava uvjete za starosnu, prijevremenu starosnu ili mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, uz izmjenu ugovora može nastaviti raditi do polovice punog vremena i ostvariti mirovinu bez prestanka radnog odnosa. Pritom prima cijeli priznati iznos mirovine.

To je moguće i prije 65. godine. Muškarac sa 60 godina i 35 godina staža ispunjava uvjete za prijevremenu mirovinu, dok žena u 2026. treba imati 59 godina i 34 godine staža. Za mirovinu dugogodišnjeg osiguranika potrebno je 60 godina života i 41 godina staža osiguranja u efektivnom trajanju.

Penalizacija i novi izračun mirovine

Kod prijevremene mirovine primjenjuje se umanjenje od 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska, koje se ukida od prvog dana mjeseca nakon navršenih 70 godina.

Dodatni rad može donijeti novi izračun mirovine, ali ni on nije automatski. Potrebno je steći najmanje godinu dana staža osiguranja nakon umirovljenja, što se radom na pola vremena u pravilu postiže nakon dvije kalendarske godine. Za ostvarivanje nove mirovine na temelju tog zaposlenja potreban je i prestanak zaposlenja, podnošenje zahtjeva te ispunjavanje zakonskih uvjeta dobi i staža.

Ukratko, Francuska ima posebno prijelazno razdoblje prije konačnog umirovljenja u kojem isplaćeni dio mirovine prati smanjenje radnog vremena. Hrvatski model uz pola radnog vremena dopušta isplatu cijele već priznate mirovine, no prethodno treba ispuniti uvjete za njezino ostvarivanje.

Od ove godine hrvatski korisnici starosnih i prijevremenih mirovina nakon 65. mogu raditi i puno radno vrijeme, uz isplatu polovice mirovine.