Mirovina
Finska ograničila rast mirovina: U Hrvatskoj bi ista inflacija donijela 54 eura više
Finska je zakonom ograničila buduće usklađivanje mirovina. Usporedili smo finski i hrvatski model na primjeru mirovine od 1.000 eura.
Finska je zakonom ograničila buduće usklađivanje mirovina u razdobljima kada cijene rastu brže od plaća. Nova kočnica usklađivanja, na žalost brojnih umirovljenika, moći će se prvi put primijeniti 2030. godine.
Finska usklađuje radničke mirovine prema indeksu u kojem cijene imaju udio od 80 posto, a plaće 20 posto. Novi zakon uvodi ograničenje: ako taj indeks tijekom dvije godine raste brže od koeficijenta plaća, rast mirovina bit će ograničen na rast koeficijenta plaća.
Možda je to jednostavnije reći ovim riječima: kada inflacija nadmaši rast plaća, mirovine će i dalje rasti, ali sporije nego što bi rasle prema dosadašnjoj formuli. Ograničenje se ne odnosi na sve finske mirovinske i socijalne naknade.
Koliko bi izgubili umirovljenici?
Usporedili smo finski i hrvatski sustav na hipotetskoj mirovini od 1.000 eura. Pretpostavili smo da cijene dvije godine zaredom rastu po šest posto, a plaće po dva posto godišnje. Bez kočnice finska bi mirovina nakon dvije godine iznosila 1.106,70 eura. S aktiviranom kočnicom porasla bi na 1.056,78 eura, odnosno gotovo 50 eura manje.
U Hrvatskoj se primjenjuje formula 85:15, koja veću težinu daje povoljnijem pokazatelju. Prema pojednostavljenom izračunu, ista mirovina nakon dvije godine dosegnula bi 1.110,92 eura. Razlika u odnosu na finsku mirovinu s kočnicom iznosila bi 54,13 eura mjesečno.
Hrvatska mirovine usklađuje polugodišnje, a Finska godišnje. Radi usporedbe hrvatsku smo formulu primijenili na godišnje stope.
Što se događa s mirovinom od 1.000 €?
Hipotetska simulacija za dvije godine: cijene rastu 6 % godišnje, plaće 2 % godišnje.
Finska je već imala takav inflacijski udar
Koliko se dva finska indeksa mogu razlikovati pokazuje razdoblje visoke inflacije. Mirovinski indeks porastao je 2023. godine za 6,8 posto, a koeficijent plaća za 3,8 posto. Sljedeće godine povećanja su iznosila 5,7 odnosno 5,1 posto. Takav dvogodišnji odnos pokazuje u kakvim bi okolnostima nova kočnica mogla ograničiti rast mirovina.
Finska je ograničenje uvela u sklopu reforme kojom nastoji stabilizirati financiranje mirovina zbog starenja stanovništva. Hrvatska zasad nema takvu dvogodišnju kočnicu, ali ni njezina formula ne jamči potpuno očuvanje kupovne moći.
