Prati nas

Mozaik

Samo mudra svekrva može biti dobra svekrva

Iako to društvo očekuje, odnos između svekrve i snahe ne mora biti napet. Kako su svekrve starije, iskusnije, da ne kažemo pametnije, na njima je i veća odgovornost u razvijanju dobrog odnosa sa sinovljevom suprugom.

Objavljeno

|

Zašto se snahe i svekrve svađaju?
foto: BigStock

Svekrva koja se „poput margarina miješa u sve“  je jedan od najjačih bezvremenskih stereotipa pa i sama riječ svekrva ima negativan prizvuk, čak i kada ne znamo kakva se osoba iza njega krije. O omraženosti svekrva, ponekad i s razlogom, govori i podatak da u narodu postoje nazivi za dvije vrste kaktusa; jedan je “svekrvin jezik”, dok je drugi “svekrvin stolac”. Savjetnica za međuljudske odnose Cat Williams tvrdi da je uzrok u napetim odnosima “najvažnijih žena u životu jednog muškarca” u tomu što svekrva predstavlja prijetnju snahinom samopoštovanju; prvenstveno zbog bogatog životnog iskustva i mogućnosti da ju procjenjuje kao ženu, majku i suprugu.

Čak i kada ih ne osuđuju i ne „dociraju“ iz pozicije starije i iskusnije žene, snahe iznova ispituju svekrvine riječi tražeći u njima neizrečeno mišljenje. A zapravo, i svekrve i snahe žele isto – osjećati se poštovano, voljeno i uvažavano.


Kada se osjećamo kritiziranima i nepoštovanima, naš mozak nesvjesno pokreće obrambeni mehanizam, ubrzava puls, pokreće drhtavicu ruku, tijelo zapljuskuju valovi vrućine. Psihološki odgovor u takvim situacijama je uznemirenost, bijes, strah ili tjeskoba. Osoba koja nije svjesna ovakvih reakcija, ne može biti svjesna ni protureakcija koje čini kako bi zaštitila ili popravila svoje samopouzdanje. U tom trenutku čini ono što će joj pomoći da se osjeća bolje. Ako je u pitanju svekrva, nerijetko će posegnuti za kritikom, demonstrativnim odlaskom ili čak i plačem.

Kako biti idealna snaha?

foto: BigStock

Što možemo učiniti da poboljšamo odnos sa snahom?

1. Budite odgovorne. Starije ste i morate znati pokazati neuvjetovano  prihvaćanje, poštovanje i ljubav, prije nego što vam isto bude uzvraćeno. Obje ste zasebne jedinke, postoje razlozi za vaše osjećaje i ponašanje. Da biste se razumjele morate ulagati trud, vrijeme i strpljenje.

2. Realno sagledajte vrijeme koje provodite zajedno i nemojte se previše izbjegavati. Da biste osjetile zajedništvo i razvile prijateljski odnos morate se redovno viđati i pri tome pokušati to vrijeme učiniti što pozitivnijim iskustvom.

3. Razmislite na kojem bi mjestu i kako bilo najbolje provesti zajedničko vrijeme. Na primjer, šetnja prirodom je puno opuštenija od ručka u vašem domu.

4. Pripremite se. Kažite samoj sebi da ste dobra osoba i da možete biti ljubazni prema snahi, ma kako se ponašala.

5. Budite pozitivni. Dajte joj komplimente i pokažite da cijenite ono što radi. Pitajte ju za posao, koji su joj omiljeni recepti i slično. Nemojte ništa pretpostavljati, postavite par obzirnih pitanja i pustite je da govorio sebi. Možda ćete naučiti stvari koje će vas iznenaditi.

6. Dopustite joj da bude supruga i majka na njen način. Snaha nikada ne želi vaš savjet, osim ako ga ne zatraži. Zapamtite, vi ste prijetnja njenom samopouzdanju, sve dok ne dokažete suprotno. Vaš nespretni savjet se može činiti osobnim napadom.

7. Pohvalite njene roditeljske metode. Čak i kada se ne slažete u potpunosti  s njima, uvijek ćete moći pronaći ono što vam se sviđa. Što se bolje osjeća, snaha će biti i boljom majkom, a i vaš će odnos napredovati.

8. Ako nešto zaista ne možete prešutjeti i posebno vam smeta, postavite pitanje u obliku – „Možda mi je nešto promaknulo, postoji li razlog zašto to činiš tako i tako?“ Pokušajte shvatiti njene razloge. Možda vas i sama želi upitati za savjet ili pomoć, ali se boji vaše kritike.

9. Ne kritizirajte snahu pred sinom. To je njegova supruga i on će je braniti, a to bi vas moglo dodatno uzrujati i pokrenuti odnos u negativnom smjeru. Umjesto toga, pokažite da je prihvaćate, a vaš će sin to cijeniti. Za njega je napetost između vas i snahe izuzetno neugodna i stavlja ga u vrlo ranjiv položaj.

10. Povremeno snahi darujte nešto lijepo. Tako će znati da vam je važna. Ako vidi da se pri tom trudite pogoditi njen ukus, to bi vam moglo dodatno pomoći u održavanju kvalitetnog odnosa.

.

Aktivno starenje

Je li bolje biti pijan nego star?

Bili smo na tribini provokativnog naziva ‘Je li bolje biti pijan nego star’ koja se bavila mitovima, predrasudama i stereotipima o starenju. Vrlo zanimljivo i posjećeno predavanje u Pučkom otvorenom učilištu održala je psihologinja Ljiljana Kaliterna-Lipovčan.

Objavljeno

|

Neobično živo bilo je te srijede poslijepodne u maloj dvorani Pučkog otvorenog učilišta u Zagrebu. Posjetitelji tribine provokativnog naziva “Je li bolje biti pijan nego star?” zauzimali su svoja mjesta živo čavrljajući. Mahom su to osobe starije dobi, ali ima i nešto mlađih.

“I prošla tribina je bila jako zanimljiva“”, kaže jedna gospođa svojoj prijateljici dok obje skidaju kapute i smještaju se u gledalištu. “I tema je bila zanimljiva, i predavač… Vjerujem da će tako biti i ovaj put.”


“Ali kakva je to teza: ‘Bolje biti pijan nego star’?” pita ova svoju kolegicu.

“Pa to ti je iz one pjesme… Neki sarajevski bend je to bio. Ne sjećaš se?”

“Ne.”

“To je pjesma od Plavog orkestra. Bio je to veliki hit. Evo, ovo!”, ubacuje se u njihov razgovor treća gospođa  i ukazuje na to da je s razglasa upravo počeo svirati veliki hit iz osamdesetih.

dr. Ljiljana Kaliterna-Lipovčan (foto. S. Novak)

Predavačica na Tribini Sova je psihologinja dr. Ljiljana Kaliterna-Lipovčan s Instituta Ivo Pilar. Odmah na početku objašnjava čemu takav naziv: “Nije neobično da se uopće postavlja to pitanje jer u današnje vrijeme se na starenje i pijanstvo gleda gotovo na isti način: i stari i pijani ljudi su nesuvisli, neorganizirani, ne baš pristojnog ponašanja… Kao u onom starom vicu gad starija gospođa uđe u tramvaj i vidi pijanog čovjeka pa kaže ‘Fuj, pijanac!’ a on joj odgovori: ‘Gospođo, ja bum se nekad otrijeznil’, ali vi ne bu’te postala mlađa!'”

No je li uopće potrebno postati mlađi i odakle svima nama, kao društvu, tolike predrasude i stereotipna mišljenja o starenju, koja su to mišljenja i kako su ona nastala? Što mislimo kada nekome kažemo da je ostario? Doktorica Kaliterna-Lipovčan kaže da nam tada prvo na pamet padaju neka bolest ili nemoć. No zašto nam prvo na pamet ne bi palo nešto pozitivno poput iskustva?

“Baš zato što se na starenje gleda kao na nešto negativno, smislili smo i puno izraza kojima se izbjegava nekome reći da je star. Pa tako govorimo o ‘zlatnim godinama’, o ‘starijim odraslima’ i slično. Često se može čuti i da netko ‘uspješno stari’ No onda se ja pitam, postoji li osoba koja ‘neuspješno stari’? Taj drugi je, valjda, na Mirogoju”, kaže predavačica na ovoj tribini i dodaje: “Svi koji su ostarili, ostarili su uspješno. Moram priznati da je meni osobno najgori izraz ‘dostojanstveno starenje’ jer kakvo bi to bilo ‘nedostojanstveno starenje’?”

One koji tvrde da su pedesete nove četrdesete ili da su sedamdesete nove pedesete Kaliterna-Lipovčan komentira: “Ma zamisli ti postignuća! Ili kad nekome želiš dati kompliment pa mu kažeš: ‘Izgledate puno mlađe’ ili ‘O, vi još uvijek hodate!’ Jer bi zapravo bilo normalno da ste doma u krevetu. Ili kad vam netko kaže ‘O, pa vi ste još uvijek tako bistri!’. Jer normalno bi, valjda, bilo da se gubite, da ne znate tko ste ni gdje ste. I takve stvari se govore svakodnevno.”

Nisu svi stariji isti

No sve to skupa, zapravo, nije istina. I zato je Kaliterna-Lipovčan predavanje posvetila mitovima, predrasudama i stereotipovima o starenju.
Jedan od najraširenijih mitova je taj da su svi stari ljudi isti, a to ne može biti dalje od istine. Naime, najveće razlike među ljudima su upravo u starijoj dobi. Sve bebe su, recimo, iste ili bar jako slične, ali stariji ljudi – ne!

Još jedan vrlo raširen mit je taj da stariji ljudi nisu produktivni. No iako su već u mirovini, starije osobe itekako rade skrbeći se za svoju obitelj. Uostalom, pogledamo li listu deset najbogatijih osoba na svijetu, primijetit ćemo da je najmlađi među njima Bill Gates koji ima 64 godine. “Kako su oni postali najbogatiji ako nisu produktivni?” pita se Kaliterna-Lipovčan.

Tribina ‘Je li bolje biti pijan nego star?’ (foto: S. Novak)

Dok smo živi možemo učiti. Ako to želimo.

Mit koji je također vrlo raširen je taj da su stari ljudi vrlo rigidni i teško uče nove stvari pa se zato i ne služe novom tehnologijom. Poznata vam je svima ona uzrečica da “ne možeš starog psa naučiti nove trikove”. To uopće nije istine jer sposobnost učenja ostaje ista, iako se možda smanjuje brzina učenja. Prema tome, učiti možemo dok smo živi! Da je tome doista tako svjedoči i podatak iz ove godine koji kaže da se čak 77 posto ljudi starijih od 65 godina služi internetom.

“Kad se razmišlja o starijim osobama, često sa može čuti i zabluda da su stariji ljudi depresivni i onda se za tu depresiju okrivljuje njihova starost. No valja znati da je depresija bolest prisutna u svakoj dobnoj skupini i najraširenija kod osoba između 25 i 40 godina, a tad nitko za tu depresiju ne okrivljuje njihovu mladost”, tvrdi ova predavačica pa dodaje: “Valja naglasiti još nešto – istraživanja su pokazala da su ljudi najsretniji oko 23. i kasnije nakon 65. godine. U srednjoj dobi, oko 40. godine, ljudi su najzaposleniji, imaju najviše problema, posla, kredita, tad žive najnapornije i tad su zapravo najnesretniji. No sreća se povećava nakon odlaska u mirovinu i ljudi, barem u zapadnim, razvijenim zemljama, postaju najsretniji u toj dobi.”

Ipak, odnos prema starenju i starim osobama nije uvijek bio takav. Dovoljno je samo pogledati starije filmove i serije otprije 40-50 godina, pa ćemo primijetiti da su tada glavne uloge mahom imali glumci i glumice u zrelim godinama, dok danas u filmovima uglavnom glume mlađi ljudi. Na taj način i filmska industrija i mediji doprinose stvaranju stereotipa o starijima.

“Kad spominjem medije i reklame koje se ondje mogu vidjeti, sigurno ste primijetili izraz anti-age koji se koristi za razne kreme i preparate koji bi, kao, trebali zaustaviti starenje. To je problematično s više strana jer, kao prvo, starenje se ne može zaustaviti, i, kao drugo, zašto bi uopće to netko želio s obzirom da se radi o prirodnom procesu?” pita psihologinja Kalterna-Lipovčan.

Predavanje ipak završava pozitivnim primjerima: “Reći ću da dva od tri svih 65-godišnjaka žive danas što pokazuje koliko se silno produljio životni vijek. Nadalje, 75 posto kapitala u Americi (ali slično vrijedi i za nas) je u rukama starijih osoba.”

Mislite li još uvijek da je bolje biti pijan nego star?

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP