Prati nas

Aktivno starenje

Jesmo li zbog tehnologije postali nepristojni?

Iako su pametni telefoni sjajni, ima ljudi koji ih po cijele dane ne ispuštaju iz ruku. Moramo priznati, svi se ponekad više bavimo porukama nego osobom pored nas. Jesmo li zbog pametnih telefona postali nepristojni?

Objavljeno

|

Zaboravljena pravila lijepoga ponašanja.
foto: BigStock

Svi mi volimo naše pametne telefone, aplikacije i ostala čuda tehnike. Ali također moramo priznati da je sva ta tehnologija učinila svijet priličnonepristojnim mjestom. U trgovinama sada postoje natpisi koji upozoravaju kupce da ne koriste telefon baš u vrijeme kad plaćaju na blagajni. Čak su i neki restorani počeli zabranjivati telefone jer se kuhari žale da ljudi posvećuju više pažnje telefonu, nego brižljivo pripremljenom jelu.

Prisjetili smo se još nekih postupaka koji bi se u prijašnjim vremenima smatrali jako nepristojnima. Nismo sigurni zašto se današnja kultura tako olako odnosi prema lijepm ponašanju. Jedino smo sigurni smo da nam neke od ovih stvari beskrajno idu na živce.


1. Nositi kapu ili šešir u zatvorenom

Prema stručnjakinji za pitanja bontona, Emily Post, ni muškarci, ni žene ne bi trebali nositi kape u kafićima, knjižnicama ili kino dvoranama, a crkvu ili prilike kad se izvodi himna da i ne spominjemo. Nekim ljudima to smeta, nekima je svejedno, ni sigurno je da smo svi vidjeli priličan broj šešira i kapa u zatvorenim prostorima.

2. Nositi suknju iznad koljena u svim prilikama

Odavno su prošla vremena kad su suknje iznad koljena izazivale sablazan. No i dalje postoje neka mjesta gdje bismo se trebali oblačiti malo konzervativnije. Govorimo o sprovodima, crkvama i sličnim mjestima. No pitate li bilo koga, sigurno će vam reći da nisu rijetki slučajevi kad netko pokaže malo previše kože u potpuno neprimjerenim situacijama. Čak i buduća britanska kraljica, Kate Middleton, ima sklonost previše pokazivati svoje vrlo vitke noge u javnosti (kruže priče da ju je i sama kraljica Elizabeta diskretno upozorila da malo porazmisli o dužini svojih haljina).

3. Zvati nekog na telefon nakon 9 navečer

Sjećate li se kad smo se oslanjali na stare dobre telefone ‘na žicu’ da bismo međusobno razgovarali? Da, ljudi su to nekad doista činili. Čavrljali bismo tako s prijateljima navečer, prepričavai si događaje, radili planove kad ćemo se naći. To je bilo prije nego smo govor zamijenili SMS-om, Skype-om, Fejsom. Također, u ona vremena je bio taboo nazvati nekoga prekasno navečer. Ako bi kao dijete željeli nekoga kasno nazvati, sigurno bi vam roditelji spočitnuli kako to nije red. Čak i kad ste već malo odrasli, bilo bi vam stalo da ne razbudite cijelu kuću vašim kasnim pozivima. Danas uopće nije neobično poslati E-mail ili SMS u bilo koje doba dana i noći. A ako vam to ipak ne odgovara, uvijek imate mogućnost stišati ton na mobitelu.

4. Otkazivanje sastanka u zadnji čas

Umjetnost pozivanja nekoga na neki događaj, nije više ono što je bila. Ljudi rijetko zovu jedni druge da dogovore zajedničku večeru ili odlazak na kavu. Sad je sve u SMS poruci, E-mailu, Facebooku. A prije nego li je tahnologija ovoliko pojednostavila pozivanje nekoga,  ni otkazivanje sastanka nije bilo ovako lako. Koliko puta smo se izvukli iz nekog dogovora samo zato što smo prelijeni otići ili jednostavno zato što je prelako izvući se.  Danas sve opcije držimo otvorenima do posljednjeg trenutka. Facebook je kod odgovaranja na pozive na evente čak ponudio i opciju da ‘možda’ dolazite na event, što je naročito zgodno za one neodlučne. S obzirom da se više ne moramo izravno suočiti s onim tko nas je negdje zvao, vrlo je lako jednostavno ostati kod kuće.

5. Obraćati pažnju na nešto drugo umjesto na osobu pored vas

Mnogi kažu da je to najnepristojnije od svega. Tužna je činjenica da smo svi toliko ovisni o našim telefonima da smo upravo to mnogo puta napravili, a da toga nismo bili ni svjesni. Vrlo je neugodno kad netko pokraj vas tipka nevažne poruke. Također, sve je više parova koji su zajedno u restoranu, ali uopće ne razgovaraju, već je svaki zadubljen u svoj pametni telefon.

.

Aktivno starenje

10 lakih načina kako učiniti um oštrijim

Mozak je kao mišić – što ga se više vježba, on je jači i brži. Brojne studije pokazale su da čitanje knjiga ili igranje šaha ima pozitivan učinak na stanje uma, no ima još trikova koje možete odmah isprobati.

Objavljeno

|

Što možemo učiniti da bi nam mozak radio bolje – pogotovo kad zađemo u neke godine? Znanost može ponuditi mnogo odgovora na to pitanje, piše portal Big Think. Donosimo nekoliko stvari koje možete napraviti odmah – čim završite s čitanjem ovog članka (što je samo po sebi dobra vježba za um):

1. Prestanite s multitaskingom

Raditi više stvari odjednom vašem je mozgu zapravo nemoguće, što su potvrdile brojne studije, kaže neuroznanstvenik Daniel Levitin. Ako radite više stvari odjednom, vaš mozak se neće kako spada usredotočiti niti na jednu od njih. Umjesto toga, fokusirajte se na jedan po jedan zadatak i potpuno mu se posvetite prije nego prijeđete na novi zadatak. Multitasking lomi vašu koncentraciju, iscrpljuje vaše neuronske kapacitete, umara vas, a po svoj priliciništa od zadataka nećete obaviti kako spada kao da ste im se posvetili jednom po jednom.


2. Čitajte knjige

Ne samo da čitanje povećava vašu fluidnu i emocionalnu inteligenciju, već su znanstvenici otkrili da stvara nove količine bijele materije u mozgu što pomaže u boljoj komunikaciji. To pomaže mozgu da učinkovitije procesuira informacije.

3. Meditirajte

Nedavne studije pokazale su da meditacija otklanja stres i doista mijenja vaš mozak. Vrsta meditacije koju prakticirate utječe i na vrstu promjena koja će se dogoditi u vašem mozgu.

4. Dižite utege

Istraživanja pokazuju da vježbanje s opterećenjem barem dva puta dnevno pomaže vašem mozgu da radi bolje te smanjuje rizik od demencije, pogotovo kod starijih osoba.

5. Počnite učiti novi jezik

Znanstvenici su ustanovili da su ljudi koji govore bar još jedan jezik, osim materinjeg, u posebnoj prednosti jer zadatke obavljaju s manje napora, zbog čega im i mozak „bolje stari“. Jedna je kanadske studija pokazala da ljudi koji govore dva jezika obrađuju podatke na ekonomičniji način i pri tome koriste manje sklopova u mozgu. Osim toga, višejezičnost vas čini otvorenijima drugim kulturama zbog čega su i putovanaj zabavnija.

6. Igrajte šah

Brojne su studije pokazale da igrači šaha imaju bolje razvijeno raspoznavanje uzoraka, koriste obje polutke mozga za donošenje odluka, a mozgovi vrhunskih igrača pokazuju veću prirodnu učinkovitost u rješavanju problema. Šah je također dobar za poboljšanje pamćenja jer vas igra prisiljava da u glavi držite više različitih kmbinacija i varijabli.

7. Jedite sa štapićima

Ako to već ne činite, svakako pokušajte zamijeniti dosadašnji pribor za jelo štapićima jer vam to može pomoći u stvaranju novih dendrita – ogranaka novih neurona. To će pomoći i u komunikaciji između stanica mozga, kaže neurobiolog Lawranz Katz u svojoj knjizi “Keep your brain alive” (Održite mozak živim, op.MV) koja nudi 83 vježbe za popravljanje forme mozga. Jedenje sa štapićima će vas nagnati da više razmišljate o jelu što nije dobro samo za mozak, već i za probavu i unos kalorija.

8. Mislite pozitivno

Naučite li misliti pozitivno, doslovno možete reprogramirati svoj mozak. Znanstvenici su dokazali da ako svjesno promijenite svoj proces razmišljanja (meditacijom ili na neki drugi način), možete privoliti svoj mozak da počne razmišljati lijevom, umjesto desnom stranom. Bit ćete manje nervozni, imati više energije i sveukupno biti sretniji.

9. Plešite

Istraživanja pokazuju da ples povećava brzinu kojom vaš mozak procesuira informacije jer se radi o jedinstvenoj kombinaciji kognitivne, tjelesne i društvene aktivnosti. To bi također moglo usporiti proces starenja i potaknuti veću proizvodnju bijele tvari nego što su to u stanu aktivnosti poput hodanja ili istezanja.

10. Naspavajte se

Brojne studije pokazale su da manjak sna dovodi do niza bolesti, poput bolesti srca, dijabetesa, depresije, a može potaknuti i napadaje. Također, ima negativan učinak na pamćenje i razmišljanje. Zbog nedovoljnog ste sna u većoj opasnosti da činite greške pa će se početi pojavljivati “kognitivni propusti”, kaže doktor Itzak Fried te naglašava da neuroni ne mogu raditi dobro ako niste naspavani.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP