Prati nas

Aktivno starenje

Mitovi o usamljenosti

Usamljenost je jedan od najvećih društvenih problema među generacijom 50+. Osim toga, radi se i o svojevrsnoj tabu temi koju opterećuje i nekoliko vrlo čestih mitova i zabluda.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Kako se boriti protiv usamljenosti?
foto: BigStock

Usamljenost je tabu tema. Zapravo, mnogi od nas radije bi priznali da imaju aferu ili da su u debelom minusu na kreditnoj kartici, nego da se osjećaju usamljeno. Teško je reći zašto je tome tako. Možda zato što je usamljenost vrlo intiman osjećaj. Ili možda zato što ne želimo biti povezani sa slikom usamljenosti koju prezentiraju mediji. Istina je da nas usamljenosti ne treba biti sram. Uostalom, svatko od nas se s vremena na vrijeme osjeća usamljeno, piše Margaret Manning za portal Huffington Post.

Nažalost, s obzirom da je usamljenost takav tabu, postoje mnoge zablude vezane uz taj osjećaj. Upravo te zablude sprječavaju nas da povedemo informiran razgovor o tome i da činimo greške kad želimo pmoći nekome tko se osjeća usamljeno. Ovo su neki od najčešćih mitova o usamljenosti nakon pedesete…


Mit broj 1 – Usamljenost je isto što i društvena izolacija

Biti sam nije isto što i biti usamljen. Također, vrijedi i obratno. Ponekad smo okruženi ljudima, ali svejedno osjećamo da nas nitko zapravo ne razumije. Analiza rezultata ispitivanja ‘Sixty and Me loneliness survey’ pokazala je da pripadnici ‘baby boom’ generacije ne čeznu za više kontakata, nego za više smislenijih kontakata. Želimo se povazeti s ljudima kji dijele naše interese, vizije, vrijednosti i prioritete.

To ima važne implikacije kad se bavimo problemom usamljenosti. Mnogi programi i inicijative koji postoje, fokusiraju se na to da starijim ljudima omoguće društvo nekoga s kime mogu razgovarati. Nažalost, pomagači i savjetnici su samo mali dio rješenja. Oni mogu puno pomoći osobama koje pate od kronične usamljenosti i depresije, no oni ne mogu pomoći čovjeku da lakše uspostavlja prijateljstva s osobama s koje ih cijene na osobnoj razini. Kad je o usamljenosti riječ, potrebno nam je više alata kojima bi ljudi mogli pomoći sebi samima.

Mit broj 2 – Usamljenost je osobni problem i ne utječe na društvo u cjelini

Prirodno je i zgodno misliti da je usamljenost nečiji tuđi problem. Uostalo, nije li usamljenost po deiniciji vrlo osobno iskustvo? Istina je da usamljenost ima velike implikacije na društvo u cjelini. Za početak, kod usamljenih ljudi prije će se pojaviti neki zdravstveni problemi. Prema rezultatima više istraživanja, negativni učinci usamljenosti, usporedivi su s onima kod pušenja, visokog krvnog tlaka i pretilosti.

Kad govorimo o razvoju programa koji bi se bavili usamljenošću, neke zemlje kreću se brže od ostalih. Na primjer, u Velikoj Britaniji postoji više organizacija, uključujući i ‘Age UK’ i njihovu kampanju ‘Zaustavimo usamljenost’. Ovakve inicijative su izvrstan početak, ali, to nije dovoljno.

Osim javnih inicijativa, postoji i značajna šansa za privatne tvrtke da učine razliku. Na primjer, tvrtka ‘Sixty and Me’ krenula je i ravoj programa ‘Boomerly’, službe koja pomaže ‘baby boomerima’ da nađu prijatelje među ljudimo s kojima dijele interese. To će, nadamo se, ohrabriti i druge tvrtke da započnu sa sličnim programima.

Mit broj 3 – Usamljeni ljudi bi jednostavno trebali izaći iz kuće i upoznati ljude

Zasigurno nitko od onih koji su iskusili usamljenost, ne bi ponudili savjet tipa: ‘Ma samo izađi i upoznaj nekoga!’ Usamljenost je kompleksan problem koji se ne može riješiti pojednostavljivanjem ili generaliziranjem. Mnogi ljudi koji pate od usamljenosti, imaju značajno promijenjene obiteljske okolnosti. Drugi se bore s tjeskobom, depresijom ili lošim zdravljem. Ima i onih koji su jednostavno presramežljivi kad se radi o interakciji s vanjskim svijetom.

Život nakon pedesete je vrijeme značajnih promjena. Djeca su napustila dom i grade si vlastite živote, odnoseći sa sobom mnoge društvene krugove u kojima smo uživali. Mnogi ljudi u pedesetima i šezdesetima ponovno procijenjuju svoje romantične veze, što rezultira najvišom stopom razvoda u usporedbi sa svim ostalim dobnim skupinama. Također, naša se tijela mijenjaju, prisiljavajući nas ili da udvostručimo vježbanje i zdrave navike, ili da prihvatimo novu tjelesnu realnost.

Iz razgovora sa stotinama ‘baby boomera’, može se zaključiti da se usamljenost može dokinuti samo kombinacijom aktivnosti – fizičkima, mentalnima i društvenima. Pa ako zaista nekome želite pomoći, uzmite si vremena da ga doista i shvatite. Vjerojatno ćete spoznati da je njegov ili njezin osjećaj usamljenosti puno više od tek pukog manjka društvenih veza.

Mit broj 4 – Više kontakata čini nas manje usamljenima

Na površini se može činiti kako će pristup društvenim mrežama ponuditi bar djelomično rješenje problemu usamljenosti. No rezultati već navedenog ispitivanja ‘Sixty and Me loneliness survey’, pokazuju da to baš i nije tako. Mnogi ljudi imaju desetine, ako ne i stotine Facebook ‘prijatelja’. Štoviše, ‘baby boomeri’ su najbrže rastuća dobna skupina na Facebooku. No, mnogi se i dalje osjećaju usamljeno.

Ono što je nakon istraživanja postalo jasno je da ljudi prije svega žele stvarnu prijateljsku podršku u životu, a ne samo poznanike. Drugim riječima, ne želimo više ljudi u životu, već želimo prave ljude.

Mit broj 5 – Usamljenost je rijetka među ljudima od pedeset i šezdeset godina

Kad razmišljate o osobama koje pate od usamljenosti, najprije ćete zamisliti nekoga u sedamdesetim ili osamdesetim godinama. Usamljenost je tako prezentirana i u medijima. No, istina je da iako ljudi u toj dobi doista pate od usamljenosti, nipošto nisu sami. Štoviše, nekoliko istraživanja, uključujući i ono koje je proveo portal AARP.org, pokazalo je da oko jedne trećine ljudi u pedesetim godinama također osjeća usamljenost. Prema istoj studiji, ljudi kojime je danas sedamdeset godina kažu da u pedesetima i šezdesetima nisu bili usamljeni. Da bude jasno, ne tvrdimo da se ne traba baviti usamljenošću u svim dobnim skupinama, već samo kažemo da ne treba zaboraviti i ljude u njihovim pedesetima.

Usamljenost je velik problem koji će u predstojećim desetljećima samo još više rasti. Zbog toga moramo zauzeti jasan stav i zajedno raditi na otklanjanju usamljenosti, te učiniti sve da se s tog problema magne stigma koja ga sada prati.

.

Aktivno starenje

Želite li brojati dupine ili paziti na planinsko bilje? Može!

Hrvatski nacionalni i parkovi prirode oglasili su da traže volontere i to za poslove koji su san snova: brojanje i evidencija dupina i galebova, izgradnja suhozida, tradicijsko vrtlarstvo, zaštita planinskog bilja…

Silvija Novak

Objavljeno

|

“Ah, kad jednom budem u penziji napokon ću imati vremena baviti se onim u čemu uživam!” Sigurno ste mnogo puta čuli ovakvu ili sličnu rečenicu, a možda ste je i sami koji put izgovorili. No kad penzija jednom dođe, vrlo je lako prepustiti se zovu kauča i daljinskog upravljača i zaboraviti da smo jednom maštali o tome da provodimo vrijeme u prirodi, zasadimo vrt, uzgajamo masline ili naučimo izgrađivati suhozide.

Ako i vi spadate u one koji bi željeli raditi nešto zanimljivo i korisno i pritom boraviti u prirodi, ali im treba mali poticaj, hrvatski nacionalni i parkovi prirode oglasili su da traže volontere. Ako vam ovo već sada zvuči primamljivo, čekajte da vidite detalje.


Park prirode Medvednica

Pridružite se volonterskom timu u Parku prirode Medvednica i postanite Medvednički anketar. Time ćete nam pomoći u istraživanju strukture i stavova posjetitelja Medvednice te unapređenju sustava praćenja posjećivanja i komunikacije s posjetiteljima.

Na Medvednici možete pomoći i u priređivanju tradicionalnih festivala tijekom godine i dati svoj doprinos promoviranju prirodnih i kulturnih vrijednosti, kao i pomoći u zaštiti vodozemaca Medvednice.

Žumberak

Na Žumberku se traže volonteri za prikupljanju vrijednih podataka o stanju kornjaša koji su potrebni u planiranju preporučenih smjernica za upravljanje područjima u kojima žive ovi sitni, ali bitni stanovnici naših šuma.

Papuk

Javna ustanova Park prirode Papuk kroz uspostavu nove turističke infrastrukture Eko kampa Duboka želi omogućiti populaciji školske djece nove edukacijske programe i produljenje boravka na višednevnim radionicama škola u prirodi za što su im prijeko potrebni volonteri.

Lonjsko polje

U Lonjskom polju traže volontere za uzgoj tradicijskog vrta a potrebno je čak pet osoba.

Telašćica

Prijavite se za volontiranje u Parku prirode “Telašćica” na Dugom otoku i pomognite u restauraciji stoljetnih maslinika i suhozida.

Mljet

Zaljubljenik ste u fotografiju i prirodu? Provedite tjedan dana na Zelenom otoku i donesite dašak umjetnosti u naš Park! Ovisno o dobu godine, imat ćete priliku dokumentirati živi svijet, aktivnosti u Parku, običaje i tradiciju, kulturne spomenike ili razna događanja.

Na Mljetu su potrebni i anketari posjetitelja Nacionalnog parka Mljet kako bi na temelju njihovih dojmova, mišljenja i prijedloga mogli poboljšati izbor i kvalitetu usluga koje su im na raspolaganju te unaprijediti razinu zaštite prirode.

Osin toga, na otoku Mljetu su dobrodošli i volonteri koji bi pomogli u izgradnji planinarskih puteva i čišćenju mljetskih uvala.

Papuk i Sjeverni Velebit

Ova dva parka prirode traže volontere za uzgoj i čuvanje planinskih biljaka. U Nacionalnom parku Sjeverni Velebit rade na obnovi botaničkog vrta i treba ih svaka pomoć koju mogu dobiti, a na Papuku treba zaštititi budući botanički rezervat na brdu Turjak.

Risnjak

Pridružite se ekipi u Nacionalnom parku Risnjak i iskušajte se u izradi šindre – tradicionalnog drvenog pokrova prirodne ljepote. Uz to što ćete izučiti jedan stari zanat, pomoći ćete u popravku i pokrivanju krovova kuća u sklopu Parka.

Plitvička jezera

Dođite na Plitvička jezera – jedinstveni nacionalni park u srcu Europe i prirodno područje na Listi svjetske baštine – i pomozite u njegovom očuvanju. Jedino ćemo tako priču o njegovoj ljepoti i vrijednosti moći ispričati i pokazati svima onima koji ju još nisu čuli i vidjeli.

Kornati

Na Kornatima traže volontere za praćenje i popisivanje dupina i galebova što su svakako poslovi iz snova. Pomozite u očuvanju ovih lijepih životinja u jednom od naših najljepših nacionalnih parkova.

Sve detalje o mjestima na kojima možete volontirati, kao i detalje o prijevozu, smještaju, zadacima i kontakt osobama, pronađite na ovom linku.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP