Prati nas

Aktivno starenje

Jesmo li zbog tehnologije postali nepristojni?

Iako su pametni telefoni sjajni, ima ljudi koji ih po cijele dane ne ispuštaju iz ruku. Moramo priznati, svi se ponekad više bavimo porukama nego osobom pored nas. Jesmo li zbog pametnih telefona postali nepristojni?

Objavljeno

|

Zaboravljena pravila lijepoga ponašanja.
foto: BigStock

Svi mi volimo naše pametne telefone, aplikacije i ostala čuda tehnike. Ali također moramo priznati da je sva ta tehnologija učinila svijet priličnonepristojnim mjestom. U trgovinama sada postoje natpisi koji upozoravaju kupce da ne koriste telefon baš u vrijeme kad plaćaju na blagajni. Čak su i neki restorani počeli zabranjivati telefone jer se kuhari žale da ljudi posvećuju više pažnje telefonu, nego brižljivo pripremljenom jelu.

Prisjetili smo se još nekih postupaka koji bi se u prijašnjim vremenima smatrali jako nepristojnima. Nismo sigurni zašto se današnja kultura tako olako odnosi prema lijepm ponašanju. Jedino smo sigurni smo da nam neke od ovih stvari beskrajno idu na živce.


1. Nositi kapu ili šešir u zatvorenom

Prema stručnjakinji za pitanja bontona, Emily Post, ni muškarci, ni žene ne bi trebali nositi kape u kafićima, knjižnicama ili kino dvoranama, a crkvu ili prilike kad se izvodi himna da i ne spominjemo. Nekim ljudima to smeta, nekima je svejedno, ni sigurno je da smo svi vidjeli priličan broj šešira i kapa u zatvorenim prostorima.

2. Nositi suknju iznad koljena u svim prilikama

Odavno su prošla vremena kad su suknje iznad koljena izazivale sablazan. No i dalje postoje neka mjesta gdje bismo se trebali oblačiti malo konzervativnije. Govorimo o sprovodima, crkvama i sličnim mjestima. No pitate li bilo koga, sigurno će vam reći da nisu rijetki slučajevi kad netko pokaže malo previše kože u potpuno neprimjerenim situacijama. Čak i buduća britanska kraljica, Kate Middleton, ima sklonost previše pokazivati svoje vrlo vitke noge u javnosti (kruže priče da ju je i sama kraljica Elizabeta diskretno upozorila da malo porazmisli o dužini svojih haljina).

3. Zvati nekog na telefon nakon 9 navečer

Sjećate li se kad smo se oslanjali na stare dobre telefone ‘na žicu’ da bismo međusobno razgovarali? Da, ljudi su to nekad doista činili. Čavrljali bismo tako s prijateljima navečer, prepričavai si događaje, radili planove kad ćemo se naći. To je bilo prije nego smo govor zamijenili SMS-om, Skype-om, Fejsom. Također, u ona vremena je bio taboo nazvati nekoga prekasno navečer. Ako bi kao dijete željeli nekoga kasno nazvati, sigurno bi vam roditelji spočitnuli kako to nije red. Čak i kad ste već malo odrasli, bilo bi vam stalo da ne razbudite cijelu kuću vašim kasnim pozivima. Danas uopće nije neobično poslati E-mail ili SMS u bilo koje doba dana i noći. A ako vam to ipak ne odgovara, uvijek imate mogućnost stišati ton na mobitelu.

4. Otkazivanje sastanka u zadnji čas

Umjetnost pozivanja nekoga na neki događaj, nije više ono što je bila. Ljudi rijetko zovu jedni druge da dogovore zajedničku večeru ili odlazak na kavu. Sad je sve u SMS poruci, E-mailu, Facebooku. A prije nego li je tahnologija ovoliko pojednostavila pozivanje nekoga,  ni otkazivanje sastanka nije bilo ovako lako. Koliko puta smo se izvukli iz nekog dogovora samo zato što smo prelijeni otići ili jednostavno zato što je prelako izvući se.  Danas sve opcije držimo otvorenima do posljednjeg trenutka. Facebook je kod odgovaranja na pozive na evente čak ponudio i opciju da ‘možda’ dolazite na event, što je naročito zgodno za one neodlučne. S obzirom da se više ne moramo izravno suočiti s onim tko nas je negdje zvao, vrlo je lako jednostavno ostati kod kuće.

5. Obraćati pažnju na nešto drugo umjesto na osobu pored vas

Mnogi kažu da je to najnepristojnije od svega. Tužna je činjenica da smo svi toliko ovisni o našim telefonima da smo upravo to mnogo puta napravili, a da toga nismo bili ni svjesni. Vrlo je neugodno kad netko pokraj vas tipka nevažne poruke. Također, sve je više parova koji su zajedno u restoranu, ali uopće ne razgovaraju, već je svaki zadubljen u svoj pametni telefon.

.

Aktivno starenje

Nisu svi sami ljudi usamljeni, kao što ni zajednički život ne donosi uvijek sreću

Iako svi želimo kvalitetan odnos sa što je moguće više ljudi, samački život ne donosi nužno i usamljenost, niti zajednički život nužno donosi sreću. umjesto toga, moguće je voditi neovisan život i istovremeno izgraditi čvrste veze s osobama s kojima ne dijelimo kućanstvo.

Objavljeno

|

Ljudi brkaju pojmove samoća i usamljenost, piše Walker Thornton na portalu Senior Planet. U društvu koje brak smatra idealom, oni koji se nikada nisu udavali ili ženili, koji su udovci ili rastavljeni, najčešće su neshvaćeni.

Hoćeš li me i dalje trebati kad mi budu 84 godine?

Usamljenost nije povezana s time jeste li u vezi ili niste i pogrešno je misliti da su brak ili kohabitacija rješenje tog problema. Pitajte bilo koga tko je ikada bio u nesretnom braku ili u braku u kojem nije bilo komunikacije. Eric Klinenberg, autor knjige ‘Biti sam’ koja govori upravo o samoći i usamljenosti, kaže da sve više ljudi svjesno izabire samački život. “Ljudi koji žive sami doista jesu ponekad usamljeni. No ponekad su usamljeni i ljudi koji su u braku”, kaže Klinenberg.


Mladi ljudi često namjerno odabiru samački život. U SAD-u u dobnoj skupini mlađoj od 65 godina, čak 15 milijuna ljudi namjerno žive sami te tako dokazuju da stara teza o tome da je samački život nužno i nesretan, više ne drži vodu. Mladi ljudi koji žive sami, jednako su zadovoljni i zdravi kao i oni koji žive s nekim.

No što je s 11 milijuna starijih osoba koje vode samački život? Prema podacima znanstvenih studija, njima samoća ipak malo teže pada. Kako starimo, sve više brinemo o tome kako bi bilo (ili kako će biti) živjeti sam. Tko će nam pomoći ako budemo bolesni? Što ako se budemo osjećali usamljeno i izolirano? Brinemo o održavanju društvenih veza ako postanemo nepokretni. Oni među nama koji su odlučili da se nakon rastave ili smrti partnera neće više ženiti, možda sad preispituju svoju odluku. Trebaju li starije osobe ponovno porazmisliti o svojem statusu? Je li došlo vrijeme da ponovno nađemo partnera?

U nastojanju da nekako brojkom označe osjećaj usamljenosti – odnosno, osjećaj nemanja smislenog kontakta s drugim ljudima što izaziva bolan stres – gerijatrijski specijalisti Sveučilišta Kalifornija pitali su 1.604 starije osobe koliko se često osjećaju usamljenima, izoliranima ili izostavljenima. 62 posto ispitanih koji su rekli da se osjećaju usamljeno, bili su u braku. Možda je ono što nam pod stare dane doista treba proširena mreža društvenih kontakata i osmišljeno provođenje vremena – a ne novi muž ili žena.

Riječ ili dvije s prijateljima

Svi mi težimo kvalitetnim odnosima i vezama s drugim ljudima. Možda je upravo to razlog što se sve veći broj starijih osoba okreće internetskim stranicama za pronalazak partnera. No postoje i drugi načini da proširite svoj krug prijatelja i poznanika. Jedan od odličnih načina je Facebook preko kojega se možete družiti s prijateljima, izmjenjivati informacije, slike i videa pa čak igrati i razne igre. Online prijatelji donekle mogu biti zamjena za prave prijatelja.

Iako svi želimo kvalitetan odnos sa što je moguće više ljudi, samački život ne donosi nužno i usamljenost, niti zajednički život nužno donosi sreću. umjesto toga, moguće je voditi neovisan život i istovremeno izgraditi čvrste veze s osobama s kojima ne dijelimo kućanstvo.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP