Prati nas

Zdravlje

Zdrava ili nezdrava hrana, mitovi i legende

Kava je zlo, margarin je loš, vitamin C je čudotvoran, juhe iz vrećice su otrov, a takozvana bio-hrana je lijek za sve. To su samo neke od tvrdnji koje uzimamo zdravo za gotovo.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Istine i laži o organskoj hrani
foto: BigStock

Je li kava dobra ili loša? Je li margarin zdraviji od maslaca? Ono što danas slovi kao vrlo zdravo, već sutra može biti vrlo štetno – i obrnuto. Mi smo neke od “mitova o živežnim namirnicama” stavili pod povećalo, piše Deutsche Welle.

Još uvijek vam se jedu kolačići od cimeta?

Cimet je nezdrav! Jedan od njegovih sastojaka, kumarin, u visokim koncentracijama može izazvati oštećenja jetre i bubrega. Ako malo polje promotrite oko sebe, pronaći ćete brojne namirnice koje je – prema aktualnim znanstvenim spoznajama – bolje izbjegavati. Ali one se mogu vrlo brzo promijeniti.


Crni otrov ili čarobni napitak?

“Kava izaziva rak”, “Kava škodi živcima”, “Piti puno kave nije dobra za metabolizam” – ukratko: kava je nezdrava. U to se dugo vjerovalo. Danas znamo da je kava puno bolja nego glas koji je prati. Smatra se da čak može spriječiti neke vrste raka.

Čašica zdravlja?

Alkohol je definitivno nezdrav, ali crno vino sadržava mnoge čudotvorne molekule koje slove kao vrlo zdrave. Na primjer resveratrol, prirodni antioksidans kojemu se pripisuje pozitivno djelovanje na rad krvožilnog sustava, jačanje imunološkog sustava pa čak i usporavanje procesa starenja. Što sada? Je li bolje piti vino ili ga izbjegavati? Epidemiološke studije u kojima je nad dobrovoljcima u dužem razdoblju provođeno ispitivanje preporučuju sljedeće: jedna čaša crnog vina dnevno je, čini se, korisna ili barem ne štetna. Ali samo jedna! Dakle, to ne može biti izlika za opijanje.

Maslac ili margarin?

Već prije puno godina su nam medicinski stručnjaci počeli savjetovati da umjesto maslaca koristimo margarin jer on sadrži puno manje zasićenih masti nego maslac. Drugi pak upozoravaju da je margarin nezdrav jer je neprirodan proizvod pun kemije, “bućkuriš” nastao u laboratorijima prehrambene industrije. I u jednom i u drugom ima istine.

Prirodni neprijatelj?

Ako netko umre od infarkta, zna se tko je bio glavni krivac – kolesterol. Konačno, on je taj koji začepljuje krvne sudove. Kao velike “kolesterolske bombe” slove jaja, sir i crveno meso. Ali ljudsko tijelo treba kolesterol i štoviše, sam ga proizvodi. Postoji, osim toga, “dobar” i “loš” kolesterol. Danas je taj nekadašnji “zlikovac” već prilično rehabilitiran.

Otrov iz juhe u vrećici?

Glutamat – Bože sačuvaj! Taj pojačivač okusa slovi kao opasan i to ne samo zato što prehrambena industrija uz pomoć njega želi “ušminkati” niskokvalitetne proizvode i prikriti činjenicu da su proizvedeni bez kvalitetnih sastojaka, već i zato što navodno može izazvati “sindrom kineskog restorana”. Radi se navodno o oboljenju koje se manifestira sa simptomima kao što su znojenje, drhtavica i osjećaj utrnulosti. Čudno je, međutim, da niti jedna kontrolirana znanstvena studija nije nikada uspjela dokazati postojanje takvog sindroma.

Mit iz zamrzivača?

Mnogo ljudi i danas se još klone zamrznutog povrća. Zato jer se govori da ono ima manje vitamina nego svježe povrće. Ali upravo je obrnuto. Zamrznuto povrće je puno bogatije hranjivim i zdravim tvarima – ako se odmah nakon što je ubrano adekvatno zamrzne i ne leži danima u kutijama. Ali kada se neka glasina proširi, teško ju je uništiti.

U ribi je spas?

Još donedavno se vjerovalo da omega-3-masne kiseline mogu ljude zaštititi od gotovo svih bolesti: raka, oboljenja srca i krvožilnog sustava, čak i od poremećaja koncentracije i depresija. Medicinski stručnjaci su nam savjetovali da svaki dan gutamo po jednu kapsulu s tim čudesnim eliksirom. U međuvremenu znamo da su ove zasićene masne kiseline važne za neke funkcije izmjene tvari, ali da nisu nikakva čudotvorna sredstva.

Previše dobrog može biti loše?

Vitamini su nam nužni za život. Prije svega nam je potreban vitamin C koji nas brani od prehlada i viroza. Tko, dakle, želi biti zdraviji, mora svakoga dana popiti po jednu vitaminsku tabletu. Svježe voće i povrće je svakako zdravo, ali kod vitaminskih pilula to studije nisu uspjele dokazati. Štoviše, u međuvremenu se vjeruje da vitaminske tablete mogu naškoditi organizmu. Tako se barem danas misli. Što će biti sutra…

Što više piješ, to ćeš biti zdraviji?

Majka priroda je smislila jednu super stvar: kada naše tijelo treba tekućinu, osjetimo žeđ. Ali onda se netko dosjetio teoriji da treba biti i prije toga. Najmanje tri litre tekućine dnevno. Ona možda vuče korijene iz spoznaje da mnogi ljudi u starosti izgube osjećaj žeđi. Ali kod većine ljudi on još uvijek jako dobro funkcionira.

“Bio” znači uvijek bolje?

Kada ono što jedemo sadrži previše kemije, onda nam se čini kako su bio-proizvodi prava alternativa – bez pesticida i štetnih kemijskih tvari. Ili barem s manje njih nego u konvencionalnim proizvodima. Ali studije pokazuje da bio-namirnice nisu nužno bogatije zdravim sastojcima ili bolje za naše zdravlje. Samo jedno je sigurno – skuplje su.

Recept za zdravlje – umjerenost

Unatoč mnogim mitovima koji nas prate kroz život – i mnogima neutemeljenim predrasudama, zdrava ishrana i zdrav život su važni za zdravlje. Statistike jasno pokazuju da su pušenje, alkohol, pretilost i manjak kretanja najveći neprijatelji zdravlja. Sigurno nije dobro svaki se dan hraniti prženim krumpirićima iz fast-food restorana. Ali članke koji demoniziraju određene namirnice a druge pak dižu u nebesa treba uvijek promatrati kritički i uzimati s rezervom. I ne pretjerivati – ni u čemu.

/autor: Brigitte Osterath, Deutsche Welle/

.

Zdravlje

Njemački virolog Streeck odgovara na najčešća pitanja koronaskeptika i teoretičara zavjera

Profesor Hendrik Streeck spada među vodeće stručnjake u Njemačkoj kada je koronavirus u pitanju. Direktor Instituta za virologiju pri Sveučilišnoj klinici u Bonnu provodi dugoročnu studiju o protoku zaraze koronavirusom u okrugu Heinsberg.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

“Virus uopće nije opasan! Farmaceutska industrija samo želi zaraditi na pandemiji! Mladima virus ne može ništa!”. Na prosvjedima protivnika mjera protiv širenja pandemije koronavirusa ili na internetu se redovito mogu čuti ovakve teze.

Jedan od vodećih njemačkih virologa, profesor Hendrik Streeck, direktor instituta za virologiju na Sveučilišnoj klinici u Bonnu, je za Deutsche Welle zauzeo stav kada su u pitanju najpoznatije teze ili izjave na temu koronavirusa.


“Virus uopće nije tako opasan, opasnost napuhavaju mediji, političari i znanstvenici.”

Hendrik Streeck: To nije točno! Sve studije koje su dosad provedene, kako one u SAD, koje teže tomu da sugeriraju manju smrtnost, kao i ostale studije koje sugeriraju veću smrtnost, nedvosmisleno pokazuju da je kod koronavirusa smrtnost definitivno viša nego kod obične gripe.

Mi smo u okrugu Heinsberg (jedno od prvih žarišta pandemije u Njemačkoj op.ur.) došli do saznanja da je koronavirus najmanje četiri puta opasniji od sezonske gripe. Doduše uvijek treba uzeti u obzir kod kojeg dijela populacije se ispitivanje vrši. To je virus kojeg treba shvatiti ozbiljno, ali opet ne treba previše dramatizirati.

“Političari i mediji dnevno predstavljaju dramatične podatke o broju zaraženih. No ja ne poznajem nikoga tko je obolio od Covida-19”

Pa, recimo kod mene su dvije osobe u užem obiteljskom krugu oboljele od koronavirusa.

“U Italiji ili SAD-u mnogo ljudi umire. Ovdje ne. Tu je nešto sumnjivo!”

I mi u Njemačkoj imamo umrle od koronavirusa. U Italiji i SAD-u se zaraza proširila vrlo brzo. Dakle veliki dijelovi stanovništva su se zarazili i time su bolnice brzo došle do granica svojih kapaciteta. Virus je tamo prodro u područja gdje je prisutan visok stupanj rizika da pacijenti od virusa i umru. U Njemačkoj nam je pošlo za rukom ova područja osloboditi od virusa.

“U posljednje vrijeme je bilo toliko velikih prosvjeda protiv korona-mjera. Je li nakon toga bilo nekog naglog izbijanja broja zaraženih? Nije!”

Prosvjedi su se održavali vani gdje je mogućnost prijenosa niža. Osim toga je teško zaključiti jesu li oni koji su npr. bili na prosvjedima u Berlinu i vratili se u svoje gradove mnoge zarazili. Bilo bi lakše donositi zaključke kada bi svi prosvjednici dolazili iz istog grada.

“Ova cjepiva su vrlo opasna i napadaju naš DNK. Osim toga ona služe samo farmakološkoj industriji da zaradi još više.”

Ove teze su nedvosmisleno netočne. Cjepivo ne napada gene, dakle DNK. I RNK cjepiva funkcioniraju tako da se iz njih generiraju proteini. Mi sami ne posjedujemo ove enzime. To mogu samo neki retrovirusi. Zato jedno cjepivo ne može zahvatiti DNK.

Farmaceutska industrija naravno zarađuje na cjepivima. No ono što zdravstvena osiguranja godišnje potroše za cjepiva je samo 0,3 posto od onoga što se potroši za lijekove općenito. Znači budžet za cjepiva je mali. Osim toga farmaceutska industrija mora zaraditi na cjepivu jer inače uopće ne bi mogla istraživati.

“Virus je do sada već toliko puta mutirao da cjepivo tu uopće ne bi pomoglo. Ili se treba, kao kod gripe, svake godine cijepiti protiv novog soja.”

To se ne može tvrditi. Virus mutira ali ne tako snažno kao kod obične gripe. Treba li se na kraju svake godine cijepiti, to ne možemo još reći jer cjepiva još nema.

“Mjere korona-režima su u potpunosti pretjerane. Ja želim natrag svoju slobodu.”

Mi znamo da mjere poput nošenja maski, držanja razmaka i pranja ruku pomažu i da se njima sprječavaju zaraze.

Osim toga ove mjere doprinose tome da ako se netko i zarazi virusima da se zarazi s mnogo manjim brojem virusa pa su i simptomi u njegovom slučaju mnogo slabiji. Doza virusa je presudna. Znači ove mjere skrbe i za blaži tijek bolesti.

“Virus potječe iz laboratorija u Kini ili je pušten nenamjerno”

Vrlo je malo vjerojatno da je ovaj virus nastao u laboratoriju. S jedne strane se tako nešto, koliko ja znam, uopće ne radi. Dakle, ne radi se na tome da se stvaraju novi virusi jer je to preopasno. S druge strane se porijeklo jednog virusa ne može utvrditi. On nema gene koje inače pronalazimo u prirodi.

Isto tako moram reći da laboratoriji poput onih u Kini sadrže mnoge sigurnosne brane kroz više prostorija kroz koje virusi ili bakterije uopće ne mogu slučajno proći. No to je teško dokazati. No isto tako je teško dokazati i suprotno.

“Sve da se i zarazim: mlad sam i pri punoj snazi. Ako ću i oboljeti, dobit ću samo blage simptome.”

Statistički gledano, mladi zaista obolijevaju s blagim simptomima a često sve prođe i bez ikakvih simptoma. Dakle statistički gledano je to točno. No događa se da i mladi obolijevaju uz teške simptome pa da čak i umiru. Zabilježeni su i takvi slučajevi.

Profesor Hendrik Streeck spada među vodeće stručnjake u Njemačkoj kada je koronavirus u pitanju. Direktor Instituta za virologiju pri Sveučilišnoj klinici u Bonnu provodi dugoročnu studiju o protoku zaraze koronavirusom u okrugu Heinsberg.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP