Prati nas

Zdravlje

Nikad nije kasno za duži život

Od svih slobodnih aktivnosti, fizička aktivnost je najviše utjecala na životni vijek. Oni koji su redovito plivali, hodali ili vježbali, nadmašili su neaktivne za čak 2 godine života. Ukratko, oni koji su živjeli zdravo, živjeli su u prosjeku 5,4 godine duže.

Objavljeno

|

foto: stock.xchng

Odabir zdravog životnog stila čak i u starijoj dobi može produžiti život; ženama do pet, a muškarcima čak 6 godina. Utvrdilo je to švedsko istraživanje objavljeno u stručnoj publikaciji British Medical Journal.

Naime, iako se je znalo da prekomjerna težina, pušenje i prekomjerna konzumacija alkohola predstavljaju značajan rizik u starijoj dobi, nije se znalo koliko popravljanje životnog stila nakon 75. godine ima smisla. Zato su Šveđani istražili upravo tu dobnu skupinu u kojoj su pronašli čak 1800 ispitanika koje su pratili idućih 18 godina, zaključno s 2005. godinom.


Od prestanka prikupljanja podataka do danas umrlo je 92% sudionika, a polovica ih je doživjela dob stariju od 90 godina. Veću stopu preživljavanja su imale žene, visoko obrazovane osobe, osobe sa zdravijim životnim stilom, one koje su bolje socijalizirane, kao i one koje su se bavile nekim hobijima.

Pušači su umirali godinu dana ranije od nepušača. Bivši pušači su imali slične rezultate kao oni koji nisu nikada pušili, što znači da odustajanje od cigareta u srednjoj dobi produžava život.

Od svih slobodnih aktivnosti, fizička aktivnost je najviše utjecala na životni vijek. Oni koji su redovito plivali, hodali ili vježbali, nadmašili su neaktivne za čak 2 godine života. Ukratko, oni koji su živjeli zdravo, živjeli su u prosjeku 5,4 godine duže. Ispitanici stariji od 85 godina, kao i oni s kroničnim bolestima, živjeli su 4 godine duže od svojih vršnjaka koji nisu marili za zdrav život.

Istraživanje je pokazalo da promjene životnih navika nabolje, čak i u vremešnih ljudi, uspješno produžava očekivan životni vijek, stoji u zaključku ovog znanstvenog rada.

.

Zdravlje

Trebamo li i mi Hrvatskoj nositi maske zbog koronavirusa?

Još uvijek je glavni prijenos kapljičnim putem, što znači da od bolesnika trebate biti udaljeni metar do dva, paziti da kapljice dok govori, kašlje i kiše ne idu prema vama i često prati ruke.

Objavljeno

|

Autor

U Hrvatskoj, za sada, ne treba nositi maske na mjestima masovnog okupljanja ili prolaska velikog broja ljudi poput aerodroma ili kolodvora. Potvrdila je to za N1 televiziju Alemka Markotić, ravnateljica zagrebačke Klinike za infektivne bolesti “Fran Mihaljević”.

“Dosta dobre su kontrole. Ne očekujemo da će nenajavljeno doći neka grupa bolesnih ljudi, to bi bilo identificirano. Treba se paziti gripe i na takvim mjestima – ljudi mogu nositi maske zbog gripe. U samoj Hrvatskoj nema potrebe nositi maske zbog koronavirusa. Ako se mora putovati u krajeve gdje ima puno oboljelih onda treba nositi maske na frekventnim mjestima, izbjegavati gdje ima puno bolesnih i često prati ruke”, kaže Markotić.


“Još uvijek je glavni prijenos kapljičnim putem, što znači da od bolesnika trebate biti udaljeni metar do dva, paziti da kapljice dok govori, kašlje i kiše ne idu prema vama, često prati ruke. Postoje kalkulacije da bi se u zatvorenim prostorima moglo širiti zrakom, ne zna se od kojih je sve životinja preneseno. Vrlo je kratko vremena prošlo otkako se pojavio virus, a najviše problema imaju kolege u Kini”, izjavila je ravnateljica.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP