Prati nas

Zdravlje

Bezubost najavljuje fizičke i mentalne probleme

Bezubost je prilika da se ranije prepoznaju osobe koje imaju veći rizik za gubitak mentalnih i fizičkih sposobnosti u kasnijim godinama. Postoje mnogi čimbenici koji mogu utjecati na taj gubitak kao što su životni stil ili psihosocijalni faktori i oni se mogu na vrijeme promijeniti.

Objavljeno

|

Kako sačuvati zove u starosti
foto: BigStock

Stariji ljudi koji su izgubili baš sve zube brže gube mentalne i fizičke sposobnosti od onih koji su sačuvali barem dio zubala, sugerira novo britansko istraživanje. Ipak, nije nedvojbeno dokazano da je upravo gubitak zuba uzrok ovim negativnim pojavama.

U istraživanju je sudjelovalo više od 3100 sudionika starijih od 60 godina. Oni koji su bili bezubi imali su 10 posto gore rezultate testiranje memorije i sporije su hodali od onih koji su imali nešto svojih zuba. Povezanost između smanjenja mentalnih i fizičkih sposobnosti sa gubitkom zubi je bila najveća u dobnoj skupini 60-74 godina, pa čak i u usporedbi sa starijim ispitanicima, objavljeno je u stručnoj publikaciji Journal of the American Geriatrics Society.



„Gubitak zubi može biti rani marker gubitka fizičkih i mentalnih sposobnosti u starijoj dobi, posebno u navedenoj dobnoj skupini“, objavio je voditelj istraživanja Georgios Tsakos, profsor epidemiologije i javnog zdravlja na Londonskom sveučilištu. No ipak, Tsakos napominje da poveznicu možda treba tražiti u socioekonomskim faktorima, jer slab prihod i obrazovanje mogu biti veza između gubitka zubi i spomenutih poteškoća.

„Bez obzira na uzročno posljedične veze, bezubost je prilika da se ranije prepoznaju osobe koje imaju veći rizik za gubitak mentalnih i fizičkih sposobnosti u kasnijim godinama. Postoje mnogi čimbenici koji mogu utjecati na taj gubitak kao što su životni stil ili psihosocijalni faktori i oni se mogu na vrijeme promijeniti“, tvrdi Tsakos.

.

Zdravlje

Što su proljetne alergije i kako ih spriječiti?

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva.

Objavljeno

|

Autor

Tek što prođe zima i završi sezona gripe, priroda nam zadaje nov udarac: proljeće se najavljuje ne samo toplim vremenom i suncem, već i peludnom groznicom i sezonom alergija. U vrijeme proljeća, zbog visoke koncentracije peludnih zrnaca u zraku, nastale cvjetanjem biljaka, najjače je izražena peludna hunjavica ili sezonski alergijski rinitis.

Peludna hunjavica sezonska je alergijska bolest gornjih dišnih puteva i najčešći je oblik alergijske reakcije. Javlja se sezonski, vezano uz pojavljivanje određenih vrsta peludi u zraku. Bolest može biti udružena s drugim alergijskim bolestima, poput bronhalne astme i atopijskog dermatitisa. Kada je peludna hunjavica praćena alergijskim konjunktivitisom, tada govorimo o peludnoj groznici.



Različiti „okidači“

Alergija je nenormalna (prejaka) reakcija imunološkog sustava na, inače, bezopasni “okidač” (alergen). Uz pelud, česti su alergeni prašina, orasi, bakalar, jaja, ubodi osa i pčela, lateks i neki lijekovi. Obilježja blage alergije mijenjaju se ovisno o okidaču i o osobi.

Mogući znakovi alergije jesu: crveni osip praćen svrbežom ili uzdignuti dijelovi kože (urtike), crvenilo i svrbež očiju, soptanje i/ili otežano disanje, otečene šake, stopala i/ili lice, bolovi u trbuhu, povraćanje i proljev. U prvoj pomoći kod alergije važno je procijeniti jačinu alergijske reakcije. Kod otežanog disanja potrebna je liječnička pomoć, a kod blažih simptoma dovoljno je ukloniti okidač, ako je moguće, ili udaljiti osobu od okidača.

Zbrinite simptome: neka osoba uzme lijek koji inače koristi za poznatu alergiju. Najčešći su propisivani lijekovi antihistaminici. Mogu se primijeniti lokalno, u obliku spreja za nos ili kapi za oči, te sustavno, u obliku tableta. Antihistaminici su najkorisniji u liječenju blagih do srednje teških oblika peludne hunjavice. Kod težih oblika bolesti i astme primjenjuju se kortikosteroidi. Postoje i druge metode liječenja koje propisuje specijalist alergolog ( Svjetlana Gašparović Babić, dr. med., Narodni zdravstveni list)

Metode prevencije

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva. Za uspješnije izbjegavanje sezonskih alergena preporučuje se:

  • redovito pratiti bioprognozu i peludni kalendar,
  • za vrijeme cvatnje biljaka držati zatvorene prozore stana i automobila u tijeku vožnje,
  • izbjegavati boravak i fizičku aktivnost u području bujne vegetacije za vrijeme visoke koncentracije peluda u zraku (od 5 do 10 sati ujutro),
  • izbjegavati jutarnje provjetravanje prostorija kada je koncentracija peluda najviša,
  • prostorije u kojima boravimo provjetravati kratko i u poslijepodnevnim satima,
  • korisno je ugraditi klima-uređaj jer on smanjuje količinu peluda za 90%,
  • odjeću sušiti u stanu ili u sušilici za rublje kako bi se izbjeglo unošenje neželjene količine peluda u stambene prostorije,
  • boravak u prirodi odgoditi za kasno poslijepodne ili večer,
  • za vrijeme suhih i vjetrovitih dana izlaske iz kuće ili stana reducirati na najmanju moguću mjeru,
  • kosu prati svaku večer jer se peludna zrnca skupljaju na vlasima kose,
  • izbjegavati pušenje, sprejeve i slične nadražujuće tvari jer pogoršavaju simptome alergije.

Nastavi čitati