Prati nas

Aktivno starenje

Sretan vam Dan sreće!

Svatko od nas ima razloga da bude nesretan, no neprestano kukanje i usredotočavanje na negativno neće vam pomoći osim što će vam narušiti raspoloženje. Jednostavno nije točno da vam se u životu baš nikada ne događaju lijepe stvari. Možda ih samo ne primjećujete, a to je navika koju možete promijeniti.

Objavljeno

|

foto: BigStock

20. ožujka Međunarodni je dan sreće kojeg su prije 3 godine proglasili Ujedinjeni narodi na prijedlog kraljevine Butan. U obrazloženju ove odluke stoji kako je potraga za srećom temeljni ljudski cilj te da je izuzetno važno povećati svijest o potrazi za srećom i dobrobiti svjetskog stanovništva.

No sreća nije uvijek stvar konstelacije činjenica već i njihovog interpretiranja. U istoj situaciji netko može biti sretan, a netko nesretan. Dobra je vijest da se razina sreće s godinama povećava o čemu svjedoče rezultati brojnih znanstvenih studija.


Znanstvenici sa Sveučilišta Florida, analizirajući rezultate studije provedene između 1979. i 2010. godine, zaključili su kako sreća u životu nastupa tek nakon srednje dobi. Prema njihovom mišljenju, upravo su srednje godine doba kad ljudi počinju potpuno prihvaćati sebe takvima kakvi jesu, prestaju se zamarati nevažnim sitnicama u životu i okreću se obitelji i svojim užicima. Također, srednje godine su vrijeme kad prestajemo biti opterećeni poslovnim uspjesima i karijerom te životu pristupamo opuštenije.

Do sličnih su zakljuiučaka došli i znanstvenici s Odjela za psihologiju njujorškog Sveučilišta ‘Stony Brook’. Ljudi su nakon 50. godine generalno manje zabrinuti, pod manjim su stresom i imaju manje negativnih emocija. Voditelj ovog istraživanja, profesor Arthur A. Stone kaže kako s vremenom raspoloženje ljudi postaje bolje i pozitivnije te se može zaključiti da, iako tijelo stari, duh se s godinama pomlađuje. Istraživanje provedeno na 340 000 Amerikanaca pokazalo je i kako je razina stresa kod ljudi najveća u dvadesetim godinama.

5 koraka do sreće

1. Veselite se malim stvarima i primjećujte detalje

Lijepo vrijeme, pjev ptica, ukusan obrok… Sve su to stvari koje uzimamo zdravo za gotovo i ne pridajemo im veliku pažnju. No zamislite da tih stvari nema – život bi tada bio doista sumoran. Veselite se stoga malim stvarima i uživajte u svakom detalju.

2. Budite zahvalni

Usredotočite se na one stvari koje imate i prestanite se opterećivati onima koje nemate. Jer koliko god da imali, uvijek će vam nešto nedostajati. Stoga nema smisla unedogled nabrajati što vam sve fali i čega biste trebali imati više. Budite zahvalni na onome što imate, a ne tužni zbog onoga što nemate.

3. Pomozite drugima

Osjećaj da ste korisni i da je upravo zbog vas ovaj svijet barem malo bolje mjesto, učinit će vas zadovoljnijima i sretnijima. Može se raditi doista o sitnici: starijoj susjedi pomoći oko odlaska u trgovinu, udomiti psića koji je ostao potpuno sam, razveseliti dijete kakvom igrom… Što god izazove osmijeh na tuđem licu, razveselit će i vas same.

4. Radite stvari koje vas vesele

Nađite hobi koji vas veseli, pjevajte, slikajte, vježbajte. Iako svi često tvrdimo da nemamo vremena za takve stvari, često velik dio dana izgubimo gledajući televiziju ili dangubeći na internetu. Umjeto toga posadite biljku, naučite slagati origami ili pripremiti kakvu kompliciranu slasticu.

5. Prestanite se žaliti

Svatko od nas ima razloga da bude nesretan, no neprestano kukanje i usredotočavanje na negativno neće vam pomoći osim što će vam narušiti raspoloženje. Jednostavno nije točno da vam se u životu baš nikada ne događaju lijepe stvari. Možda ih samo ne primjećujete, a to je navika koju možete promijeniti.

.

Aktivno starenje

‘Sad napokon imam vremena pa učim strani jezik!’

Mnogi umirovljenici nakon prestanka radnog odnosa napokon imaju vremena posvetiti se svojim interesima, pa mnogi odlučuju naučiti neki strani jezik. U ponudi je mnogo tečajeva za umirovljenike, a dobra je vijest što se jezik može naučiti i u zrelijoj životnoj dobi.

Objavljeno

|

“Što sam učila u školi? Joj, pa ja sam vam učila ruski. Bilo je to prije ohoho godina. Takvo je vrijeme bilo – ili ruski ili ništa. Ne moram ni reći da mi od tog ruskog na kraju nije ništa ostalo. A i ne putujem u Rusiju, ne treba mi baš ruski jezik. Ali engleski – to je posve druga stvar”, priča nam Olga Mišak, umirovljenica iz Zagreba.

“Odlučila sam se na engleski jer u današnje vrijeme svi znaju engleski. To je postao nekakva lingua franca, zajednički jezik na kojem se svi sporazumijevaju. Osim toga, ako hoćeš pročitati nekakav članak izvana, vidjeti što se događa po svijetu, moraš znati engleski. To je postalo posve normalno. A mi koji nismo engleski učili u školi i koji nismo odrasli uz kompjutore, nama engleski nije tako prirodan i normalan kao mlađima. Ja sam zato došla na tečaj”, govori dalje gospođa Olga.


“U današnje vrijeme svi znaju engleski. Moji unuci su znali engleski i prije nego su krenuli u školu. Tu su filmovi, igrice, glazba… Engleski im je ušao u uho i prije nego su ga počeli učiti u školi. Ali s nama starijima je drugačije. Mi engleski nismo ‘uhvatili’ u mladosti i danas je puno teže naučiti ga. Ja sam zato odlučila upisati tečaj. U mirovini sam, imam vremena i sad je vrijeme da nešto napravim za sebe – a to je učenje jezika”, objašnjava naša sugovornica.

Tečaj je, kaže, platila na rate. “Upisala sam početni tečaj da mi objasne sve lijepo ispočetka. Imam nastavu dva puta tjedno, utorkom i četvrtkom. Učiteljica nam je jako simpatična mlada djevojka. To koliko ona ima strpljenja s nama je nevjerojatno. Znate, mi stariji ne kopčamo baš tako brzo kao djeca i za neka nam stvari treba puno više vremena. Ali naša Ivana je jako strpljiva. Svaka joj čast”, kaže nam na kraju gospođa Olga pripremajući se za još jedan sat.

Učenje i druženje

Razna pučka otvorena učilišta, centri za kulturu i obrazovanje pa i privatne škole stranih jezika nude tečajeve jezika za umirovljenike. Oni nisu toliko popularni kao tečajevi jezika za mlade, no zainteresiranih se ipak nađe. Nekoliko pitanja postavili smo profesorici Ani Horvatović iz centra za jezike Poliglossa.

Razlikuje li se učenje jezika u starijoj dobi od učenja u mlađoj, kako je koncipiran tečaj i koje su specifičnosti učenja jezika kasnije u životu?

Imamo dosta učenika starije životne dobi koji dolaze iz privatnih razloga u smislu da sada napokon imaju vremena učiti jezike i žele savladati neki jezik za koji prije nisu imali vremena. Možda imaju neku rodbinu vani ili im djeca žive vani pa im treba jezik ili naprosto sada više putuju pa se žele moći sporazumjeti. Znači, treba im svakodnevna komunikacija, snalaženje u restoranima, u zračnoj luci i slično.

Je li nastava jezika za starije po nečemu specifična i razlikuje li se od nastave za mlađe osobe?

Prije svega, tečajevi za umirovljenike uglavnom su u prijepodnevnim satima kad umirovljenici imaju vremena jer ne rade i ne idu na posao. U to vrijeme i brže stignu do naše škole jer u prometu nije takva gužva kao kad bi na tečaj morali dolaziti poslijepodne kad su nam termini tečajeva za poslovne ljude ili učenike.

Što se same nastave tiče, i teme i način i ritam prezentiranja prilagođeni su starijim osobama i njihovim potrebama i dok poslovni ljudi više trebaju pisanu komunikaciju, umirovljenici uglavnom više trebaju usmenu komunikaciju pa je naglasak na konverzaciji, ponavljanju, igranju uloga i slično.

Posebno je i to što su na tečajevima jezika za umirovljenike naši polaznici okruženi osobama slične dobi i sličnih interesa, pa nema treme koja bi se možda pojavila da idu na tečaj s mlađima. Atmosfera na satovima je zato sjajna, opuštena, stvaraju se i prijateljstva koja često potraju i nakon što tečaj završi. Ljudi često poslije sata idu na kavu i druže se tako da je to jedna vrlo vrijedna posebnost tečaja za umirovljenike. Dakle, nije samo učenje jezika već i druženje.

Može li osoba u zrelim godinama doista savladati neki jezik i progovoriti ga kao da ga je počela učiti u mlađim godinama?

Starije osobe definitivno mogu naučiti jezik. Oni koji zaista dođu motivirani, čak i ako nemaju neko posebno predznanje, čak i ako nisu engleski ili koji drugi jezik nikada nisu učili, mogu ga savladati do razine koja im je potrebna. Godine tu nisu nikakva prepreka. Ako doista to žele, svi mogu naučiti strani jezik bez obzira na godine.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP