Prati nas

Mozaik

Nađemo se na uglu Amruševe i Smičiklasove

Amruš je bio poznat kao jako škrt. Poznato je tako da je odbio dati novac iz gradske blagajne za čišćenje snijega uz komentar: ‘Bog, dal, Bog zel’. No ipak je sav svoj imetak oporučno ostavio u dobrotorne svrhe. Kao član Narodne neodvisne stranke i veliki štovatelj Strossmayera i Račkog, Smičiklas se snažno zalagao da Hrvatska u Monarhiji ima jednak položaj kao i Ugarska.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: BigStock

Zagrepčani naravno znaju, ne postoji ugao Amruševe i Smičiklasove jer se te dvije ulice ne križaju. No obje su u samom centru Zagreba i nazvane po važnim osobama u povijesti grada koji su obojica rođeni upravo na današnji dan, 1.listopada. Tadija Smičiklas i Milan Amruš bili su suvremenici. Obojica su bili političari no dok je Smičiklas bio povjesničar, Amruš je bio liječnik i pravnik.

Tadija Smičiklas (1843-1914) bio je predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, rektor Zagrebačkog sveučilišta i predsjednik Matice Hrvatske. Njegovi govori u Saboru snažno su odjekivali u i  izvan zemlje. Kao član Narodne neodvisne stranke i veliki štovatelj Strossmayera i Račkog, snažno se zalagao da Hrvatska u Monarhiji ima jednak položaj kao i Ugarska.


Najznačajnije mu je djelo ‘Povijest Hrvata’ u dvije knjige koja predstavlja prvu cjelovitu sintezu povijesti hrvatskog naroda. Djelo je pisano na osnovu arhivske građe dostupne u Zagrebu, ali i Vatikanu, Beču, Pešti, Carigradu. Snažno se protivio da za vrijeme banovanja Khuena Hedervaryja velik dio hrvatske arhivske građe bude premješten u Budimpeštu te se poslije stalno zalagao za povratak ‘komorskih spisa’ u Zagreb.

Bog, dal, Bog zel! (M. Amruš)

Emil Milan Amruš (1848-1919), također je bio član Narodne neodvisne stranke ostat će upamćen kao jedan od najuspješnijih gradonačenika u povijesti Zagreba. Dužnost je obnašao od 1904. do 1910. godine. Za vrijeme njegova dva mandata grad je dobio električnu javnu rasvjetu, asfaltirane ulice, prvo gradsko javno kupalište i Zavod za njegu dojenčadi. Također, Amruš je pokrenuo osnivanje Medicinskog fakulteta u Zagrebu, izgradnju nove gradske plinare i elektrifikaciju tramvaja koji je u to vrijeme još uvijek išao na konjski pogon.

Zanimljivo, za vrijeme života Amruš je bio poznat kao jako škrt. Poznato je tako da je odbio dati novac iz gradske blagajne za čišćenje snijega uz komentar: ‘Bog, dal, Bog zel’. No ipak je sav svoj imetak oporučno ostavio u dobrotorne svrhe: imanje u Klinča selu darovao je Dječjem oporavilištu i Gradskom mljekarstvu, a dvije zgrade u Zagrebu svom voljenom gradu.

 

.

Mozaik

Facebook stručnjaci su rekli svoje: ‘Van s arapskim brojkama iz hrvatskih škola!’

Važne informacije potražite u vjerodostojnim i provjerljivim izvorima. Facebook nije jedan od njih. Ali vas može zabaviti.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Iako formalno nepriznata od obrazovnih sustava, Facebook akademija prepoznata je po golemoj produkciji multidisciplinarnih stručnjaka koji se ne libe prakticirati slobodu glasnog mišljenja, bilo da je riječ o čipiranju, Billu Gatesu ili koronavirusu.

Tako smo nakon plodonosne debate, u kojoj smo saznali sve o ljudima-gušterima, smanjenju populacije i “istinama o kojima se šuti”, odlučili provjeriti što dotični akademici, okupljeni na našoj Facebook stranici, misle o kvaliteti hrvatskoga školstva. Kako se već godinama govori o pretrpanosti osnovnoškolskog kurikuluma, pitali smo ih trebaju li djeca već u osnovnoj školi učiti arapske brojke.


U samo tridesetak minuta stiglo nam je prvih stotinu odgovora. Čak 45 njih je odlučilo odlučno reći NE suvišnim novotarijama poput arapskih brojki. Isti omjer zadržan je i kad je zbir glasova nakon sat vremena iznosio 200. U trenutku pisanja ovog teksta, čak 45 posto onih koji žele da se njihov glas čuje na društvenim mrežama misli da su arapske brojke – višak. Razlozi su brojni, no pretežu oni da “ima i korisnijih stvari za naučiti”.

Što su arapske brojke?

To su obične brojke koje upotrebljavamo u svakodnevnom životu. Arapske brojke su tradicionalni naziv matematičkih simbola 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 koji su omogućili upotrebu položajnoga decimalnoga brojevnoga sustava i unaprijedili metode računanja s pomoću abaka.

Ovako je o arapskim brojkama glasala Facebook akademija znanosti i umjetnosti

Njihova najstarija upotreba zabilježena je u Indiji 595., a uporaba nule, ključnog simbola koji omogućava djelotvornost sustava, zabilježena je 876. Preko Arapa, prijevodom na latinski al-Hvarizmijeve Knjige o uspostavljanju i suprotstavljanju u XII. st., arapske su brojke stigle u Europu. Njihovu širu primjenu potaknuo je Leonardo Fibonacci Knjigom o abacima, 1202. (Hrvatska enciklopedija)

Zašto smo postavili ovu anketu?

Da bismo vas podsjetili da su to oni isti “stručnjaci” koji se ne libe raspravljati o ozbiljnim i kompliciranijim stvarima poput 5G mreže, cijepljenja ili protuepidemijskih mjera i pri tome očekuju da njihovo mišljenje poštujete, kao da je riječ o informiranom i kvalificiranom stavu.

Koji je zaključak?

Važne informacije potražite u vjerodostojnim i provjerljivim izvorima. Facebook nije jedan od njih. Ali vas može nasmijati.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP