Prati nas

Mirovina

Do 68

Šveđani će sve kasnije u mirovinu: Nova formula određuje koliko dugo moraju raditi

Švedska je povećala dobne granice za mirovinu i državne dodatke. Za mlađe generacije predviđa se odlazak u mirovinu sa 68 godina.

Objavljeno

|

Nasmijani stariji par s naočalama pozira na otvorenom ispred moderne stambene zgrade, obasjani dnevnim svjetlom i odjeveni u tamnoplave jakne.
ilustracija: S. Bura/mj

Švedska je početkom 2026. godine povećala dobne granice u mirovinskom sustavu za godinu dana. Referentna dob za mirovinu sada iznosi 67 godina, a ubuduće će se prilagođavati očekivanom životnom vijeku. Promjene zahvaćaju i državne dodatke umirovljenicima, a od sljedeće godine i porezne olakšice za starije građane.

Novost je takozvana referentna dob (riktålder), koja se određuje prema tome koliko dugo stanovnici Švedske u prosjeku žive. Šveđani tako više ne mogu računati na to da će dobne granice ostati iste za sve generacije. Kako se životni vijek produljuje, povećavat će se i dob potrebna za ostvarivanje pojedinih mirovinskih prava.

U mirovinu sa 64 godine

Prema novim pravilima, najranija dob za korištenje državne mirovine povećana je sa 63 na 64 godine. To vrijedi za generacije na koje se primjenjuje nova granica, uz prijelazne iznimke za starije osiguranike. Primjerice, rođeni 1960. godine mogli su početi koristiti stečenu mirovinu već sa 62 godine, a rođeni 1961. i 1962. sa 63 godine.

Oglas

Za osobe rođene između 1963. i 1965. najranija dob iznosi 64 godine, a referentna dob 67 godina. Švedski sustav dopušta ranije korištenje stečene mirovine, što u pravilu znači i niži mjesečni iznos.

Međutim, državna zajamčena mirovina, namijenjena osobama s niskim primanjima, kao i stambeni dodatak i dodatak na mirovinu prema prihodima, postaju dostupni tek s navršenih 67 godina. Primjerice, osoba rođena 1960. godine pravo na te oblike zaštite može ostvariti tek 2027., kada navrši 67 godina.

Oglas

Porezna olakšica tek sa 68 godina

Promjene se nastavljaju i u poreznom sustavu. Od 1. siječnja 2027. povećava se dobna granica za ostvarivanje većeg osnovnog poreznog odbitka. Građani rođeni 1960. godine i kasnije tu će pogodnost moći koristiti od godine u kojoj navršavaju 68 godina, umjesto dosadašnjih 67.

To znači da će pojedini umirovljenici godinu dana dulje čekati na povoljniji porezni tretman svojih primanja. Prema trenutačnim informacijama švedske Porezne uprave, posebna porezna olakšica za starije građane koji nastavljaju raditi dostupna je od godine u kojoj navršavaju 67 godina.

Koliko će raditi mlađe generacije?

Prema sadašnjim procjenama švedskog Zavoda za mirovine, osobe rođene između 1967. i 1981. godine mogle bi imati referentnu dob od 68 godina. Za još mlađe generacije predviđaju se i više granice.

Referentna dob utvrđuje se šest godina unaprijed, kako bi građani mogli planirati odlazak u mirovinu. Povećanje nije automatsko svake godine, nego ovisi o demografskim podacima. Švedska tako nastoji prilagoditi mirovinski sustav produljenju životnog vijeka.

Oglas
.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite zadovoljno, živite dobro.

EPP