Prati nas

Zdravlje

E621: Štete li Vegeta i slični začini vašem zdravlju?

Uzrokuje li E621 niz negativnih reakcija, poput glavobolje, osjećaja mučnine i slabosti? Također, spekuliralo se da bi mogao biti neurotoksičan, tj. otrovan za stanice mozga i uzrokovati različite kronične poremećaje.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Je li vegeta otrovna?
foto: BigStock

Iako još nismo čuli za slučaj trovanjem Vegetom ili sličnim začinima, a vjerojatno niste ni vi, internetom se šire brojni neprovjereni članci u kojima se pokušava dokazati da prava zdravstvena opasnost leži u jednom od glavnih sastojaka dodacima jelu. Je li taj natrijev glutamat (MSG) zaista opasan? Dokazi pokazuju da nije, tvrdi znanstveno-liječnički tim portala Dokazi u medicini čiji odgovor prenosimo u cijelosti.

Što je natrijev glutamat (MSG)?

Svaka živa stanica, svaki živi organizam ovisi o proteinima koji su nositelji gotovo svih procesa koji se u živom biću dešavaju, te ujedno izgrađuju naša tkiva i naš organizam. Proteine moramo svakodnevno unositi u svoj organizam hranom, gdje se razlažu na slobodne aminokiseline, a aminokiseline oslobođene razgradnjom hrane važan su izvor energije i neophodan polazni materijal za izgradnju vlastitih proteina i održavanje ljudskog tijela. Jedna od tih slobodnih aminokiselina od kojih se proteini sastoje je glutaminska kiselina, a jedan od oblika u kojem se glutaminska kiselina pojavljuje jest natrijev glutamat (engl. monosodium glutamate – MSG).


Natrijev glutamat (MSG) kao dodatak jelima

Slobodan glutamat u obliku natrijeve soli jelima daje sočan, zaokružen i puniji okus, a prirodno se pojavljuje u namirnicama poput parmezana, rajčica ili gljiva, te u mnogim tradicionalnim začinima poput sojinog umaka ili sličnim fermentiranim sojinim proizvodima. U pročišćenom obliku, MSG se koristi kao začin već preko 100 godina, otkad je izoliran u čistom obliku u Japanu. Budući da pojačava okus nekih drugih aroma u hrani, MSG kao dodatak jelima ima ulogu “pojačivača okusa”. MSG daje hrani puniji okus, i mijenja npr. osjet slanog, pa npr. u kombinaciji s MSG-om mogu se smanjiti količine kuhinjske soli i do 30-40 %, a bez da se naruši ukusnost i prijatnost jela.

Je li dodatak MSG-a štetan?

MSG-u kao dodatku jelima pripisano je da uzrokuje niz negativnih reakcija, poput glavobolje, osjećaja mučnine i slabosti. Također, spekuliralo se da bi MSG mogao biti neurotoksičan, tj. otrovan za stanice mozga i uzrokovati različite kronične poremećaje. Povezivalo se MSG i s astmom. Međutim brojne studije opovrgnule su povezanost MSG-a bilo s akutnim poremećajima (glavobolja, mučnina, slabost), a nisu potvrdile ni povezanost s kroničnim bolestima. Kontrolirane, dvostruko slijepe kliničke studije na ljudima, provođene na više lokacija nisu pokazale povezanost MSG-a s navodnim nuspojavama koje mu se pripisuju. Slične studije kod osoba koje su navodno osjetljive na MSG također nisu potvrdile povezanost neugodnosti s MSG-om. Sve važnije svjetske regulatorne agencije za dodatke prehrane, poput američkog FDA, ekspertnog tijela FAO i WHO (Joint FAO/WHO Expert Committee on Food Additives), te europska regulatorna tijela smatraju MSG kao dodatak prehrani potpuno bezopasnim.

U SAD-u, prema propisima FDA-a, MSG uživa status GRAS (Generally Recognized as Safe), tj. na temelju dugog iskustva u upotrebi i mišljenju stručnjaka smatra se sigurnim. FAO i WHO smještaju MSG među najsigurnije dodatke prehrani, a u Europi MSG također pripada skupini najsigurnijih aditiva, s ograničenjem unosa od visokih do 10 g glutaminske kiseline na kilogram tjelesne mase. Dodatak MSG-a na hrvatskom i europskom tržištu obilježava se brojem E621.

Stoga se može s velikom sigurnošću zaključiti da je upotreba natrijevog glutamata (MSG-a) kao dodatka jelima i pojačivača okusa u prehrambenoj industriji potpuno bezopasna, te da nisu dokumentirani nikakvi pouzdani kratkoročni, ni dugoročni učinci na ljudsko zdravlje. Prijepori oko njegove upotrebe svode se na osobne sklonosti oko hrane i začina, a o ukusima se ne raspravlja.

.

Zdravlje

Otkriveno je zašto je koronavirus puno opasniji za starije ljude

‘Starije osobe imaju više težih bolesti u usporedbi s mladima i otkrili smo da kod starijih ljudi citotoksični dio imunološke kontrole nije toliko učinkovit da reagira na virus.’

Silvija Novak

Objavljeno

|

Iako se ljudi bilo koje dobi mogu zaraziti virusom SARS-CoV-2 koji uzrokuje COVID-19, stariji pacijenti su u većem riziku da razviju teži oblik bolesti ili čak umru. Novo istraživanje u kojem se uspoređuje imunološki odgovor među dobnim skupinama, moglo bi pomoći objasniti zašto je to tako, piše portal Zee News.

Istraživači su otkrili da stariji pacijenti s tom bolešću imaju nižu koncentraciju imunoloških stanica potrebnih za izbacivanje virusa iz tijela. Studija je objavljena ovog tjedna časopisu Američkog društva za mikrobiologiju mBio.


“Starije osobe imaju više težih bolesti u usporedbi s mladima i otkrili smo da kod starijih ljud citotoksični dio imunološke kontrole nije toliko učinkovit da reagira na virus”, rekao je voditelj istraživanja, virolog dr. Gennadiy Zelinskyy iz Sveučilišne bolnice Essen u Njemačkoj.

On i njegovi kolege analizirali su uzorke krvi 30 osoba s blagim slučajevima COVID-19 kako bi promatrali kako T-stanice, potrebne za prepoznavanje i uklanjanje zaraženih stanica, reagiraju tijekom infekcije virusom SARS-CoV-2.

Starost pacijenata kretala se od srednjih dvadesetih pa do kasnih devedesetih godina. Kod svih pacijenata znanstvenici su otkrili da su akutne infekcije SARS-CoV-2 dovele do manjeg broja T-stanica u krvi pacijenata u usporedbi sa zdravim osobama. Ovo smanjenje broja T stanica je jedno od mnogih neželjenih iznenađenja od COVID-19, rekao je Zelinskyy.

Većina virusa, jednom kad uđe u tijelo, pokreće ekspanziju T-stanica imunološkog sustava. Tu spadaju T-stanice “ubojice”, koje igraju ključnu ulogu u iskorjenjivanju stanica zaraženih virusom. One proizvode citotoksične molekule koje uništavaju zaražene stanice u tijelu. Ali ako nečiji imunološki sustav proizvodi manje tih T-stanica, rekao je Zelinskyy, borba protiv virusne infekcije bit će manje uspješna.

U skupini bolesnika s COVID-19 koju su proučavali Zelinskyy i njegovi kolege, istraživači su na sličan način utvrdili da se broj CD8+ T-stanica koje proizvode citotoksične molekule kao odgovor na virus, smanjuje s povećanjem dobi, a to smanjenje je u prosjeku bilo značajno veće kod bolesnika starijih od 80.

Štoviše, “ubojite” T-stanice kod pacijenata u dobi od 80 do 96 godina stvarale su citotoksične molekule nižom učestalošću od sličnih stanica kod mlađih pacijenata. Virus SARS-CoV-2 veže se na stanice u nosu ili ustima. Odatle se može proširiti na pluća i preći na druge organe, što izaziva infekciju opasnu po život.

“Citotoksične T-stanice zaista se bore za kontrolu tijekom ove akutne faze infekcije”, rekao je Zelinskyy. Ako imunološki sustav starijeg pacijenta proizvodi manje ubojitih T-stanica, a te su stanice neadekvatno naoružane, rekao je, možda su nedostatna obrana protiv virusa SARS-CoV-2.

Virusne čestice mogu se nastaviti širiti i, kao rezultat, infekcija se pogoršava. Novi podaci sugeriraju da citotoksične T-stanice igraju ključnu ulogu u kontroli ranih infekcija, ali Zelinskyy je upozorio da je prerano da bi se znalo može li se ta veza iskoristiti za dizajn učinkovite imunoterapije koja koristi ove stanice.

U prethodnim studijama o virusnim infekcijama kod miševa, njegova je skupina otkrila da je inhibitor kontrolne točke – imunoterapija koja aktivira T-stanice ubojice i učinkovito otpušta kočnice imunološkog sustava – poboljšava kontrolu virusa, ali potencijalno može kasnije oštetiti pluća i druge organe.

Daljnje su studije potrebne, rekao je Zelinskyy, kako bi se bolje razumjeli potencijalni rizici i koristi T-stanica kao načina za kontrolu SARS-CoV-2 i drugih virusa.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP