Prati nas

Vijesti

Njemačka: Sve više zatvorenika starijih od 60 godina

Zbog toga što razlika između siromašnih i bogatih postaje sve veća, starije osobe su također učestaliji sudionici u krađama i prevarama nego što je to bio slučaj ranije. Oni se medicinski moraju drugačije tretirati nego mlađi zatvorenici, jer često boluju od dijabetesa, demencije, bolesti srca i krvnih žila. Nekima je potrebna posebna njega.

Objavljeno

|

foto: stock.xchng

Demografske promjene se osjećaju i u njemačkim zatvorima. Stoga se u njima otvaraju posebni odjeli za starije zatvorenike. U jednom bavarskom zatvoru potražnja za smještajem starijih veća je od “ponude”, piše Deutsche Welle.

Udio zatvorenika starijih od 60 godina, u Njemačkoj je sve veći. I dok je ukupan broj zatvorenika u posljednjih deset godina smanjen, broj starijih se povećao – samo od 2003. do 2013. za jednu trećinu. Je li to povećanje odraz starenja društva ili starije osobe postaju sve sklonije kriminalu? I jedno i drugo igra ulogu, kaže kriminolog iz Bochuma Michael Alex: “Zbog toga što razlika između siromašnih i bogatih postaje sve veća, starije osobe su također učestaliji sudionici u krađama i prevarama nego što je to bio slučaj ranije”. Kriminal u starosti se ispoljava uglavnom kroz manje prekršaje.



Još jedan razlog: zatvorenici duže ostaju u zatvorima nego što je to bio slučaj ranije. Do 1998. se takozvani preventivni pritvor, koji se mogao izricati izrazito opasnim prijestupnicima, smio izricati na maksimalno deset godina. To ograničenje je ukinuto nakon slučaja Dutroux u Belgiji. “Od tada se broj onih koji se po izricanju kazne smještaju u preventivni pritvor udvostručio”, kaže Michael Alex.

Lista čekanja za zatvorenike

Mnogi stariji zatvorenici stavljaju zatvorske službenike pred nove izazove. Oni se medicinski moraju drugačije tretirati nego mlađi zatvorenici. Neki od starijih boluju od dijabetesa, demencije, bolesti srca i krvnih žila. Nekima je potrebna posebna njega, čak i umiranje u zatvoru više ne predstavlja rijetkost. Na nekim mjestima odgovorni su već reagirali: u Detmoldu tako već sedam godina postoji odjeljenje za starije. U tom odjeljenju smještene su osobe koje imaju više od 62 godine. I u zatvoru u Singenu čak od 1970. postoji odjel u kojemu su smješeten isključivo starije osobe.

Thomas Maus je šef ove ustanove u kojoj ima 48 mjesta za muškarce starije od 62 godine, a kojima je izrečena kazna u trajanju od najmanje 15 mjeseci. 1970-tih još nitko nije govorio o demografskim promjenama, kaže Maus. “Ali, već tada se znalo da se u normalnim zatvorima potrebe starijih nisu uzete u obzir, primjerice, potreba za mirom, privatnošću, poslom koji ih ne preopterećuje i posebnom medicinskom njegom”, kaže on.

Osim toga, stariji zatvorenici se boje mlađih. U Singenu se stoga zajedno smještaju osobe iste starosne dobi, koje imaju slične zdravstvene i druge probleme. Isto kao i u „normalnim“ zatvorima i u ovom, smještenom nedaleko od Bodenskog jezera, postoji određeno vrijeme tijekom kojeg zatvorenici rade, odmaraju se ili se bave nekim drugim aktivnostima. U ponudi aktivnosti za slobodno vrijeme su između ostalih i sport, treninzi za bolje pamćenje, radna terapija. “Nije riječ o boljem tretmanu već o tretmanu koji bolje odgovara njihovim potrebama,” kaže Maus.

Potražnja i ponuda

I dok u Njemačkoj trenutno postoji više zatvorskih mjesta nego zatvorenika, u Singenu potražnja nadilazi ponudu. “U 70-tim godinama je u Njemačkoj bilo više mjesta u zatvorima nego zatvorenika, sada potražnja u Singenu nadilazi ponudu. U međuvremenu imamo i listu čekanja”, kaže Maus.

Jedno je jasno: starenje u zatvorima je stvar koja se ne može promijeniti. Michael Alex vjeruje da za starije osobe ne trebaju postojati samo specijalne ustanove, već da su sada na potezu suci i državni tužitelji. “Kod starijih ljudi svakako postoji mogućnost da se ostatak njihove zatvorske kazne preinači u uvjetnu kaznu. Može se u nekim slučajevima izreći i pomilovanje, ukoliko se dalje izvršenje kazne smatra neprikladnim. Ta mogućnost se relativno malo koristi“, kaže on.

Pravosuđe je iz straha da bi zatvorenici ako izađu na slobodu ponovo mogli počiniti kazne suzdržano, isto kao i cijelo društvo.”U Hamburgu je prije nekoliko godina u Kazneni zakon uveden član, prema kojem bolesni zatvorenici za koje se polazi od toga da će zbog bolesti uskoro preminuti, pod određenim uvjetima mogu biti oslobođeni jer se pretpostavlja da u stanju u kojem se zbog bolesti nalaze, ne mogu počiniti neko krivično djelo”, kaže Michael Alex. Hamburg je time jedina njemačka savezna zemlja u kojoj je zakonski regulirano da ljudi koji ne žele umrijeti u zatvoru, mogu biti pušteni na slobodu.

.

Vijesti

Mesić o raspadu Jugoslavije: Trebali smo dogovoriti oročenu konfederaciju

Posljednji predsjednik SFRJ i bivši hrvatski predsjednik misli da se Jugoslavija nije trebala raspasti u krvavom ratu. Umjesto toga, smatra, trebalo je uvesti pokusni politički model s ograničenim trajanjem.

Objavljeno

|

Autor

Posljednji predsjednik Jugoslavije

Bivši hrvatski predsjednik u dva mandata Stipe Mesić komentirao je u Sarajevu raspad Jugoslavije. „Najkraće rečeno – ovaj rat nije bio potreban. Završio je s više od 100.000 mrtvih, a granice se nisu promijenile niti za jedan milimetar“, kazao je Mesić.

„Dakle, oni koji su željeli svoje političke ciljeve ostvariti kroz rat, nisu to uspjeli, ali su ostavili razoreno gospodarstvo, ubijene, ranjene… Taj rat je za svaku osudu! A, mogli smo doći do jednog normalnog političkog dogovora koji bi se zvao “oročena konfederacija” na tri do pet godina, pa da vidimo – ako stvari idu, dobro, ako ne idu, opet svatko sebi, ali kao prijatelji, i opet bismo zajednički nastupali, ali bez ijednog mrtvog. Međutim, oni koji su htjeli rat očito su u tome uspjeli, ali nisu ostvarili svoje ciljeve“, rekao je bivši predsjednik za Deutsche Welle.



Mesić je sa Sarajevo Business foruma poručio: „Moja je poruka da zapamtimo sve što se događalo u povijesti, ali da rješavamo sadašnje izazove i da idemo u budućnost s otvorenim srcem i otvorenim željama koje možemo ostvariti.“

Nastavi čitati