Prati nas

Aktivno starenje

7 prijedloga za život s više smisla

Čineći male stvari, oplemenjujemo svoj život, poboljšavamo psihičko i fizičko zdravlje. Biste li počistili smeće u parku kada biste znali da će vam to učiniti dobro?

Objavljeno

|

Kako živjeti bolje?
foto: BigStock

Fokusiranje na svijet koji se događa izvan našeg svakodnevnog života oplemenjuje, poboljšava psihičko i fizičko zdravlje. Bilo da ih  nazovemo „pronalaženje životnog smisla“ ili „postajanje boljom osobom“, ljubaznost i dobrota prema drugima podižu imunitet i smanjuju rizik za depresiju. Utvrdili su to znanstvenici Sveučilišta u Sjevernoj Karolini. Ukratko, pomaganje drugima pozitivno utječe na organizam.  „Bolja osoba postajete tako da se posvećujete i stvarate pozitivan utjecaj na svijet oko vas“, objašnjava  životna trenerica Emily Boorestein, prenosi portal Grandparents.com. Nije teško, živjeti smislenije je iznenađujuće lako. Pa ako ste se poželjeli životnih promjena na početku nove godine, pokušajte ovo.

1. Budite velikodušni, jako velikodušni

I pri tome ne mislimo na novac. Darujte drugima ono što imate, zato jer to njima više znači. Propustite automobile koji se žele ugurati u vašu traku, ne samo jedan, već nekoliko njih. Umjesto da donosite zaključke naprečac, čak i kada se dokazi čine očiglednim, pričekajte i dopustite drugima da kažu ono što misle. A ako želite trošiti, platite nekome kavu ili ostavite jako izdašnu napojnicu konobaru.


2. Umjesto da zovete, pišite

Linda Carlson (64) je marketinška savjetnica iz američkog Seattla. U svojem je životu pronašla vremena da kronično bolesnim prijateljima redovito šalje novosti i zanimljive članke. „Bolesni ljudi često ne žele razgovarati telefonom. Članci koje im šaljem im šaljem nisu samo nešto što očekuju, već i nešto što s radošću mogu iznova čitati“, kaže Linda. Isto vrijedi i za rukom pisana pisma. Napisano rukom, zatvoreno, poštom poslano pismo može nekome uljepšati dan. Kada ste zadnji puta napisali pismo?

3. Osmjehnite se ljudima kraj kojih prolazite

Kirt Manecki (53), autor knjiga o marketingu, odavno je znao da osmijeh prodaje, ali pravu je spoznaju doživio tek kada su mu se roditelji preselili u naselje za umirovljenje. Osmijeh je posebno blagotvoran za ljude koje, osim njihovih članova obitelji, nitko ne primjećuje. „Osmijehnem se, uspostavim kontakt očima i pozdravim  te umirovljenike dok idem prema stanu mojih roditelja. Prijateljska interakcija može promijeniti njihov dan“, kaže Kirt.

4. Budite detaljni u komplimentiranju

Kada nekome dajete kompliment, pokažite mu da zaista tako mislite. Umjesto da prijateljici kažete da je skuhala odličnu večeru, naglasite što je bilo posebno dobro u desertu ili u postavljanju stola. Detalji pokazuju da vaši komplimenti nisu površni i kurtoazni, savjetuje stručnjakinja za govor tijela Patti Wood.

5. Čistite za drugima

Sally Kurtzman (70) je učiteljica iz Denvera koja ne izlazi u šetnju bez male vrećice za smeće. „Kupim smeće za drugima i trudim se put iza sebe učiniti čišćim.“ A prikupljeno smeće, kada dođe doma, reciklira. Čini korisnu stvar. Biste li pokupili smeće za nekim?

6. Učinite nešto za ljude u uniformama

Često zaboravljamo na ljude koji nas štite; policajce, vatrogasce, vojnike i vojnikinje. Bez obzira koju politiku zagovarate ili što se u medijima piše, to su ljudi koji naš život čine sigurnim. Raspitajte se možete li im volontiranjem pomoći. Ili jednostavno ispecite kolače i pošaljite lokalnim vatrogascima. Samo tako. Mala gesta, a puno znači.

7. Govorite, ali prije toga dva puta više slušajte

Iako je ponekad blagoglagoljivost poželjna, želite li biti zapamćeni po prekidanju sugovornika, dugim monolozima i ponavljanju istih fraza? Slušanje, ono pravo slušanje, je čin velikodušnosti koji šalje poruku “važna si mi” osobi koju slušate.

.

Aktivno starenje

Nisu svi sami ljudi usamljeni, kao što ni zajednički život ne donosi uvijek sreću

Iako svi želimo kvalitetan odnos sa što je moguće više ljudi, samački život ne donosi nužno i usamljenost, niti zajednički život nužno donosi sreću. umjesto toga, moguće je voditi neovisan život i istovremeno izgraditi čvrste veze s osobama s kojima ne dijelimo kućanstvo.

Objavljeno

|

Ljudi brkaju pojmove samoća i usamljenost, piše Walker Thornton na portalu Senior Planet. U društvu koje brak smatra idealom, oni koji se nikada nisu udavali ili ženili, koji su udovci ili rastavljeni, najčešće su neshvaćeni.

Hoćeš li me i dalje trebati kad mi budu 84 godine?

Usamljenost nije povezana s time jeste li u vezi ili niste i pogrešno je misliti da su brak ili kohabitacija rješenje tog problema. Pitajte bilo koga tko je ikada bio u nesretnom braku ili u braku u kojem nije bilo komunikacije. Eric Klinenberg, autor knjige ‘Biti sam’ koja govori upravo o samoći i usamljenosti, kaže da sve više ljudi svjesno izabire samački život. “Ljudi koji žive sami doista jesu ponekad usamljeni. No ponekad su usamljeni i ljudi koji su u braku”, kaže Klinenberg.


Mladi ljudi često namjerno odabiru samački život. U SAD-u u dobnoj skupini mlađoj od 65 godina, čak 15 milijuna ljudi namjerno žive sami te tako dokazuju da stara teza o tome da je samački život nužno i nesretan, više ne drži vodu. Mladi ljudi koji žive sami, jednako su zadovoljni i zdravi kao i oni koji žive s nekim.

No što je s 11 milijuna starijih osoba koje vode samački život? Prema podacima znanstvenih studija, njima samoća ipak malo teže pada. Kako starimo, sve više brinemo o tome kako bi bilo (ili kako će biti) živjeti sam. Tko će nam pomoći ako budemo bolesni? Što ako se budemo osjećali usamljeno i izolirano? Brinemo o održavanju društvenih veza ako postanemo nepokretni. Oni među nama koji su odlučili da se nakon rastave ili smrti partnera neće više ženiti, možda sad preispituju svoju odluku. Trebaju li starije osobe ponovno porazmisliti o svojem statusu? Je li došlo vrijeme da ponovno nađemo partnera?

U nastojanju da nekako brojkom označe osjećaj usamljenosti – odnosno, osjećaj nemanja smislenog kontakta s drugim ljudima što izaziva bolan stres – gerijatrijski specijalisti Sveučilišta Kalifornija pitali su 1.604 starije osobe koliko se često osjećaju usamljenima, izoliranima ili izostavljenima. 62 posto ispitanih koji su rekli da se osjećaju usamljeno, bili su u braku. Možda je ono što nam pod stare dane doista treba proširena mreža društvenih kontakata i osmišljeno provođenje vremena – a ne novi muž ili žena.

Riječ ili dvije s prijateljima

Svi mi težimo kvalitetnim odnosima i vezama s drugim ljudima. Možda je upravo to razlog što se sve veći broj starijih osoba okreće internetskim stranicama za pronalazak partnera. No postoje i drugi načini da proširite svoj krug prijatelja i poznanika. Jedan od odličnih načina je Facebook preko kojega se možete družiti s prijateljima, izmjenjivati informacije, slike i videa pa čak igrati i razne igre. Online prijatelji donekle mogu biti zamjena za prave prijatelja.

Iako svi želimo kvalitetan odnos sa što je moguće više ljudi, samački život ne donosi nužno i usamljenost, niti zajednički život nužno donosi sreću. umjesto toga, moguće je voditi neovisan život i istovremeno izgraditi čvrste veze s osobama s kojima ne dijelimo kućanstvo.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP