Stižu li mršave godine za europske mirovine? Vlade stežu remene

Europske vlade traže načine za obuzdavanje rasta mirovinskih rashoda. Proračunski deficiti i starenje stanovništva potiču promjene pravila koja su desetljećima štitila primanja umirovljenika. Najbrojnije poslijeratne generacije svojim su radom osiguravale pristojnu mirovinu svojim roditeljima, no nisu stvorile nove kohorte radnika koji bi isto činili za svoje roditelje.

Ne čudi zato što Britanija najavljuje ukidanje svog izuzetno povoljnog modela usklađivanja, Francuska predlaže selektivno zamrzavanje, a Rumunjska već dvije godine ne usklađuje mirovine kako bi obuzdala proračunski deficit.

Britanski osigurač

Ujedinjeno Kraljevstvo od 2011. koristi takozvani trostruki osigurač (Triple Lock): državna mirovina raste prema najvišoj od tri stope: inflacije, rasta prosječnih plaća ili zajamčenih 2,5 posto. Takva zaštita s vremenom povećava državne rashode jer se povoljnija usklađivanja trajno ugrađuju u mirovine.

Premijer Andy Burnham najavio je da će od travnja 2030. godine sadašnju formulu zamijeniti izmijenjeni model. Dvostruki osigurač jamčit će rast prema inflaciji ili najmanje 2,5 posto, a dodatna veza s plaćama čuvat će relativnu vrijednost mirovine tijekom vremena. Time će se ograničiti dosadašnji rast mirovina, a njihova zaštita od zaostajanja za plaćama ovisit će o još nerazrađenom mehanizmu. Vlada namjerava predložiti zakon u ovom mandatu, a provedba nakon sljedećih izbora ovisi i o političkom ishodu.

Prema vladinim projekcijama, do 2050. godine godišnja ušteda dosegnut će čak 50 milijardi funti. To je novac koji bi prema sadašnjoj formuli bio isplaćen umirovljenicima, no u budućnosti će biti usmjeren na zadovoljavanje drugih potreba. Ipak, dio tog novca ići će za besplatnu osobnu skrb starijima.

Francusko zamrzavanje

Francuska vlada za 2027. godinu predlaže da se osnovne mirovine ne usklađuju s inflacijom ako ukupna mjesečna mirovinska primanja korisnika prelaze 1.260 eura. U prag ulaze i osnovne i dopunske mirovine, ali zamrzavanje se odnosi na osnovne. Vlada tijekom godine može odobriti djelomično povećanje, no bez takve odluke mirovine ostaju zamrznute.

Prijedlog pogađa približno dvije trećine umirovljenika, odnosno oko 12,2 milijuna ljudi. Procijenjena ušteda iznosi 4,1 milijardu eura. Senatski odbor predložio je viši prag od 1.500 eura kako bi od zamrzavanja zaštitio više umirovljenika. Zakon još nije usvojen.

Rumunjski rezovi

Rumunjska je 2025. godine zamrznula vrijednost referentne mirovinske točke, a mjeru produljila i na 2026. godinu. Zajedno s ograničavanjem plaća u javnom sektoru to je dio pokušaja smanjenja velikog proračunskog deficita pod nadzorom Europske unije.

Inflacija je prema rumunjskom nacionalnom indeksu potrošačkih cijena u proljeće premašila deset posto. Zbog zamrznute mirovinske točke korisnici nisu dobili redovito povećanje koje ublažava udar poskupljenja. Od kolovoza 2025. godine na dio mirovine iznad 3.000 leja (oko 562 eura) obračunava se i zdravstveni doprinos.

Deficit je 2024. godine iznosio 9,3 posto BDP-a, a Europska komisija za 2026. prognozira 6,2 posto. Vlada najavljuje povratak usklađivanju u idućoj godini, a ministar rada Florin Manole spominje povećanje od 7,3 posto. Uz upozorenje da konačna i formalna odluka o tome ne postoji.