Prati nas

Aktivno starenje

Jesmo li zbog tehnologije postali nepristojni?

Iako su pametni telefoni sjajni, ima ljudi koji ih po cijele dane ne ispuštaju iz ruku. Moramo priznati, svi se ponekad više bavimo porukama nego osobom pored nas. Jesmo li zbog pametnih telefona postali nepristojni?

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Zaboravljena pravila lijepoga ponašanja.
foto: BigStock

Svi mi volimo naše pametne telefone, aplikacije i ostala čuda tehnike. Ali također moramo priznati da je sva ta tehnologija učinila svijet priličnonepristojnim mjestom. U trgovinama sada postoje natpisi koji upozoravaju kupce da ne koriste telefon baš u vrijeme kad plaćaju na blagajni. Čak su i neki restorani počeli zabranjivati telefone jer se kuhari žale da ljudi posvećuju više pažnje telefonu, nego brižljivo pripremljenom jelu.

Prisjetili smo se još nekih postupaka koji bi se u prijašnjim vremenima smatrali jako nepristojnima. Nismo sigurni zašto se današnja kultura tako olako odnosi prema lijepm ponašanju. Jedino smo sigurni smo da nam neke od ovih stvari beskrajno idu na živce.


1. Nositi kapu ili šešir u zatvorenom

Prema stručnjakinji za pitanja bontona, Emily Post, ni muškarci, ni žene ne bi trebali nositi kape u kafićima, knjižnicama ili kino dvoranama, a crkvu ili prilike kad se izvodi himna da i ne spominjemo. Nekim ljudima to smeta, nekima je svejedno, ni sigurno je da smo svi vidjeli priličan broj šešira i kapa u zatvorenim prostorima.

2. Nositi suknju iznad koljena u svim prilikama

Odavno su prošla vremena kad su suknje iznad koljena izazivale sablazan. No i dalje postoje neka mjesta gdje bismo se trebali oblačiti malo konzervativnije. Govorimo o sprovodima, crkvama i sličnim mjestima. No pitate li bilo koga, sigurno će vam reći da nisu rijetki slučajevi kad netko pokaže malo previše kože u potpuno neprimjerenim situacijama. Čak i buduća britanska kraljica, Kate Middleton, ima sklonost previše pokazivati svoje vrlo vitke noge u javnosti (kruže priče da ju je i sama kraljica Elizabeta diskretno upozorila da malo porazmisli o dužini svojih haljina).

3. Zvati nekog na telefon nakon 9 navečer

Sjećate li se kad smo se oslanjali na stare dobre telefone ‘na žicu’ da bismo međusobno razgovarali? Da, ljudi su to nekad doista činili. Čavrljali bismo tako s prijateljima navečer, prepričavai si događaje, radili planove kad ćemo se naći. To je bilo prije nego smo govor zamijenili SMS-om, Skype-om, Fejsom. Također, u ona vremena je bio taboo nazvati nekoga prekasno navečer. Ako bi kao dijete željeli nekoga kasno nazvati, sigurno bi vam roditelji spočitnuli kako to nije red. Čak i kad ste već malo odrasli, bilo bi vam stalo da ne razbudite cijelu kuću vašim kasnim pozivima. Danas uopće nije neobično poslati E-mail ili SMS u bilo koje doba dana i noći. A ako vam to ipak ne odgovara, uvijek imate mogućnost stišati ton na mobitelu.

4. Otkazivanje sastanka u zadnji čas

Umjetnost pozivanja nekoga na neki događaj, nije više ono što je bila. Ljudi rijetko zovu jedni druge da dogovore zajedničku večeru ili odlazak na kavu. Sad je sve u SMS poruci, E-mailu, Facebooku. A prije nego li je tahnologija ovoliko pojednostavila pozivanje nekoga,  ni otkazivanje sastanka nije bilo ovako lako. Koliko puta smo se izvukli iz nekog dogovora samo zato što smo prelijeni otići ili jednostavno zato što je prelako izvući se.  Danas sve opcije držimo otvorenima do posljednjeg trenutka. Facebook je kod odgovaranja na pozive na evente čak ponudio i opciju da ‘možda’ dolazite na event, što je naročito zgodno za one neodlučne. S obzirom da se više ne moramo izravno suočiti s onim tko nas je negdje zvao, vrlo je lako jednostavno ostati kod kuće.

5. Obraćati pažnju na nešto drugo umjesto na osobu pored vas

Mnogi kažu da je to najnepristojnije od svega. Tužna je činjenica da smo svi toliko ovisni o našim telefonima da smo upravo to mnogo puta napravili, a da toga nismo bili ni svjesni. Vrlo je neugodno kad netko pokraj vas tipka nevažne poruke. Također, sve je više parova koji su zajedno u restoranu, ali uopće ne razgovaraju, već je svaki zadubljen u svoj pametni telefon.

.

Aktivno starenje

Želite li brojati dupine ili paziti na planinsko bilje? Može!

Hrvatski nacionalni i parkovi prirode oglasili su da traže volontere i to za poslove koji su san snova: brojanje i evidencija dupina i galebova, izgradnja suhozida, tradicijsko vrtlarstvo, zaštita planinskog bilja…

Silvija Novak

Objavljeno

|

“Ah, kad jednom budem u penziji napokon ću imati vremena baviti se onim u čemu uživam!” Sigurno ste mnogo puta čuli ovakvu ili sličnu rečenicu, a možda ste je i sami koji put izgovorili. No kad penzija jednom dođe, vrlo je lako prepustiti se zovu kauča i daljinskog upravljača i zaboraviti da smo jednom maštali o tome da provodimo vrijeme u prirodi, zasadimo vrt, uzgajamo masline ili naučimo izgrađivati suhozide.

Ako i vi spadate u one koji bi željeli raditi nešto zanimljivo i korisno i pritom boraviti u prirodi, ali im treba mali poticaj, hrvatski nacionalni i parkovi prirode oglasili su da traže volontere. Ako vam ovo već sada zvuči primamljivo, čekajte da vidite detalje.


Park prirode Medvednica

Pridružite se volonterskom timu u Parku prirode Medvednica i postanite Medvednički anketar. Time ćete nam pomoći u istraživanju strukture i stavova posjetitelja Medvednice te unapređenju sustava praćenja posjećivanja i komunikacije s posjetiteljima.

Na Medvednici možete pomoći i u priređivanju tradicionalnih festivala tijekom godine i dati svoj doprinos promoviranju prirodnih i kulturnih vrijednosti, kao i pomoći u zaštiti vodozemaca Medvednice.

Žumberak

Na Žumberku se traže volonteri za prikupljanju vrijednih podataka o stanju kornjaša koji su potrebni u planiranju preporučenih smjernica za upravljanje područjima u kojima žive ovi sitni, ali bitni stanovnici naših šuma.

Papuk

Javna ustanova Park prirode Papuk kroz uspostavu nove turističke infrastrukture Eko kampa Duboka želi omogućiti populaciji školske djece nove edukacijske programe i produljenje boravka na višednevnim radionicama škola u prirodi za što su im prijeko potrebni volonteri.

Lonjsko polje

U Lonjskom polju traže volontere za uzgoj tradicijskog vrta a potrebno je čak pet osoba.

Telašćica

Prijavite se za volontiranje u Parku prirode “Telašćica” na Dugom otoku i pomognite u restauraciji stoljetnih maslinika i suhozida.

Mljet

Zaljubljenik ste u fotografiju i prirodu? Provedite tjedan dana na Zelenom otoku i donesite dašak umjetnosti u naš Park! Ovisno o dobu godine, imat ćete priliku dokumentirati živi svijet, aktivnosti u Parku, običaje i tradiciju, kulturne spomenike ili razna događanja.

Na Mljetu su potrebni i anketari posjetitelja Nacionalnog parka Mljet kako bi na temelju njihovih dojmova, mišljenja i prijedloga mogli poboljšati izbor i kvalitetu usluga koje su im na raspolaganju te unaprijediti razinu zaštite prirode.

Osin toga, na otoku Mljetu su dobrodošli i volonteri koji bi pomogli u izgradnji planinarskih puteva i čišćenju mljetskih uvala.

Papuk i Sjeverni Velebit

Ova dva parka prirode traže volontere za uzgoj i čuvanje planinskih biljaka. U Nacionalnom parku Sjeverni Velebit rade na obnovi botaničkog vrta i treba ih svaka pomoć koju mogu dobiti, a na Papuku treba zaštititi budući botanički rezervat na brdu Turjak.

Risnjak

Pridružite se ekipi u Nacionalnom parku Risnjak i iskušajte se u izradi šindre – tradicionalnog drvenog pokrova prirodne ljepote. Uz to što ćete izučiti jedan stari zanat, pomoći ćete u popravku i pokrivanju krovova kuća u sklopu Parka.

Plitvička jezera

Dođite na Plitvička jezera – jedinstveni nacionalni park u srcu Europe i prirodno područje na Listi svjetske baštine – i pomozite u njegovom očuvanju. Jedino ćemo tako priču o njegovoj ljepoti i vrijednosti moći ispričati i pokazati svima onima koji ju još nisu čuli i vidjeli.

Kornati

Na Kornatima traže volontere za praćenje i popisivanje dupina i galebova što su svakako poslovi iz snova. Pomozite u očuvanju ovih lijepih životinja u jednom od naših najljepših nacionalnih parkova.

Sve detalje o mjestima na kojima možete volontirati, kao i detalje o prijevozu, smještaju, zadacima i kontakt osobama, pronađite na ovom linku.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP