Prati nas

Aktivno starenje

7 prijedloga za život s više smisla

Čineći male stvari, oplemenjujemo svoj život, poboljšavamo psihičko i fizičko zdravlje. Biste li počistili smeće u parku kada biste znali da će vam to učiniti dobro?

Objavljeno

|

Kako živjeti bolje?
foto: BigStock

Fokusiranje na svijet koji se događa izvan našeg svakodnevnog života oplemenjuje, poboljšava psihičko i fizičko zdravlje. Bilo da ih  nazovemo „pronalaženje životnog smisla“ ili „postajanje boljom osobom“, ljubaznost i dobrota prema drugima podižu imunitet i smanjuju rizik za depresiju. Utvrdili su to znanstvenici Sveučilišta u Sjevernoj Karolini. Ukratko, pomaganje drugima pozitivno utječe na organizam.  „Bolja osoba postajete tako da se posvećujete i stvarate pozitivan utjecaj na svijet oko vas“, objašnjava  životna trenerica Emily Boorestein, prenosi portal Grandparents.com. Nije teško, živjeti smislenije je iznenađujuće lako. Pa ako ste se poželjeli životnih promjena na početku nove godine, pokušajte ovo.

1. Budite velikodušni, jako velikodušni

I pri tome ne mislimo na novac. Darujte drugima ono što imate, zato jer to njima više znači. Propustite automobile koji se žele ugurati u vašu traku, ne samo jedan, već nekoliko njih. Umjesto da donosite zaključke naprečac, čak i kada se dokazi čine očiglednim, pričekajte i dopustite drugima da kažu ono što misle. A ako želite trošiti, platite nekome kavu ili ostavite jako izdašnu napojnicu konobaru.


2. Umjesto da zovete, pišite

Linda Carlson (64) je marketinška savjetnica iz američkog Seattla. U svojem je životu pronašla vremena da kronično bolesnim prijateljima redovito šalje novosti i zanimljive članke. „Bolesni ljudi često ne žele razgovarati telefonom. Članci koje im šaljem im šaljem nisu samo nešto što očekuju, već i nešto što s radošću mogu iznova čitati“, kaže Linda. Isto vrijedi i za rukom pisana pisma. Napisano rukom, zatvoreno, poštom poslano pismo može nekome uljepšati dan. Kada ste zadnji puta napisali pismo?

3. Osmjehnite se ljudima kraj kojih prolazite

Kirt Manecki (53), autor knjiga o marketingu, odavno je znao da osmijeh prodaje, ali pravu je spoznaju doživio tek kada su mu se roditelji preselili u naselje za umirovljenje. Osmijeh je posebno blagotvoran za ljude koje, osim njihovih članova obitelji, nitko ne primjećuje. „Osmijehnem se, uspostavim kontakt očima i pozdravim  te umirovljenike dok idem prema stanu mojih roditelja. Prijateljska interakcija može promijeniti njihov dan“, kaže Kirt.

4. Budite detaljni u komplimentiranju

Kada nekome dajete kompliment, pokažite mu da zaista tako mislite. Umjesto da prijateljici kažete da je skuhala odličnu večeru, naglasite što je bilo posebno dobro u desertu ili u postavljanju stola. Detalji pokazuju da vaši komplimenti nisu površni i kurtoazni, savjetuje stručnjakinja za govor tijela Patti Wood.

5. Čistite za drugima

Sally Kurtzman (70) je učiteljica iz Denvera koja ne izlazi u šetnju bez male vrećice za smeće. „Kupim smeće za drugima i trudim se put iza sebe učiniti čišćim.“ A prikupljeno smeće, kada dođe doma, reciklira. Čini korisnu stvar. Biste li pokupili smeće za nekim?

6. Učinite nešto za ljude u uniformama

Često zaboravljamo na ljude koji nas štite; policajce, vatrogasce, vojnike i vojnikinje. Bez obzira koju politiku zagovarate ili što se u medijima piše, to su ljudi koji naš život čine sigurnim. Raspitajte se možete li im volontiranjem pomoći. Ili jednostavno ispecite kolače i pošaljite lokalnim vatrogascima. Samo tako. Mala gesta, a puno znači.

7. Govorite, ali prije toga dva puta više slušajte

Iako je ponekad blagoglagoljivost poželjna, želite li biti zapamćeni po prekidanju sugovornika, dugim monolozima i ponavljanju istih fraza? Slušanje, ono pravo slušanje, je čin velikodušnosti koji šalje poruku “važna si mi” osobi koju slušate.

.

Aktivno starenje

Cvijeta Pahljina doktorirala je sa 77 godina: Nikad nismo prestari, ali ni premladi za učenje

‘Bilo je puno ispita koje je trebalo pripremiti. To je jedno područje koje meni nije tako blisko, kao medicina, i trebalo je i taj rječnik svladati. Meni je svaki ispit jedno istraživanje, a ispita je bilo 15’, kaže logoterapeutkinja Pahjina.

Objavljeno

|

Autor

Mnogo puta spominjanu izreku da za obrazovanje nikada nije kasno, najbolje potvrđuje ova priča. Cvijeta Pahljina doktorica znanosti postala je sa 77 godina, javlja HRT.

Rođena je, kaže, na najljepšem otoku na svijetu – Rabu. Ima šestero djece i uspješnu karijeru. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu i specijalizirala psihijatriju. Ali nije željela stati na tome.


Zato je ova 77-godišnjakinja odlučila doktorirati u području logopedagogije, svoje velike ljubavi. U to je uložila sedam godina predanoga rada. “Bilo je puno ispita koje je trebalo pripremiti. To je jedno područje koje meni nije tako blisko, kao medicina, i trebalo je i taj rječnik svladati. Meni je svaki ispit jedno istraživanje, a ispita je bilo 15”, rekla Pahljina.

Imala je, kaže, najbolju mentoricu na svijetu. A profesorica Dubravka Miljković uzvraća: “Koliko sam ja bila mentorica kolegici, toliko sam ja učila od nje. To je osoba s toliko puno životnog iskustva i topline da sam u svakom našem kontaktu ja možda profitirala više nego ona”, rekla je prof. dr. Miljković s Učiteljskog fakulteta.

To je do sada najposjećenija obrana doktorata na Učiteljskom fakultetu, otkrivaju i dekan i predsjednik Komisije. Cvijeta je suvereno obranila svoj doktorat, pokazala i kazala: “Nikada nismo previše stari da bi prestali s učenjem i nikada nismo previše mladi da bi s tim počeli.”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP