Prati nas

Zdravlje

6 malih navika zbog kojih ćete biti sretniji

Dignite glavu, izađite na sunce i nasmiješite se.. Neki se ljudi osjećaju nezadovoljno čak i kad je sve naizgled sve u redu. Dobra je vijest da se raspoloženje dade malo popraviti usvajanjem par jednostavnih navika.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Kako biti sretan?
foto: BigStock

Dignite glavu, izađite na sunce i nasmiješite se. Osjećajte se trenutno sretnije, usvajajući ove male navike koje dokazano podižu raspoloženje.

Slušajte zvukove prirode

Lako moguće da negdje u kući imate koji CD s relaksirajućim zvukovima prirode, a ako ne – uvijek je tu Youtube. Istraživanje Državnog sveučilišta u Pennsylvaniji pokazalo je da je samo 3 minute slušanje snimki prirodnih zvukova nakon gledanja uznemirujućih snimki, značajno popravilo raspoloženja svih ispitanika. Neki drugi zvukovi ili tišina neće pomoći. Grupa ispitanika koja je slušala prirodne zvukove pomiješane sa žamorom ili brujanjem vozila te oni koji su slušali tišinu, nisu pokazali promjene u raspoloženju, prenosi Huffington Post.


Nasmiješite se!

Jednostavan osmijeh može biti sve što vam treba za podizanje raspoloženja – ali morate se smiješiti iskreno. Studija Sveučilišta u Michiganu pokazala je da su zaposlenici u uslužnim djelatnostima koji su se smiješili tijekom radnog vremena i istovremeno mislili pozitivne misli, nakon toga bili boljeg raspoloženja od onih koji su se smiješili na silu. Prisjetite se sretnih trenutaka i smješkajte se za instant bolje raspoloženje.

Pokušajte biti sretni

Postoji engleska izreka: Fake it until you make it. (Pretvarajte se dok ne uspijete.) Čini se da je to primjenjivo i na sreću, kako sugeriraju dvije studije objavljene u Journal of Positive Psichology. U prvoj studiji, nakon slušanja brze glazbe, ispitanici koji su bili zamoljeni da se potrude osjećati se sretno, kasnije su se zaista tako i osjećali za razliku od onih koji su samo pasivno slušali glazbu. Znanstvenici su i u drugoj studiji, koja je uključivala duže vrijeme, primijetili isto: oni koji su u periodu od dva tjedna slušali brzu glazbu i nastojali biti dobre volje, poslije su zaista i bili boljeg raspoloženja od onih koji su glazbu samo slušali.

Učinite nešto za nekoga drugoga

Kad poklonite nešto unucima, obuzme vas topao, neodređeni osjećaj. Prema studiji objavljenoj u magazinu Science, to je zato što nas trošenje makar i malog  iznosa novca na druge, čini sretnijima. Čak i sretnijima nego da smo taj iznos potrošili na sebe. Sljedeći put kad budete poželjeli malu dozu instant sreće, potrošite par kuna na nekoga tko vam je drag.

Budite na suncu

Znamo da je zaštita kože od sunca izuzetno važna, no to ne znači da život moramo provoditi u sjeni. Štoviše, nedovoljno sunca može kod starijih osoba rezultirati narušenim raspoloženjem i pamćenjem, pokazala je studija u American Journal of Geriatris Psichiatry. Istraživanje iz 2011. pokazalo je da je veća količina sunčeve svjetlosti povezana s manje depresivnih stanja, a veća količina vitamina D (koji tijelo proizvodi kad je izloženo UV zrakama), znači i bolje raspoloženje. Zato upijajte sunce kad god ste u prilici, ali, naravno, ne zaboravite se namazati kremom za sunčanje.

Promijenite hod

Mali pomak u načinu na koji hodate, može vam popraviti raspoloženje. Promijenite li način hodanja – više pomičete ruke ili zabacite ramena unazad – možete promijeniti i način kako se osjećate. Istraživanja objavljena u Journal of Behavior Therapy and Experimental Psychiatry, otkrila su da hodate li uzdignute glave, osjećat ćete se bolje nego da hodate pogrbljeni i spuštenih ramena.

.

Zdravlje

Otkriveno je zašto je koronavirus puno opasniji za starije ljude

‘Starije osobe imaju više težih bolesti u usporedbi s mladima i otkrili smo da kod starijih ljudi citotoksični dio imunološke kontrole nije toliko učinkovit da reagira na virus.’

Silvija Novak

Objavljeno

|

Iako se ljudi bilo koje dobi mogu zaraziti virusom SARS-CoV-2 koji uzrokuje COVID-19, stariji pacijenti su u većem riziku da razviju teži oblik bolesti ili čak umru. Novo istraživanje u kojem se uspoređuje imunološki odgovor među dobnim skupinama, moglo bi pomoći objasniti zašto je to tako, piše portal Zee News.

Istraživači su otkrili da stariji pacijenti s tom bolešću imaju nižu koncentraciju imunoloških stanica potrebnih za izbacivanje virusa iz tijela. Studija je objavljena ovog tjedna časopisu Američkog društva za mikrobiologiju mBio.


“Starije osobe imaju više težih bolesti u usporedbi s mladima i otkrili smo da kod starijih ljud citotoksični dio imunološke kontrole nije toliko učinkovit da reagira na virus”, rekao je voditelj istraživanja, virolog dr. Gennadiy Zelinskyy iz Sveučilišne bolnice Essen u Njemačkoj.

On i njegovi kolege analizirali su uzorke krvi 30 osoba s blagim slučajevima COVID-19 kako bi promatrali kako T-stanice, potrebne za prepoznavanje i uklanjanje zaraženih stanica, reagiraju tijekom infekcije virusom SARS-CoV-2.

Starost pacijenata kretala se od srednjih dvadesetih pa do kasnih devedesetih godina. Kod svih pacijenata znanstvenici su otkrili da su akutne infekcije SARS-CoV-2 dovele do manjeg broja T-stanica u krvi pacijenata u usporedbi sa zdravim osobama. Ovo smanjenje broja T stanica je jedno od mnogih neželjenih iznenađenja od COVID-19, rekao je Zelinskyy.

Većina virusa, jednom kad uđe u tijelo, pokreće ekspanziju T-stanica imunološkog sustava. Tu spadaju T-stanice “ubojice”, koje igraju ključnu ulogu u iskorjenjivanju stanica zaraženih virusom. One proizvode citotoksične molekule koje uništavaju zaražene stanice u tijelu. Ali ako nečiji imunološki sustav proizvodi manje tih T-stanica, rekao je Zelinskyy, borba protiv virusne infekcije bit će manje uspješna.

U skupini bolesnika s COVID-19 koju su proučavali Zelinskyy i njegovi kolege, istraživači su na sličan način utvrdili da se broj CD8+ T-stanica koje proizvode citotoksične molekule kao odgovor na virus, smanjuje s povećanjem dobi, a to smanjenje je u prosjeku bilo značajno veće kod bolesnika starijih od 80.

Štoviše, “ubojite” T-stanice kod pacijenata u dobi od 80 do 96 godina stvarale su citotoksične molekule nižom učestalošću od sličnih stanica kod mlađih pacijenata. Virus SARS-CoV-2 veže se na stanice u nosu ili ustima. Odatle se može proširiti na pluća i preći na druge organe, što izaziva infekciju opasnu po život.

“Citotoksične T-stanice zaista se bore za kontrolu tijekom ove akutne faze infekcije”, rekao je Zelinskyy. Ako imunološki sustav starijeg pacijenta proizvodi manje ubojitih T-stanica, a te su stanice neadekvatno naoružane, rekao je, možda su nedostatna obrana protiv virusa SARS-CoV-2.

Virusne čestice mogu se nastaviti širiti i, kao rezultat, infekcija se pogoršava. Novi podaci sugeriraju da citotoksične T-stanice igraju ključnu ulogu u kontroli ranih infekcija, ali Zelinskyy je upozorio da je prerano da bi se znalo može li se ta veza iskoristiti za dizajn učinkovite imunoterapije koja koristi ove stanice.

U prethodnim studijama o virusnim infekcijama kod miševa, njegova je skupina otkrila da je inhibitor kontrolne točke – imunoterapija koja aktivira T-stanice ubojice i učinkovito otpušta kočnice imunološkog sustava – poboljšava kontrolu virusa, ali potencijalno može kasnije oštetiti pluća i druge organe.

Daljnje su studije potrebne, rekao je Zelinskyy, kako bi se bolje razumjeli potencijalni rizici i koristi T-stanica kao načina za kontrolu SARS-CoV-2 i drugih virusa.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP