Prati nas

Mozaik

Penzionerka nazvala „Vrtlaricu“ i saznala da uzgaja marihuanu

Patricija pretpostavlja da je problematično sjeme došlo s mješavinom hrane za ptice, obzirom da je biljka niknula nedaleko hranilice. Začudo, suprug joj je botaničar. Kada ga je pitala o kojoj se biljci radi, rekao je da nije u pitanju ništa što bi ju trebalo brinuti.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

sreenshot: Youtube

Britanska umirovljenica i strastvena amaterska vrtlarica Patricia Hewitson (65) zatražila je pomoć od svoje omiljene vrtlarske emisije na BBC-u. Kako kaže, u vrtu je primijetila neobičnu biljku koja je neobuzdano rasla, a kada je dosegnula 150 centimetara odlučila je saznati o kojoj je vrsti riječ. Fotografirala je nepoznato zelenje i fotografiju e-mailom poslala redakciji emisije  „The Potting Shed“. Rezultati stručne analize nemalo su je iznenadili.

Voditelji emisije koja ide uživo su joj priopćili kako se radi o marihuani. Biljku su, objavila je kasnije, iščupali policajci koji ipak nisu pokrenuli prekršajni postupak, a vrtlarici su savjetovali da ju baci na kompostište. Patricija pretpostavlja da je problematično sjeme došlo s mješavinom hrane za ptice, obzirom da je biljka niknula nedaleko hranilice.


Začudo, Patricijin suprug je botaničar. Kada ga je pitala o kojoj se biljci radi, rekao je da nije u pitanju ništa što bi ju trebalo brinuti, prenosi The Mirror.

.

Mozaik

Danas je Cvjetnica, ovo su narodni običaji vezani uz nju

Ove godine vjernici će Cvjetnicu proslaviti u svojim domovima, bez javnih okupljanja i svečanih procesija, a zbog epidemije koronavirusa.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Cvjetnica, Cvjetna nedjelja, Palmenica, Uličnica ili Nedjelja muke Gospodnje) pučki je naziv za posljednju korizmenu nedjelju, uoči Uskrsa. Kršćanski običaj ophoda s grančicama, u spomen na Isusov svečani ulazak u Jeruzalem, primjenjivan od IV. st., u latinskoj crkvi uobičajen je od kraja prvog tisućljeća, piše Hrvatska enciklopedija.

U hrvatskom folkloru taj je dan obilježen uporabom raznovrsna proljetnog bilja: grančica drijenka, vrbe, lijeske, ljubica i bršljana (u kontinentalnoj Hrvatskoj) te maslinovih i palminih grana (u primorskoj Hrvatskoj). Bilju, blagoslovljenomu na Cvjetnicu u crkvi, pridavala se dvostruka moć: zaštitna (od groma, tuče, bolesti i sl.) i plodonosna (osiguravanje dobrog uroda i zdravlja).


Blagoslovljene su se grančice stavljale na polja, u štale i hambare, zaticale za svete slike u kući, odnosile na groblje ili su se, sasušene, palile kada se približavalo nevrijeme.

Nadalje, umivalo se u vodi u koju se stavljalo cvijeće ili mlado žito (dalmatinsko zaobalje, Lika; Hrvati u Bosanskoj Posavini i Bačkoj), s uvjerenjem da će koristiti zdravlju, sačuvati mladost i ljepotu lica, a ponegdje i marljivost.

U Posavini je proljetnim biljem mladež kitila bunare i dvorišta, dok su u središnjoj Dalmaciji momci cvijećem darivali djevojke. Osnova su tim postupcima pretkršćanski proljetni obredi vezani uz obnovu prirode. Prastaro vjerovanje u obnoviteljsku moć biljaka, koja se prenosi na ljude, preuzeto je zatim u kršćansko tumačenje proljetne obnove kao obnove čovjeka.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP