Prati nas

Zdravlje

Sve za ljepotu: Krema od puževe sluzi?

Puževa sluz spominje se kao terapija za kožu još od starih Grka, koji su preporučivali da se zdrobljeni puževi nanesu na upaljenu kožu. Navodno su 1980-ih godina uzgajivači puževa u Čileu primijetili da im ozljede na rukama brže zarastaju nakon što su dodirivali puževe, što je dovelo do proizvodnje kreme na bazi puževe sluzi, koja se danas reklamira kao proizvod koji obnavlja i zacjeljuje kožu, liječi akne, smanjuje pigmentaciju, liječi ožiljke i bore.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Pomaže li krema od puževe sluzi?
foto: BigStock

Iako se agresivno reklamira na domaćim televizijama, prema liječničko-znanstvenom timu portala Dokazi u medicini, nema dokaza iz istraživanja na ljudima da kreme ili gelovi koji sadrže puževu sluz mogu povoljno djelovati na akne, strije ili ožiljke.

Zemaljski puževi izlučuju visko-elastičnu sluz koja djeluje kao adheziv i lubrikant i koja tim životinjama omogućuje prianjanje i klizanje po svim vrstama površina, uključujući nepravilne površine. Sluz također sprječava njihovo isušivanje, te ih čini vrlo neprivlačnom hranom za predatore.


U više od 30 godina postojanja takvih komercijalnih proizvoda na tržištu proizvođači nisu u znanstvenoj literaturi objavili nikakve dokaze iz pokusa na ljudima koji bi pokazali da ta krema zaista ima učinke koje obećava.

Stoljećima se puževi koriste kao hrana i terapija za različite vrste oboljenja. Primjerice, u Italiji je opisano da se vrtni puž slinavac (Arion hortensis) guta cijeli kao terapija za gastritis ili čir želuca. U Americi se može naći recept za “sirup od puža”, koji daje naputak da se staklenka ispuni naizmjeničnim slojevima puževa i šećera te se nakon jednog dana, kad šećer “otopi” puževe, ta mješavina puževa i šećera procijedi te joj se dodaje alkohol u volumenu od jedne trećine sadržaja. Takav se sirup navodno koristi za liječenje čireva, bronhitisa, astme, a tvrdi se i da liječi “sve bolesti koje ništa drugo ne može izliječiti”.

Puževa sluz spominje se kao terapija za kožu još od starih Grka, koji su preporučivali da se zdrobljeni puževi nanesu na upaljenu kožu. Navodno su 1980-ih godina uzgajivači puževa u Čileu primijetili da im ozljede na rukama brže zarastaju nakon što su dodirivali puževe, što je dovelo do proizvodnje kreme na bazi puževe sluzi, koja se danas reklamira kao proizvod koji obnavlja i zacjeljuje kožu, liječi akne, smanjuje pigmentaciju, liječi ožiljke i bore. Nažalost, niti za jednu od tih tvrdnji nema dokaza iz istraživanja na ljudima u znanstvenoj literaturi.

Jedine znanstvene činjenice kojima mogu baratati proizvođači takvih krema dolaze od pokusa napravljenih na izoliranim stanicama u laboratoriju, koji pokazuju da pojedine komponente tih krema i puževe sluzi mogu u laboratorijskim uvjetima potaknuti umažanje fibroblasta, stanica koje proizvode sastavne dijelove vezivnog tkiva, proteine koji čine temeljnu strukturu kože. Međutim, problem je što je takav učinak dokazan jedino u laboratorijskoj posudi, a takve studije nisu provedene na ljudima.

Jedino istraživanje o lokalnom preparatu na bazi puževe sluzi koje je napravljeno kao klinički pokus na ljudima i može se naći u literaturi jest malena studija loše kvalitete provedena u Grčkoj i objavljena 2009. godine. U njoj je sudjelovalo ukupno 43 ispitanika s opeklinama – 27 u skupini koja je liječena preparatom od puževe sluzi, i 16 u skupini liječenoj kremom za opekline koja sadrži beta-sitosterol. Autori zaključuju da preparat od puževe sluzi ubrzava zacjeljivanje i ublažava bol. Problem te studije je premalen broj ispitanika i niz metodoloških nedostataka, zbog čega se ne radi o pouzdanom izvoru informacija.

Zaključno, sve tvrdnje o učinku puževe kreme ili gela na zdravlje ljudi trebalo bi provjeriti u propisnim kliničkim ispitivanjima na ljudima. Dotad – ako želite koristiti takav proizvod – trebate biti svjesni da u više od 30 godina postojanja takvih komercijalnih proizvoda na tržištu proizvođači nisu u znanstvenoj literaturi objavili nikakve dokaze iz pokusa na ljudima koji bi pokazali da ta krema zaista ima učinke koje obećava.

.

Zdravlje

Jeste li već preboljeli COVID-19? Evo kako to doznati

Kod većine ljudi koronavirus neće uzrokovati velike komplikacije, a simptome ove bolesti je lako pobrkati s onima gripe ili prehlade. Ipak, postoje znakovi raspoznavanja.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Želite li znati jeste li već možda preboljeli Covid-19? Najsigurnija metoda da to doznate je testiranje na antitijela. No, prisustvo upornog virusa može se detektirati i pažljivim praćenjem simptoma.

Naime, ako vas je prošle zime mučila kakva teža prehlada prilikom koje ste ostajali bez daha ili ste izgubili osjet mirisa i okusa, možda ste preboljeli Covid-19.


“Kod većine ljudi koronavirus neće uzrokovati velike komplikacije, a simptome ove bolesti je lako pobrkati s onima gripe ili prehlade”, kaže dr. Ameesh A. Adalja iz Centra Johns Hopkins, piše Marie Claire. Ipak postoje neki znakovi koji upućuju upravo na preboljeni COVID-19.

Teška prehlada

Početkom pandemije mislilo se da se koronavirus u SAD-u nije pojavio do ožujka, no kako pokazuju rezultati studije sa sveučilišta u Teksasu, na svaka dva testirana na gripu pojavio se jedan uzorak pozitivan na koronavirus.
Kako prehlada obično ne uzrokuje kratak dah, ozbiljne glavobolje i probleme u probavi, možda je upravo to način kako koronu razlikovati od prehlade.

Gubitak njuha i okusa

Gubitak njuha i okusa javljaju se i kod gripe, upale sinusa ili pak jake prehlade, ali ono po čemu se razlikuje u slučaju zaraze koronavirusom je trajanje tog poremećaja. Kod oboljelih od Covida-19 to može potrajati i nekoliko mjeseci.

Ispadanje kose

Ispadanje kose još je jedan simptom koji se povezuje s koronavirusom, a glumica Alyssa Milano kao i naša sportska novinarka Mirna Zidarić podijelile su svoja iskustva upravo s tim problemom. Stručnjaci, međutim, napominju da ispadanje kose može biti rezultat prevelikog stresa pod kojim se nalazimo uslijed pandemije ili neke druge bolesti.

Ostajanje bez daha

Ovo je jedan od poznatijih simptoma zaraze koronavirusom, a povezuje se s upalom pluća koju izaziva.

Umor

Studije su pokazale da 53 posto oboljelih od COVID-19 i do dva mjeseca od zaraze osjećaju veliki umor i iscrpljenost. Znanstvenici istražuju radi li se o posljedici individualnog imunološkog odgovora ili je to način na koji virus funkcionira.

Dugotrajan kašalj

Prema studiji, 43 posto ljudi s COVID-19 kašljali su od 14 pa sve do 21 dan nakon pozitivnog rezultata na testiranju. Radi se uglavnom o suhom kašlju.

Neobični i vrlo uporni simptomi

Lupanje srca ili neki drugi zdravstveni poremećaji koji se ne prolaze mogu upućivati na koronu. Nepoznanica oko koronavirusa je mnogo, a ukoliko se ne osjećate dobro i stanje se dugo ne mijenja, vrijeme je za odlazak liječniku.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP