Prati nas

Zdravlje

Liječi li ‘slana soba’ alergije, dišne i kožne bolesti?

Zidovi i strop takvih soba obloženi su solju, a često se debeli sloj soli nalazi i na podu. Neke slane sobe svojim dekorom podsjećaju na špilje, sa stalaktitima obloženima solju. Slane sobe pokušavaju imitirati slane špilje za koje se u istočnoj Europi već dugo smatra da imaju povoljan učinak na zdravlje.

Objavljeno

|

Slana soba u zagrebu, Rijeci, Splitu, Dubrovniku...
foto: BigStock

Slane sobe su prostorije obložene solju koje se promoviraju za liječenje psorijaze, ekcema i niza dišnih bolesti kao što su prehlade, astma, alergije, bronhitis. Tvrdi se da imaju antistresni učinak, da oplemenjuju kvalitetu života, osnažuju imunitet. Terapija solju naziva se i haloterapija. Iako će većina ljudi možda ljekovitost soli povezati s morem, slane sobe pokušavaju imitirati slane špilje za koje se u istočnoj Europi već dugo smatra da imaju povoljan učinak na zdravlje.

Zidovi i strop takvih soba obloženi su solju, a često se debeli sloj soli nalazi i na podu. Neke slane sobe svojim dekorom podsjećaju na špilje, sa stalaktitima obloženima solju. No, kakvi su dokazi iz randomiziranih kontroliranih studija na ljudima o „ljekovitim blagodatima suhog slanog aerosola“, pita se liječničko-znanstveni tim portala Dokazi u medicini. Njihov zaključak prenosimo u cijelosti.



Astma

Hedman i suradnici 2006. godine su istražili učinak slanih soba na pojačanu podražljivost dišnih putova u 32 pacijenta s astmom (17 u slanim sobama; 15 s placebo liječenjem) kojima je to bila dodatna terapija uz inhaliranje niske do umjerene doze steroida. Autori su zaključili da mogući terapijski učinak slanih soba nije jasan, da nisu uočene nuspojave, ali da terapija slanim sobama nije ni jednostavna ni jeftina. Autori kažu da se ne može isključiti mogućnost da slane sobe mogu djelovati kao povoljna komplementarna terapija, ali važno je napomenuti da su svi uključeni pacijenti uzimali u isto vrijeme različite doze steroida i da nije napravljena analiza ovisno o dozi steroida koju su pacijenti uzimali pa ustroj istraživanja ne omogućuje objektivne zaključke o učinku slane sobe.

Ista skupina autora istražila je na 39 odraslih pacijenta s astmom može li boravak u slanoj sobi smanjiti eozinofilnu upalu dišnih putova i zaključeno je da slane sobe nemaju takav učinak te da ne smanjuju broj stanica eozinofila i neutrofila (vrste leukocita povezane s upalom) u ispljuvku. Zaključak je da nema dokaza da slane sobe mogu smanjiti upalu dišnih putova kod astmatičara. Također su u studiji s 21 pacijenata s astmom pokazali da slane sobe ne mijenjaju biljege eozinofilne upale, vršni protok zraka u izdisaju, niti potrebu za beta-2 agonistima.

Slana soba, adresa, gdje se nalazi?

Slana soba (foto: BigStock)

Povećanje trećeg krajnika

Gelardi i suradnici 2013. godine su istražili učinak slane sobe na 45 djece u dobi od 4-12 godina s dijagnozom povećanja trećeg krajnika. Nakon deset terapija od 30 min dnevno u 44% djece u slanim sobama i 22% djece u placebo skupini smanjila se veličina trećeg krajnika za 25% ili više. Uočeno je ublažavanje i drugih simptoma u skupini izloženoj slanoj sobi. Međutim, djeca su uz terapiju slanom sobom također mogla uzimati inhalacijsku terapiju steroidima i drugu terapiju za čišćenje nosa. Nije prikazana analiza simptoma u odnosu na količinu i vrstu drugih lijekova koju su djeca uzimala pa je temeljem takve studije teško zaključivati o učinku same slane sobe na simptome.

Zaključak

Do sada ne postoje uvjerljivi dokazi iz kliničkih pokusa na ljudima da su slane sobe učinkovita terapija za astmu ili povećanje trećeg krajnika. Pronađene randomizirane kontrolirane studije koje su provedene na odraslim osobama ili djeci i koje su ispitale učinak slanih soba bile su loše kvalitete, imale su brojne metodološke nedostatke i ispitanici su redom mogli uzimati druge terapije koje su mogle utjecati na simptome.

Prema trenutnom stanju dokaza, moglo bi se preporučiti da slanu sobu posjetite ako se u njoj ugodno osjećate i ako vas opušta, ali ne zato jer iz kliničkih pokusa na ljudima ima uvjerljivih dokaza da će vam pomoći izliječiti bilo koju bolest.

.

Zdravlje

Cvijeće smanjuje stres i potrebu za analgeticima

Cvijeće kupujemo osobama koje želimo razveseliti ili kojima želimo na nečemu čestitati. No postoji i jako dobar razlog da sami sebe nagradimo s raskošnim buketom omiljenog cvjeća. Naime, znanstvena studija je pokazala da cvijeće ima pozitivan učinak na naše psiho-fizičko stanje.

Objavljeno

|

Kupovina cvijeća je običaj kad nekome idemo u goste, nekoga želimo razveseliti ili mu na nečemu čestitati. No postoji još jedan razlog zašto bismo svi trebali stalno biti okruženi cvijećem. Naime, cvijeće smanjuje stres i tjeskobu.

Američko udruženje za hortikulturu provelo je studiju kako bi ustanovilo imaju li biljke terapeutski učinak na osobe koje se oporavljaju od operacije. Rezultati su bili i više nego zanimljivi. Znanstvenici su motrili 90 pacijenata koji su se oporavljali od operacije slijepog crijeva i koji su bili raspoređeni u sobe sa ili bez cvijeća te kroz određeni vremenski period pratili njihovu fizičku i psihičku reakciju.



Otkrili su da su pacijenti u sobama s cvijećem značajno rjeđe posezali za analgeticima, imali su niži sistolički tlak i sporije bilo, manje su patili od tjeskobe i umora te bili općenito bolje raspoloženi i optimističniji u vezi ishoda svoje bolesti.

I vrtlarenje je zdrav

Ovo nije prvo istraživanje koje je ispitivalo utjecaj cvijeća na ljude. Studija objavljena prije 11 godina u Britanskom časopisu sportske medicine ustanovila je da vrtlarenje ima isti učinak kao i odlazak u teretanu.  Čak i samo sat vremena takve lagane fizičke aktivnosti, može biti jednako učinkovito kao i tjelovježba. Dodatni je plus što nećete morati vrijeme provoditi u društvu oznojenih vježbača.

53. Međunarodna vrtna izložba Floraart - Zagreb
foto: Sandro Bura

Naravno, kućne biljke nemaju jednak učinak kao i boravak u vrtu no poznato je da kućne biljke popravljaju kvalitetu zraka u zatvorenim prostorima, smanjuju stres pa čak i uzrokuju neke pozitivne promjene u električnoj aktivnosti mozga, aktivnosti srca i napetosti mišića.

Dakako, ako niste rođeni sa “zelenim prstom”, briga o biljkama može vam izazvati i ponešto stresa. No rješenje za vas u tom bi slučaju mogli biti sukulenti, vrlo otporne bilje koje mogu preživjeti čak i najnetalentiranije vlasnike.

Iako ništa ne može zamijeniti živo cvijeće, i krasan buket može vam značajno popraviti raspoloženje. Uz to, pažljivo raspoređeno cvijeće po prostoru može biti i odraz vašega stila te način da izrazite svoju kreativnost.

Nastavi čitati