Mirovina
Portugal ima tri brzine ‘rasta’ mirovina. Niže dobivaju na vrijednosti, veće gube
Portugalska vlada za siječanj 2027. godine očekuje rast nižih mirovina od 3,3 posto. Više mirovine dobivaju manji postotak, ali povećanje u eurima i dalje može biti veće.
U Portugalu od iznosa mirovine ovisi i koliko će ona nominalno porasti u siječnju. Vlada za 2027. godinu očekuje rast nižih mirovina od 3,3 posto, a to je iznad inflacije. Više mirovine dobivaju manji postotak, pa će se za njih unatoč povećanju moći kupiti nešto manje.
Procjenu je 6. studenoga na raspravi o državnom proračunu iznijela državna tajnica za socijalnu sigurnost Susana Filipa Lima. Kako je objansila, u niži razred ulazi oko 90 posto mirovina. Srednjem razredu predviđa rast od 2,79 posto, koliko zasad iznosi inflacija koja ulazi u obračun. Za viši razred portugalski poslovni portal ECO prema zakonskoj formuli izračunao je stopu od 2,54 posto. Konačni statistički podaci očekuju se sredinom prosinca.
Tko prestiže cijene?
Portugal mirovine ažurira jednom godišnje, od 1. siječnja. U račun ulaze potrošačke cijene bez troškova stanovanja i prosječan realni rast gospodarstva u dvije godine. Kad je taj rast između dva i tri posto, kao u sadašnjoj procjeni, nižim mirovinama pripada najmanje pola postotnog boda iznad inflacije. Srednje prate cijene, a više za njima zaostaju za četvrtinu postotnog boda.
U 2026. godini najviša stopa primijenjena je na mirovine do 1.074,26 eura. Drugi razred obuhvatio je iznose iznad te granice do 3.222,78 eura. Onima koji prelaze tu najbišu granicu, mirovina će se realno smanjiti, iako će iznos biti veći.
Pragovi se pomiču s godišnjom promjenom referentnog iznosa za socijalna davanja, a nove će granice biti objavljene u propisu za 2027.
U Hrvatskoj omjer ostaje isti
Portugal svoj model zove atualização anual das pensões; godišnje ažuriranje mirovina. U Hrvatskoj umjesto ažuriranja imamo usklađivanje i to dvaput godišnje prema promjeni cijena i prosječne bruto plaće. Ista stopa vrijedi za male i velike mirovine pa se omjeri među njima čuvaju. Socijalne komponente koja nižim mirovinama daje višu stopu u toj formuli nema.
Kad hrvatska stopa pokrije inflaciju, kupovna moć u načelu je očuvana u svim razredima, iako se nominalno razlike među mirovine povećavaju. No ne treba zaboraviti da inflacija djeluje i na tu razliku. Uz to, u hrvatskom modelu i velike i male mirovine dugoročno zaostaju za plaćama. Kad plaće rastu brže od cijena, u stopu usklađivanja ulazi 85 posto rasta plaća i 15 posto rasta cijena pa je povećanje mirovina manje od rasta prosječne bruto plaće.
Veća mirovina, slabija kupovna moć
S druge strane, u Portugalu se mijenja i odnos među samim mirovinama. Prema procjeni za 2027. godinu, mirovina od 500 eura raste za 16,50 eura mjesečno i dobiva oko pola posto kupovne moći. Mirovina od 3.500 eura raste za 88,90 eura, ali gubi oko četvrtinu posto kupovne moći.
