Prati nas

Zdravlje

Mijenjanjem partnerica do zdravije prostate?

Da promiskuitet i nije toliko loš, dokazali su znanstvenici. Muškarci koji vole skakati ‘iz kreveta u krevet’ možda i nisu najcjenjeniji kod ženskog roda, ali barem imaju zdraviju prostatu.

Objavljeno

|

Zašto muškarci mijenjaju partnerice?
foto: BigStock

Rak prostate se pojavljuje gotovo isključivo kod muškaraca starijih od 40 godina. Kod skoro polovice muškaraca preko 70 godina mogu se ustanoviti barem mikroskopski tumori prostate. No znanstvenici su utvrdili da povećani broj partnerica blagotvorno utječe na ovu žlijezdu, pa muškarci koji su tijekom života spavali s više od 20 žena imaju manje razloga za brigu, prenosi Hina. Barem što se ove bolesti tiče.

Prema istraživanju koje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Montreal rizik od pojave te vrste karcinoma za trećinu je manji kod muškaraca koji su imali snošaj s više od 20 žena. Istraživanje je pokazalo i da je kod promiskuitetnih muškaraca 19 posto manji izgled i za pojavu najagresivnije forme toga raka. S druge strane, muškarci koji su imali odnose s više od 20 muškaraca udvostručili su rizike za razvoj raka prostate u odnosu na muškarce koji nikad nisu upražnjavali homoseksualne odnose.



Znanstvenici vjeruju da snošaj štiti muškarce od raka prostate i da oni najpromiskuitetniji imaju više spolnih odnosa od muškaraca u monogamnim vezama. U slučaju homoseksualnih odnosa, taj zaštitni učinak se gubi zbog toga što rastu izgledi za zarazu nekom spolno prenosivom bolesti i od mehaničkih ozljeda tijekom odnosa. Utvrđeno je da muškarci koji su imali odnos samo s jednim muškarcem nisu imali veće rizike od pojave raka prostate.

“Moguće je da više seksualnih partnerica rezultira s većom učestalošću ejakulacija, a zaštitni učinak većeg broja ejakulacija već je uočen u ranijim istraživanjima”, kaže voditeljica istraživanja Marie-Elise Parent. Na pitanje trebaju li zdravstvene vlasti temeljem ovoga istraživanja preporučiti promiskuitetno ponašanje odgovorila je: “Pa nismo baš došli do te točke”.

U okviru istraživanja praćeno je nešto više od 3200 muškaraca tijekom četiri godine. Utvrđeno je i da su muškarci, kod kojih je postavljena dijagnoza raka prostate, imali dvostruko veće izglede za postojanje još jednog člana obitelji s tom dijagnozom. Muškarci koji nikad u životu nisu imali odnose imali su dvostruko veće izglede za pojavu raka prostate od onih koji su imali odnose, pokazalo je istraživanje čiji su rezultati objavljeni u časopisu Cancer Epidemiology.

.

Zdravlje

Što su proljetne alergije i kako ih spriječiti?

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva.

Objavljeno

|

Autor

Tek što prođe zima i završi sezona gripe, priroda nam zadaje nov udarac: proljeće se najavljuje ne samo toplim vremenom i suncem, već i peludnom groznicom i sezonom alergija. U vrijeme proljeća, zbog visoke koncentracije peludnih zrnaca u zraku, nastale cvjetanjem biljaka, najjače je izražena peludna hunjavica ili sezonski alergijski rinitis.

Peludna hunjavica sezonska je alergijska bolest gornjih dišnih puteva i najčešći je oblik alergijske reakcije. Javlja se sezonski, vezano uz pojavljivanje određenih vrsta peludi u zraku. Bolest može biti udružena s drugim alergijskim bolestima, poput bronhalne astme i atopijskog dermatitisa. Kada je peludna hunjavica praćena alergijskim konjunktivitisom, tada govorimo o peludnoj groznici.



Različiti „okidači“

Alergija je nenormalna (prejaka) reakcija imunološkog sustava na, inače, bezopasni “okidač” (alergen). Uz pelud, česti su alergeni prašina, orasi, bakalar, jaja, ubodi osa i pčela, lateks i neki lijekovi. Obilježja blage alergije mijenjaju se ovisno o okidaču i o osobi.

Mogući znakovi alergije jesu: crveni osip praćen svrbežom ili uzdignuti dijelovi kože (urtike), crvenilo i svrbež očiju, soptanje i/ili otežano disanje, otečene šake, stopala i/ili lice, bolovi u trbuhu, povraćanje i proljev. U prvoj pomoći kod alergije važno je procijeniti jačinu alergijske reakcije. Kod otežanog disanja potrebna je liječnička pomoć, a kod blažih simptoma dovoljno je ukloniti okidač, ako je moguće, ili udaljiti osobu od okidača.

Zbrinite simptome: neka osoba uzme lijek koji inače koristi za poznatu alergiju. Najčešći su propisivani lijekovi antihistaminici. Mogu se primijeniti lokalno, u obliku spreja za nos ili kapi za oči, te sustavno, u obliku tableta. Antihistaminici su najkorisniji u liječenju blagih do srednje teških oblika peludne hunjavice. Kod težih oblika bolesti i astme primjenjuju se kortikosteroidi. Postoje i druge metode liječenja koje propisuje specijalist alergolog ( Svjetlana Gašparović Babić, dr. med., Narodni zdravstveni list)

Metode prevencije

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva. Za uspješnije izbjegavanje sezonskih alergena preporučuje se:

  • redovito pratiti bioprognozu i peludni kalendar,
  • za vrijeme cvatnje biljaka držati zatvorene prozore stana i automobila u tijeku vožnje,
  • izbjegavati boravak i fizičku aktivnost u području bujne vegetacije za vrijeme visoke koncentracije peluda u zraku (od 5 do 10 sati ujutro),
  • izbjegavati jutarnje provjetravanje prostorija kada je koncentracija peluda najviša,
  • prostorije u kojima boravimo provjetravati kratko i u poslijepodnevnim satima,
  • korisno je ugraditi klima-uređaj jer on smanjuje količinu peluda za 90%,
  • odjeću sušiti u stanu ili u sušilici za rublje kako bi se izbjeglo unošenje neželjene količine peluda u stambene prostorije,
  • boravak u prirodi odgoditi za kasno poslijepodne ili večer,
  • za vrijeme suhih i vjetrovitih dana izlaske iz kuće ili stana reducirati na najmanju moguću mjeru,
  • kosu prati svaku večer jer se peludna zrnca skupljaju na vlasima kose,
  • izbjegavati pušenje, sprejeve i slične nadražujuće tvari jer pogoršavaju simptome alergije.

Nastavi čitati