Vijesti
Majstor vam je loše obavio posao? Evo što možete učiniti s računom i bez njega
Majstor je loše obavio posao ili napravio dodatnu štetu? Potrošači mogu tražiti popravak, sniženje cijene ili naknadu štete. Važni su dokazi i rokovi.
Kad je gospođa Marija iz Zagreba zatekla vodu na podu svoje kupaonice, odmah je znala da to neće proći bez majstora. No do majstora u posljednje vrijeme nije lako doći, a ako kojega i uspijete dobiti na telefon, tko zna kad će on imati vremena pozabaviti se vašim slučajem, koliko će vam naplatiti i kako će obaviti posao.
„Zvala sam jednog poznatog majstora, no on nije imao vremena. Onda sam na internetu potražila neke druge majstore i s jednim se dogovorila da dođe pogledati što to curi. Ispalo je da treba promijeniti sifon“, kaže.
Kad je majstor došao, izgovorio je onu slavnu rečenicu: „Tko vam je ovo radio?“ Sifon u tuš-kadi bio je nepažljivo postavljen pa je počelo curiti, iako sam sifon nije bio toliko star. Na pitanje zašto loše obavljen posao nije reklamirala kod majstora koji joj je renovirao kupaonicu, objasnila je da je dotični u međuvremenu otišao u mirovinu i više se time ne bavi.
No postojao je još jedan problem. „Čak i da taj čovjek još uvijek radi, nisam za radove uzela račun, tako da ništa od reklamacije. Bilo bi mi puno skuplje da smo išli preko računa pa sam majstoru novac dala na ruke. I sad mi se to obilo o glavu“, kaže Marija.
Kao što je naša sugovornica naučila na teži način, prvotna ušteda kasnije se može pokazati jako skupom. Kada se majstorski radovi dogovaraju na brzinu ili na preporuku poznanika, često se ne razmišlja o tome što će se dogoditi ako posao bude loše obavljen ili ako izvođač jednostavno odbije priznati odgovornost.
Jeftinije bez računa, skuplje kad nastane problem
Stručnjakinja za prava potrošača Dunja Maletić upozorava da je jedan od najčešćih problema s kojima se potrošači susreću upravo rad majstora „na crno“. Majstor ponudi nižu cijenu, ali bez računa, a potrošači na to svjesno pristanu. Problem nastaje kada uslugu treba reklamirati. „Često se događa da se majstori ‘naprave ludi’, tvrdeći da tu i tu uslugu uopće nisu obavljali pa za nju ne moraju ni odgovarati“, kaže Maletić.
Važna je razlika između majstora koji ima registrirani obrt ili tvrtku i fizičke osobe koja radi „u fušu“. U prvom slučaju riječ je o trgovcu na kojeg se primjenjuje Zakon o zaštiti potrošača pa naručitelj usluge ima status potrošača. Ako osoba radi bez registrirane djelatnosti, taj se zakon na njihov odnos u pravilu ne primjenjuje.
To, međutim, ne znači da je svaki dogovor bez računa automatski pravno nepostojeći niti da naručitelj nema nikakvu mogućnost zaštite. I dalje može postojati ugovorni odnos prema Zakonu o obveznim odnosima, ali dokazivanje dogovorenog posla, cijene i odgovornosti može biti znatno teže. Osim računa, u tome mogu pomoći poruke, elektronička pošta, bankovne uplate, fotografije i drugi dokazi.

Što ako je posao loše obavljen?
Kada majstor ima registriranu djelatnost, potrošač može uložiti pisani prigovor zbog nekvalitetno obavljene usluge. Kako objašnjava Maletić, može zahtijevati da posao bude obavljen kvalitetno, prema pravilima struke i u cijelosti. Ako majstor odbije otkloniti nedostatke, ovisno o okolnostima može se tražiti sniženje cijene ili povrat novca.
Prava naručitelja uređuje i Zakon o obveznim odnosima, koji takve poslove najčešće svrstava u ugovor o djelu. Prema njegovim odredbama, naručitelj ima pravo zahtijevati uklanjanje nedostataka, a izvođaču za to može odrediti primjeren rok. Ako majstor nedostatke ne otkloni, naručitelj u određenim slučajevima može angažirati drugoga na njegov račun, tražiti sniženje naknade ili raskinuti ugovor.
Nije, međutim, svaki propust automatski razlog za raskid ugovora i povrat cijelog iznosa. Kod manjih nedostataka naručitelj je u pravilu dužan najprije omogućiti izvođaču da ih popravi. Ako je posao obavljen protivno izričitim uvjetima dogovora, mogućnosti su šire pa je pod određenim uvjetima moguće raskinuti ugovor i tražiti naknadu štete bez prethodnog zahtjeva za popravkom.
Važno je i reagirati na vrijeme. Obavljeni posao treba pregledati čim je to moguće i izvođača bez odgađanja obavijestiti o uočenim nedostacima. Ako se problem pokaže tek kasnije i nije se mogao otkriti uobičajenim pregledom, riječ je o skrivenom nedostatku. O njemu izvođača treba obavijestiti što prije, a najkasnije u roku od mjesec dana od otkrivanja. Nakon dvije godine od primitka obavljenog posla naručitelj se više ne može pozivati na nedostatke.
Kad majstor napravi još veću štetu
Poseban problem nastaje kada izvođač ne samo da ne obavi posao kako treba nego svojim radom prouzroči dodatnu štetu. Primjerice, zbog nestručno izvedenih vodoinstalaterskih radova procuri voda i ošteti parket, namještaj ili susjedov stan. Ili serviser nakon popravka ostavi uređaj u još gorem stanju.
„Potrošač ne mora prihvatiti da sam plati posljedice štete koju je majstor prouzročio svojim radom. Ima pravo zahtijevati od majstora naknadu stvarno nastale i dokazive štete“, ističe Maletić.
Upravo je dokazivanje često najteži dio takvih sporova. Zato je važno fotografirati i snimiti oštećenja, sačuvati račune za naknadne popravke i svu komunikaciju s izvođačem. Ako je moguće, prije nego što drugi majstor ukloni posljedice loše izvedenih radova, trebalo bi dokumentirati zatečeno stanje i pribaviti stručno mišljenje o uzroku problema. U složenijim slučajevima može biti potrebno i sudsko vještačenje.
Potrošači ga, međutim, često izbjegavaju angažirati na vlastitu inicijativu jer može biti skupo, a ishod spora nije unaprijed poznat. Troškovi vještačenja i njihova konačna raspodjela ovise o konkretnom postupku i odluci suda.
„Za svoje novce treba tjerati mak na konac“
Jedan od načina da se izbjegnu kasniji problemi jest da se već na početku jasno dogovore opseg radova, cijena i rokovi. No mnogi se potrošači još uvijek ustručavaju tražiti pisani dogovor, osobito kada majstora angažiraju preko preporuke.
„Uvijek savjetujem potrošačima da bi, baš kao i prigovor, svaki dogovor s majstorom trebali staviti ‘na papir’. Vrlo jednostavno: koja se usluga ugovara, njezina specifikacija, cijena i rok u kojem treba biti obavljena, a na kraju datum i vlastoručni potpisi potrošača i majstora“, kaže Maletić.
Primjećuje da se potrošači često radije odlučuju za usmeni dogovor jer im je neugodno inzistirati na pisanom tragu. Ne žele da majstor pomisli kako mu ne vjeruju ili da „tjeraju mak na konac“.
„Ja im savjetujem da za svoje novce i trebaju tjerati mak na konac jer majstorski radovi nerijetko koštaju kao suho zlato pa ako se potrošač prethodno ne osigura, kasnije će biti kasno kad dođe do reklamacije“, kaže Maletić.
Prisjeća slučaja gospođe koja je naručila izradu nadgrobnog spomenika po poprilično visokoj cijeni. Majstora je pronašla preko preporuke pa mu se, kako je sama rekla, nije htjela zamjerati. Sve su dogovorili usmeno, a problemi su počeli već s rokovima i cijenom. Na kraju je majstor tražio znatno veći iznos od dogovorenog, a ni izvedba nije odgovarala narudžbi: postavio je drukčiji tekst te drukčiju vrstu i boju slova.
„Gospođa je bila očajna, ali ništa nije mogla dokazati zbog usmenog dogovora, dok je majstor drsko tvrdio da su se baš tako dogovorili“, prepričava Maletić.
Kako reklamirati loše obavljenu uslugu?
Ako posao nije obavljen kako je dogovoreno, prvi korak je pisani prigovor. Maletić savjetuje da ga se pošalje elektroničkom poštom ili poštom, preporučeno s povratnicom, kako bi potrošač imao dokaz da ga je majstor primio.
U prigovoru treba konkretno opisati nedostatke, navesti što je bilo dogovoreno i što potrošač zahtijeva. Dobro je priložiti fotografije i drugu dokumentaciju koja potkrepljuje navode. Ako je riječ o registriranom trgovcu, odnosno majstoru koji posluje kroz obrt ili tvrtku, dužan je na pisani prigovor odgovoriti u roku od 15 dana i jasno se izjasniti prihvaća li ga. Taj rok odnosi se na odgovor, a ne znači da u 15 dana mora biti riješen cijeli spor.
Ako trgovac ne odgovori ili odbije zahtjev, potrošač se može obratiti tržišnoj inspekciji Državnog inspektorata ako sumnja na povredu propisa iz njezine nadležnosti. Međutim, inspekcija ne odlučuje umjesto suda o svakom pojedinačnom zahtjevu za naknadu štete. Ako se spor ne riješi dogovorom, o novčanom zahtjevu i odgovornosti na kraju može odlučivati sud.
Šest stvari koje treba napraviti prije nego što angažirate majstora
Prije početka radova dobro je:
- provjeriti ima li majstor registrirani obrt ili tvrtku
- zatražiti pisanu ponudu s opisom radova, materijalima, cijenom i rokom završetka
- dogovoriti da se svaki dodatni rad i trošak prethodno odobri
- inzistirati na računu i sačuvati dokaz o plaćanju
- fotografirati stanje prije i nakon radova, kao i sve uočene nedostatke
- u slučaju problema poslati pisani prigovor i sačuvati dokaz da je poslan.
„Moj je savjet da im ne bude neugodno kontrolirati majstora, ‘vući ga za rukav’ koliko god treba i zahtijevati da ispoštuje dogovor, a osobito da im ne bude neugodno ustrajati i prijaviti ga ako izbjegava svoju odgovornost za obavljeni posao“, savjetuje Dunja Maletić, stručnjakinja za prava potrošača.
Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
