foto: BigStock

Hunze – narod koji ne poznaje starost i bolest

Autor: • 19. 09. 2014. • Aktivno starenje2989 • Verzija za ispis Verzija za ispis

U dolini rijeke Hunza, na granici Indije i Pakistana, na uskom prostoru između najviših planinskih masiva na svijetu – Himalaje, Karakorum i Hindu Kush – svoj je dom našao narod koji se naziva po rijeci koja im znači život – Hunze. Prema legendi, ovu planinsku državicu osnovali su vojnici Aleksandra Velikog nakon velikih indijskih osvajanja. No život na visokoj nadmorskoj visini, ograničeni prehrambeni resursi i surova klima imaju posve neočekivanu posljedicu: Hunze žive izuzetno dugo, zdravo i sretno. Prosječni životni vijek u ovom nobičnom narodu je između 110 i 120 godina. Pa u čemu je tajna?

Život naroda Hunze, pogotovo iz naše europske perspektive, mogao bi se opisati jednom riječju – surov. Kao prvo, iako su sami po sebi miroljubiv narod, ne svađaju se međusobno i ne ratuju, prostor koji nastanjuju predmet je dugotrajnog političkog spora između Indije i Pakistana i obje ga zemlje svojataju.


Život na nadmorskoj visini od nekoliko tisuća metara znači i vrlo ograničene resurse. Naime, Hunze su više gladni nego siti, najčešće jedu sirovo voće i povrće, samoniklo bilje i kozji sir. Također, tijekom proljeća, koje traje između 2 i 4 mjeseca, ionako ograničena ponuda hrane još je skromnija te Hunze ne jedu gotovo ništa osim soka od sušenih marelica. To razdoblje godine zato i nazivaju ‘gladno proljeće’. No taj prisilni post narod Hunze podnosi bez većih problema. Štoviše, tog posta tijekom ‘gladnog proljeća’ vrlo se disciplinirano drže i ne jedu mnogo više čak i kad imaju što.

Jedina voda dostupna Hunzama otopljeni je snijeg s obližnjih planinskih vrhova, tako da se ovaj narod kupa u vodi koja je tek malo toplija od točke ledišta. Također, prirodno okruženje prisiljava Hunze na gotovo konstantnu fizičku aktivnost te oni bez problema znaju napraviti i po 100 i 200 kilometar u jednome danu.

No unatoč teškim životnim uvjetima, narod Hunze krasi izuzetno dug životni vijek, mladolikost i općenito dobro raspoloženje. Žene u svojim četrdesetima izgledaju poput djevojčica. Također, nerijetko rađaju djecu i nakon navršene šezdesete godine života. Hunze se isto tako i puno smiju te svim nedaćama pristupaju s lakoćom.

Škotski liječnik Mac Harrison koji je u prošlom stoljeću prvi opisao tu ‘sretnu dolinu’, živio je u blizini naroda Hunza čak 14 godina i dobro upoznao njihov način života i običaje. Primijetio je da je kod Hunza dnevni unos kalorija daleko ispod uobičajene razina: oko 1933 kalorije od čega 50 grama proteina, 36 grama masti i 365 grama ugljikohidrata i došao do zaključka da je upravo ishrana ključ njihova zdravlja i dugog života. Naime, na istom području žive i drugi narodi čija je ishrana bitno drugačija i koji pate od svih uobičajenih bolesti i žive daleko kraće od Hunza.


Imate komentar?

Povezane teme

Comments are closed.