Prati nas

Zdravlje

Alkohol za bolje pamćenje u starijoj dobi?

Iako je prekomjerna konzumacija alkohola vrlo štetna, znanstvena istraživanja pokazala su povezanost između umjerenog unosa alkohola i pamćenja. Odnosi se to na osobe starije od 60 godina, a umjerenim unosom se smatra do dva alkoholna pića dnevno.

Objavljeno

|

Koliko alkohola nije štetno?
foto: BigStock

Nije tajna da prekomjerno konzumiranje alkohola može dovesti do niza zdravstvenih problema, uključujući oštećenja jetre. Međutim, nove studije pokazuju da je umjereno pijenje alkohola u starijoj dobi povezano s boljom memorijom, piše Huffington Post.

Znanstvenici sa Sveučilišta Medical Branch u Galvestonu u Teksasu, sa Sveučilišta u Kentuckyju i Sveučilišta u Marylandu, ustanovili su da su male do umjerene količine alkohola povezane s boljim izvedbama na testovima memorije u skupini ispitanika starijih od 60 godina.



Studija opisana u American Journal of Alzheimer’s Disease and other Dementias, analizirala je podatke poput navika pijenja, povijesti bolesti i genetski uvjetovanih oboljenja kod više od 660 pacijenata u Framingham Heart Study Offpring Cohort. Ti su pacijenti ispunili i niz kognitivnih i memorijskih testova.

Znanstvenici su otkrili da je pijenje jednog ili dva alkoholna pića dnevno, povezano s većim hipokampusom, dijelom mozga zaslužnim za tzv. epizodno pamćenje, odnosno s mogućnošću prisjećanja određenih događaja. Prijašnje studije provedene na životinjama pokazale su da umjerena konzumacija alkohola može pomoći u očuvanju hipokampusa tako što potiče rast novih stanica u dijelu mozga ključnom za vještine pamćenja i živčani sustav.

Osobe koje nastavljaju konzumirati alkohol i u starijoj dobi su zdravije, imaju bolju kogniciju i veći volume mozga nego osobe koje su smanjile unos alkohola zbog nepovoljnih zdravstvenih okolnosti, iznosi se u studiji autora Briana Downera sa sveučilišta u Teksasu. Downer dodaje kako količina popijenog alkohola nije imala nikakav utjecaj na sveukupnu mentalnu sposobnost.

Važno je naglasiti da su znanstvenici samo utvrdili vezu između male do umjerene konzumacije alkohola u starijoj dobi i pamćenja, no nisu ustanovili i posljedičnu povezanost između toga dvoje.

Iako se često naglašava potencijalna korist od male do umjerene konzumacije alkohola, duži periodi prekomjernog uživanja alkohola (pet ili više alkoholnih pića odjednom), dokazano štete mozgu i zdravlju općenito.

Doista, nedavna studija provedena na Sveučilištu Exeter Medical School, ustanovila je da su starije osobe koje su u srednjoj dobi puno pile, u dvostruko većoj opasnosti od ozbiljnih kognitivnih i problema s pamćenjem u usporedbi s osobama koje nisu pile. No ipak, jedna druga studija objevljena na Sveučilištu College u Londonu ustanovila je da su muškarci koji su umjereno ili puno pili, pokazali poboljšanje u kognitivnim procesima i do 6 godina prije od onih koji su pili malo ili nisu pili uopće.

Prema Center for Disease and Prevention, pretjerano konzumiranje alkohola znači osam ili više alkoholnih pića tjedno za žene i petnaest ili više alkoholnih pića tjedno za muškarce.

.

Zdravlje

Što su proljetne alergije i kako ih spriječiti?

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva.

Objavljeno

|

Autor

Tek što prođe zima i završi sezona gripe, priroda nam zadaje nov udarac: proljeće se najavljuje ne samo toplim vremenom i suncem, već i peludnom groznicom i sezonom alergija. U vrijeme proljeća, zbog visoke koncentracije peludnih zrnaca u zraku, nastale cvjetanjem biljaka, najjače je izražena peludna hunjavica ili sezonski alergijski rinitis.

Peludna hunjavica sezonska je alergijska bolest gornjih dišnih puteva i najčešći je oblik alergijske reakcije. Javlja se sezonski, vezano uz pojavljivanje određenih vrsta peludi u zraku. Bolest može biti udružena s drugim alergijskim bolestima, poput bronhalne astme i atopijskog dermatitisa. Kada je peludna hunjavica praćena alergijskim konjunktivitisom, tada govorimo o peludnoj groznici.



Različiti „okidači“

Alergija je nenormalna (prejaka) reakcija imunološkog sustava na, inače, bezopasni “okidač” (alergen). Uz pelud, česti su alergeni prašina, orasi, bakalar, jaja, ubodi osa i pčela, lateks i neki lijekovi. Obilježja blage alergije mijenjaju se ovisno o okidaču i o osobi.

Mogući znakovi alergije jesu: crveni osip praćen svrbežom ili uzdignuti dijelovi kože (urtike), crvenilo i svrbež očiju, soptanje i/ili otežano disanje, otečene šake, stopala i/ili lice, bolovi u trbuhu, povraćanje i proljev. U prvoj pomoći kod alergije važno je procijeniti jačinu alergijske reakcije. Kod otežanog disanja potrebna je liječnička pomoć, a kod blažih simptoma dovoljno je ukloniti okidač, ako je moguće, ili udaljiti osobu od okidača.

Zbrinite simptome: neka osoba uzme lijek koji inače koristi za poznatu alergiju. Najčešći su propisivani lijekovi antihistaminici. Mogu se primijeniti lokalno, u obliku spreja za nos ili kapi za oči, te sustavno, u obliku tableta. Antihistaminici su najkorisniji u liječenju blagih do srednje teških oblika peludne hunjavice. Kod težih oblika bolesti i astme primjenjuju se kortikosteroidi. Postoje i druge metode liječenja koje propisuje specijalist alergolog ( Svjetlana Gašparović Babić, dr. med., Narodni zdravstveni list)

Metode prevencije

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva. Za uspješnije izbjegavanje sezonskih alergena preporučuje se:

  • redovito pratiti bioprognozu i peludni kalendar,
  • za vrijeme cvatnje biljaka držati zatvorene prozore stana i automobila u tijeku vožnje,
  • izbjegavati boravak i fizičku aktivnost u području bujne vegetacije za vrijeme visoke koncentracije peluda u zraku (od 5 do 10 sati ujutro),
  • izbjegavati jutarnje provjetravanje prostorija kada je koncentracija peluda najviša,
  • prostorije u kojima boravimo provjetravati kratko i u poslijepodnevnim satima,
  • korisno je ugraditi klima-uređaj jer on smanjuje količinu peluda za 90%,
  • odjeću sušiti u stanu ili u sušilici za rublje kako bi se izbjeglo unošenje neželjene količine peluda u stambene prostorije,
  • boravak u prirodi odgoditi za kasno poslijepodne ili večer,
  • za vrijeme suhih i vjetrovitih dana izlaske iz kuće ili stana reducirati na najmanju moguću mjeru,
  • kosu prati svaku večer jer se peludna zrnca skupljaju na vlasima kose,
  • izbjegavati pušenje, sprejeve i slične nadražujuće tvari jer pogoršavaju simptome alergije.

Nastavi čitati