Prati nas

Zdravlje

Sve za ljepotu: Krema od puževe sluzi?

Puževa sluz spominje se kao terapija za kožu još od starih Grka, koji su preporučivali da se zdrobljeni puževi nanesu na upaljenu kožu. Navodno su 1980-ih godina uzgajivači puževa u Čileu primijetili da im ozljede na rukama brže zarastaju nakon što su dodirivali puževe, što je dovelo do proizvodnje kreme na bazi puževe sluzi, koja se danas reklamira kao proizvod koji obnavlja i zacjeljuje kožu, liječi akne, smanjuje pigmentaciju, liječi ožiljke i bore.

Objavljeno

|

Pomaže li krema od puževe sluzi?
foto: BigStock

Iako se agresivno reklamira na domaćim televizijama, prema liječničko-znanstvenom timu portala Dokazi u medicini, nema dokaza iz istraživanja na ljudima da kreme ili gelovi koji sadrže puževu sluz mogu povoljno djelovati na akne, strije ili ožiljke.

Zemaljski puževi izlučuju visko-elastičnu sluz koja djeluje kao adheziv i lubrikant i koja tim životinjama omogućuje prianjanje i klizanje po svim vrstama površina, uključujući nepravilne površine. Sluz također sprječava njihovo isušivanje, te ih čini vrlo neprivlačnom hranom za predatore.


U više od 30 godina postojanja takvih komercijalnih proizvoda na tržištu proizvođači nisu u znanstvenoj literaturi objavili nikakve dokaze iz pokusa na ljudima koji bi pokazali da ta krema zaista ima učinke koje obećava.

Stoljećima se puževi koriste kao hrana i terapija za različite vrste oboljenja. Primjerice, u Italiji je opisano da se vrtni puž slinavac (Arion hortensis) guta cijeli kao terapija za gastritis ili čir želuca. U Americi se može naći recept za “sirup od puža”, koji daje naputak da se staklenka ispuni naizmjeničnim slojevima puževa i šećera te se nakon jednog dana, kad šećer “otopi” puževe, ta mješavina puževa i šećera procijedi te joj se dodaje alkohol u volumenu od jedne trećine sadržaja. Takav se sirup navodno koristi za liječenje čireva, bronhitisa, astme, a tvrdi se i da liječi “sve bolesti koje ništa drugo ne može izliječiti”.

Puževa sluz spominje se kao terapija za kožu još od starih Grka, koji su preporučivali da se zdrobljeni puževi nanesu na upaljenu kožu. Navodno su 1980-ih godina uzgajivači puževa u Čileu primijetili da im ozljede na rukama brže zarastaju nakon što su dodirivali puževe, što je dovelo do proizvodnje kreme na bazi puževe sluzi, koja se danas reklamira kao proizvod koji obnavlja i zacjeljuje kožu, liječi akne, smanjuje pigmentaciju, liječi ožiljke i bore. Nažalost, niti za jednu od tih tvrdnji nema dokaza iz istraživanja na ljudima u znanstvenoj literaturi.

Jedine znanstvene činjenice kojima mogu baratati proizvođači takvih krema dolaze od pokusa napravljenih na izoliranim stanicama u laboratoriju, koji pokazuju da pojedine komponente tih krema i puževe sluzi mogu u laboratorijskim uvjetima potaknuti umažanje fibroblasta, stanica koje proizvode sastavne dijelove vezivnog tkiva, proteine koji čine temeljnu strukturu kože. Međutim, problem je što je takav učinak dokazan jedino u laboratorijskoj posudi, a takve studije nisu provedene na ljudima.

Jedino istraživanje o lokalnom preparatu na bazi puževe sluzi koje je napravljeno kao klinički pokus na ljudima i može se naći u literaturi jest malena studija loše kvalitete provedena u Grčkoj i objavljena 2009. godine. U njoj je sudjelovalo ukupno 43 ispitanika s opeklinama – 27 u skupini koja je liječena preparatom od puževe sluzi, i 16 u skupini liječenoj kremom za opekline koja sadrži beta-sitosterol. Autori zaključuju da preparat od puževe sluzi ubrzava zacjeljivanje i ublažava bol. Problem te studije je premalen broj ispitanika i niz metodoloških nedostataka, zbog čega se ne radi o pouzdanom izvoru informacija.

Zaključno, sve tvrdnje o učinku puževe kreme ili gela na zdravlje ljudi trebalo bi provjeriti u propisnim kliničkim ispitivanjima na ljudima. Dotad – ako želite koristiti takav proizvod – trebate biti svjesni da u više od 30 godina postojanja takvih komercijalnih proizvoda na tržištu proizvođači nisu u znanstvenoj literaturi objavili nikakve dokaze iz pokusa na ljudima koji bi pokazali da ta krema zaista ima učinke koje obećava.

.

Zdravlje

U ovom parku stariji ne treniraju mišiće već – mozak

Umjesto sprava za vježbanje tijela, u španjolskom su gradu Bilbau po javnim parkovima postavili sprave za vježbanje moždanih vijuga. Namijenjene su starijim osobama koje se tako bore protiv dvije velike opasnosti koje donosi starija dob: usamljenosti i demencije.

Objavljeno

|

Usamljenost i demencija su dva univerzalna straha kad se pomišlja na starost. No u španjolskom gradu Bilbau gradske su se vlasti odlučile na zanimljiv način pozabaviti objema prijetnjama.

Naime, po gradskim su parkovima postavili niz kognitivnih igara uz pomoć kojih se stariji sugrađani mogu zabaviti, družiti i vježbati moždane vijuge.


Igre koje su oblik mentalne aritmetike, dizajnirane su tako da potiču druženje i mentalnu sposobnost, a s obzirom da su postavljene u parkovima, starijim osobama su na raspolaganju i sprave za vježbanje – ono fizičko.

“Stvorili smo mjesto na kojemu se ljudi mogu družiti i vježbati moždane vijuge. Naše stanovništvo stari i ovakve su stvari sve potrebnije i potrebnije”, rekao je direktor javnih radova Bilbaa, Fran Vinez.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP