Prati nas

Vijesti

Njemačka marka: Hrvati još čuvaju najdražu valutu

Procjenjuje se da se velika količina njemačkih maraka još uvijek nalazi negdje izvan granica Njemačke. Ovdje prednjače zemlje bivše Jugoslavije kao i drugi dijelovi istočne Europe gdje je njemačka valuta neko vrijeme bila drugo službeno sredstvo plaćanja.

Objavljeno

|

Kada se je sve plaćalo njemačkim markama
foto: BigStock

Iako je povučena još 2002. godine, Nijemci se od svoje stare dobre njemačke marke još uvijek ne mogu sasvim odvojiti. A dio tih maraka u ukupnoj vrijednosti od 6,6 milijardi eura vjerojatno se nalazi i u Hrvatskoj, piše Deutsche Welle.

Dakle, 13 godina nakon što su “umirovili” svoju valutu, Nijemci u svojim ladicama ili čarapama još uvijek čuvaju stare novčanice i kovanice u sveukupnoj vrijednosti od čak nekoliko milijardi eura. Prema podacima Njemačke savezne banke, koncem studenoga 2014. godine oni su konkretno još kod sebe držali oko 169 milijuna novčanica i 24 milijarde kovanica.


Ovaj do sada nepromijenjeni novac i 13 godina nakon uvođenja druge valute još uvijek ima svoju vrijednost, a ona iznosi oko 12,9 milijardi njemačkih maraka, odnosno – 6,6 milijardi eura. Statistički gledano, to bi značilo da svaka osoba u Njemačkoj (od ukupno 81 milijun stanovnika), u svom domu čuva novčanice i kovanice u vrijednosti od 160 njemačkih maraka. Posebno se od kovanica, kako pokazuju službeni podaci, Nijemci teško odvajaju. Naime, koncem 2013. godine oni su još uvijek bili u posjedu oko 4 posto sveukupnog broja nekadašnjih papirnatih novčanica i čak 55 posto sveukupnog broja starih kovanica.

Jedan dio novca i u Hrvatskoj

Rezultati istraživanja koje je za njemačku Postbank obavila agencija Emnid pokazuju da se većina od starog novca ne želi odvojiti iz čisto sentimentalnih razloga. 74 posto ispitanih njemačke marke želi zadržati u znak sjećanja, 24 posto čuva ovaj novac jer u tome vide vrijednost kao primjerice i u zlatnim polugama, dok njih oko 22 posto navodi kako su jednostavno zaboravili promijeniti ovaj novac u eure. Njemačka savezna banka pak ne može sasvim potvrditi ove navode. „Mi možemo samo pretpostaviti o čemu se radi. Zasigurno sakupljačka strast može biti jedan od glavnih motiva kao i činjenica da su mnogi doista jednostavno zaboravili promijeniti novac ili da je zagubljen“, kažu u Postbank. Naime, još uvijek se vrlo često pojavljuju slučajevi kada se ovaj novac pronalazi čisto slučajno; primjerice kada nasljednici prilikom čišćenja neke stare kuće odjednom pronađu veće količine njemačkih maraka koje su bile zazidane u podu ispod kade.

Sakupljačka strast kod nekih Nijemaca se pak može primijetiti i po tome što je najčešće riječ o sitnijim novčanicama ili kovanicama koje nisu promijenjene u eure – 17 posto novčanica od 10 njemačkih maraka te čak polovica novčanica od 5 maraka. Kada je riječ o kovanicama, njih većina, pogotovo kada se radi o pfeninzima, ionako smatra „manje vrijednima“ i samim time ih rijetko tko donosi u banku i mijenja u eure, odnosno, u cente.

Osim toga, procjenjuje se da se velika količina njemačkih maraka još uvijek nalazi negdje izvan granica Njemačke. Ovdje prednjače zemlje bivše Jugoslavije kao i drugi dijelovi istočne Europe gdje je njemačka valuta neko vrijeme bila drugo službeno sredstvo plaćanja. Njima svima banke poručuju kako se njemačke marke u svakom slučaju još uvijek sasvim besplatno mogu promijeniti u ure i to vrlo jednostavno u svakoj filijali.

/autor: Željka Telišman, Deutsche Welle/

.

Vijesti

Sabor je promijenio uvjete za mirovinu. Mirovinska reforma je i službeno pala

Izmjenama se također produljuje prijelazno razdoblja za izjednačavanje uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene.

Objavljeno

|

Autor

Sa 115 glasova ZA i 5 suzdržanih, Sabor je po hitnom postupku izmijenio Zakon o mirovinskom osiguranju. Tako se na 65 godina života vraća granica​ za starosnu mirovinu i smanjuje penalizacija za ranije umirovljenje, odnosno prihvaćaju zahtjevi građanske inicijative “67 je previše”.

Starosna mirovina sa 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža

Sada pravo na starosnu mirovinu ostvaruje osiguranik s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža umjesto 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža, što su po dosadašnjem zakonu bili uvjeti  za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu za žene i muškarce od 1. siječnja 2033. 


Prijevremena starosna mirovina sa 60 godina života i 30 godina mirovinskog staža

Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu osiguranik će ostvariti kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža, umjesto dosadašnjih  62 godine i 35 godina mirovinskog staža. Pravo na starosnu mirovinu dugogodišnji osiguranik ostvarivat će sa 60 godina života i 41 godinu mirovinskog staža osiguranja u efektivnom trajanju, umjesto kada navrši 61 godinu života i 41 godinu staža.

Penalizacija je smanjena s 0,3% na 0,2% posto po mjesecu

Umjesto 0,3 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja, mirovine će se penalizirati 0,2 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja. To znači da maksimalna penalizacija prijevremenog umirovljenja za pet godina iznosi 12 posto, dok je dosad iznosila 18 posto.

Prijelazno razdoblje produljeno je za 3 godine

Izmjenama se također produljuje prijelazno razdoblja za izjednačavanje uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene – umjesto 31. prosinca 2026. utvrđuje se rok 31. prosinca 2029. godine. Od 1. siječnja 2030. godine žene i muškarci ostvarivat će pravo na starosnu mirovinu pod istim uvjetima, a to su navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP