Prati nas

Zdravlje

U Korizmi odbacite cigarete

Hrvatski dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima ujedno je i prvi dan Korizme, a ove godine to je 5. ožujka, zato što je to vrijeme kada većina ljudi razmišlja o odricanju od nečega u čemu uživaju tijekom godine.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: stock.xchng

Hrvatski dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima ujedno je i prvi dan Korizme, a ove godine to je 5. ožujka, zato što je to vrijeme kada većina ljudi razmišlja o odricanju od nečega u čemu uživaju tijekom godine, piše Zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.

Pušenje je još uvijek društveno prihvatljiva i često povezana i s drugim rizičnim i/ili nepoželjnim ponašanjima kao što su konzumacija alkohola, uzimanje droga, delinkventno i antisocijalno ponašanje. Svrha obilježavanja ovog dana je usvajanje pozitivnog stajališta građana da je moguće prestati pušiti, ne zapaliti cigaretu 24 sata i tako se uvjeriti kako je to dostižan cilj. Značajno je i stvaranje podupirućeg socijalnog okruženja za sve pušače koji žele prestati pušiti. Međutim, duhanski dim štetno utječe i na nepušače koji borave u zadimljenim prostorijama i izloženi su tzv. pasivnom pušenju. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ističe da je pušenje i dalje glavni preventabilni uzrok smrti u svijetu.


Pušenje, kao i posljedice pušenja za ljudsko zdravlje i okoliš, predstavlja jedan od najvećih javnozdravstvenih problema u svijetu. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) tu je ovisnost prepoznala kao bolest uključivši je u Međunarodnu klasifikaciju bolesti (X. reviz.) pod šifrom F17.2 kao ovisnost o pušenju, a pod Z 72.0 pušenje kao navika. Pušači su definirani kao ovisnici kada trebaju cigaretu bez obzira na situaciju, ovisni su isključivo o nikotinu i ne mogu prestati pušiti niti nakon spoznaje o štetnosti ove navike. Procjenjuje se da će u 21. stoljeću od posljedica pušenja umrijeti jedna milijarda ljudi.

Najčešće bolesti koje se izravno povezane s pušenjem

– kronična opstrukcijska plućna bolest (KOPB);
– rak pluća (dušnika, dišne cijevi i pluća);
– rak usne šupljine, grla, jednjaka;
– ishemična bolest srca;
– aneurizma (proširenje) aorte;
– rak mokraćnog mjehura;
– rak gušterače;
– cerebrovaskularni incidenti (moždani udar)

Prestati pušiti može svatko i nikad nije kasno prestati!

Stručnjaci ističu kako se do 12 tjedana nakon prestanka pušenja poboljšava cirkulacija krvi, te olakšano hoda i diše, a nakon tri mjeseca smiruje kašalj i otežano disanje, dok se funkcija pluća poboljšava. Godinu dana nakon prestanka pušenja trostruko se smanjuje rizik od srčanog udara, a nakon pet godina jednak je kao u nepušača. Deset godina nakon prestanka rizik za pojavu raka pluća je dvostruko manji nego u pušača.

.

Zdravlje

Štitnjača se često agresivno liječi, čak i kada ne postoji stvarna opasnost za zdravlje

Agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije provela je istraživanje koje upućuje na to da je velika većina dijagnoza karcinoma štitnjače posljedica pretjerane dijagnostike te da, zapravo, nije potrebna.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Prava epidemija predijagnosticiranja karcinoma štitnjače zahvatila je svijet te je ta bolest u tridesetak zemalja dijagnosticirana kod više od milijun osoba, izvijestila je Agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije ( WHO), piše Jutarnji.hr.

Istraživanje je vodio Salvatore Vaccarella s EACR-a koji je rekao da rezultati studije upućuju na to da je velika većina dijagnoza karcinoma štitnjače posljedica pretjerane dijagnostike.


Predijagnosticiranje neke bolesti je situacija kad se ljudima bez ikakvih tegoba dijagnosticira neki problem, zatim se ta bolest liječi, ponekad čak i vrlo agresivno kao u slučaju dijagnoze karcinoma štitnjače, iako ne postoji visoki rizik za zdravlje.

Zbog predijagnosticiranja dolazi do uklanjanja kompletne štitnjače ili se oboljelima propisuju lijekovi koje, nerijetko, moraju uzimati do kraja života, iako bi s bolešću mogli neometano nastaviti živjeti.

Između 2008. i 2012. godine je u 26 zemalja svijeta dijagnozu karcinoma štitnajče dobilo 830.000 žena i 220.000 muškaraca, a procijenjeni udio koji se može pripisati nepotrebnoj dijagnostici je oko 93 posto u Južnoj Koreji, 91 posto u Bjelorusiji, 87 posto u Kini, 84 posto u Italiji i u Hrvatskoj te 83 posto u Slovačkoj i Francuskoj.

Znanstvenici preporučuju da se ne radi dijagnostika eventualnog raka štitnjače kod osoba koje nemaju nikakve simptome.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP