Prati nas

Zdravlje

Marihuana od jeseni i u hrvatskim apotekama

Događa se da pacijenti kupe pripravak kao što je ulje od kanabisa po 40.000 kuna, no ne znaju što su kupili, nemaju nikakvo jamstvo kvalitete, a prodavač im sam propiše dozu, upozoravaju stručnjaci.

Objavljeno

|

napušavanje, duvanje, ganja, trava, kanabis,
foto: BigStock

Povjerenstvo za analizu i preporuke primjene indijske konoplje/kanabinoida u medicinske svrhe Ministarstva zdravlja preporučilo je da se omogući korištenje ljekovitih biljnih pripravaka na bazi indijske konoplje oboljelima kojima takva terapija može pomoći u liječenju, javlja Hina. Upotreba kanabisa u medicinske svrhe odobrena je u 12 zemalja Europske unije, ali ne i u Hrvatskoj, gdje su za legalizaciju indijske konoplje potrebne zakonske izmjene. U Ministarstvu zdravlja najavljuju ih za jesen.

Pripravci s aktivnom tvari kanabisa

Pri odluci o legalizaciji indijske konoplje u medicinske svrhe Ministarstvo zdravlja trebalo bi se rukovoditi upravo preporukama Povjerenstva koje u prvoj fazi predlaže legalizaciju i standardizaciju izrade magistralnih i galenskih pripravaka, u kapsulama i za inhalaciju, u kojima bi bio točno propisan udio aktivne tvari kanabisa. Pripravci bi se izrađivali za određenog bolesnika prema recepturi liječnika ili pak po standardnoj recepturi iz stručnih priručnika.


Povjerenstvo je od osnivanja u prosincu održalo dvije sjednice, a planira ih još četiri do pet, na kojima bi trebalo donijeti preporuke o indikacijama, tko će propisivati pripravke, po kakvim receptima i tko će ih plaćati. “Treba definirati još niz neriješenih pitanja, no toplo se nadamo da će Ministarstvo postupiti u skladu s našim preporukama jer tu nema ništa revolucionarno. Uporaba droga u medicini regulirana je još 60-ih godina prošlog stoljeća”, rekao je Hini predsjednik Povjerenstva Ognjen Brborović s Katedre za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene zaštite Medicinskog fakulteta u Zagrebu.

Dozvole za opijumski mak, ne i za indijsku konoplju

Od 60-ih godina zakonska regulativa dozvoljava da se uz odgovarajuću dozvolu sadi opijumski mak (Makedonija je veliki izvoznik), čiji se morfijski preparati koriste u medicini, pa je Hrvatska naslijedila jednako zakonodavstvo. No, dozvole se ne izdaju za indijsku konoplju jer dosad nije bio dokazan medicinski učinak pa je u Hrvatskoj dozvoljeno saditi tek industrijsku konoplju koja se zbog niske koncentracije kanabinoida ne može koristiti u medicini.

Povjerenstvo Ministarstva zdravlja još je na svojoj prvoj sjednici zaključilo kako više nema dvojbe u djelovanje indijske konoplje kao droge i kao lijeka. Time je omogućeno njezino korištenje u medicinske svrhe – uz definiranje tko je može i kako koristiti. Time bi se riješio sadašnji problem da neki teški bolesnici kupuju pripravke kućne odnosno ilegalne proizvodnje po cijenama koje dosežu nekoliko desetaka tisuća kuna, izlažući se opasnosti da završe na sudu pod prijetnjom zatvorskom kaznom. Među njima najviše je oboljelih od malignih bolesti, bolesnika s AIDS-om i multiplom sklerozom.

Bolesnici kupuju pripravke po sumanutim cijenama

“Ljudi ih ilegalno proizvode sami za sebe ili kupuju od drugih proizvođača, i to po sumanutim cijenama i u velikim količinama, a lijek nije ugodan – pogotovo starijim osobama”, kaže Brborović. Događa se da pacijenti kupe pripravak kao što je ulje od kanabisa po 40.000 kuna, no ne znaju što su kupili, nemaju nikakvo jamstvo kvalitete, a prodavač im sam propiše dozu. Onda nakon dva dana odustanu od terapije i bace je u smeće – najčešće zbog jakih anksioznih napada.

S obzirom da u svijetu postoje svega tri lijeka na bazi kanabinoida, a na hrvatskom tržištu ih uopće nema, u Povjerenstvu su se odlučili za opciju da se pacijentima u međuvremenu omoguće magistralni i galenski pripravci. “Dok se god registrirani lijekovi ne pojave na tržištu i ne budu regulirani kao i svi drugi lijekovi, preporučujemo da se pacijentima omogući liječenje galenskim i magistralnim pripravcima”, rekao je Brborović. No, da bi se to realiziralo potreban je konsenzus Ministarstva zdravlja, Liječničke komore, Ljekarničke komore i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Potreban kritički pristup lijekovima na bazi kanabisa

Brborović smatra da u Hrvatskoj izostaje kritički pristup lijekovima na bazi kanabisa jer se to područje tek počelo razvijati u devedesetim godinama. Najčešće nema dovoljno statistički potkrijepljenih dokaza o medicinskom djelovanju indijske konoplje, no pacijenti je već koriste pa njezinu uporabu treba regulirati, kaže on.

Prema evidenciji Ureda za suzbijanje zlouporabe droga, dosad je 12 zemalja EU-a omogućilo uporabu kanabisa u medicinske svrhe – Austrija, Češka, Finska, Francuska, Italija, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Rumunjska, Slovenija, Španjolska i Velika Britanija.

.

Zdravlje

Znate li prepoznati simptome? Lajmska bolest najviše pogađa starije žene

Lajmska bolest, bakterijska infekcija koju prenose krpelji, najviše pogađa starije žene, pokazala je nova studija. Razlog bi mogao biti vrlo banalan. Naime, starije žene češće šeću prirodom.

Objavljeno

|

Starije žene koje žive u ruralnim područjima u najvećoj su opasnosti da se zaraze lajmskom bolešću, pokazala je novo istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji, piše Independent.

Znanstvenici sa Sveučilišta Liverpool analizirali su podatke iz više od 2.000 bolničkih pacijenata diljem Engleske i Walesa i otkrili da su osobe između 61 i 65 godina starosti te djeca do 10 godina u najvećoj opasnosti da se zaraze bolešću koju prenose krpelji. Analizirani podaci su pokazali da je 60 posto zaraženih osoba ženskog spola te da se u 96 posto slučajeva radilo o bijelcima.


John Tulloch, autor studije, kazao je da podaci pokazuju da je među zaraženima najviše žena starijih od 60 godina te da je vrlo teško objasniti zašto je to tako. Tulloch dodaje da bi jedan od razloga moglo biti to što su žene češće od muškaraca u potrazi za zdravijim načinom živote pa stoga češće odlaze u duge šetnje prirodom zbog čega su više izložene ugrizima krpelja. Iz istog razloga, odnosno češćeg boravka na livadama, u većoj su opasnosti i djeca.

Naučite prepoznati migrirajući eritrem

Lajmska bolest je bakterijska infekcija koju prenose zaraženi krpelji. Simptomi mogu uključivati migrirajući eritrem koji najčešće nastaje između trećeg do tridesetog dana nakon ugriza krpelja. Riječ je o crvenoj mrlji ili ispupčenju na koži koji se prstenasto šire do 50 cm u promjeru, vrlo često s središnjim izbljeđivanjem. Neki ljudi imaju i simptome nalik gripi što uključuje visoku temperaturu, glavobolju, bol u mišićima i zglobovima i manjak energije.

Migrirajući eritremi (foto: Jongarrison, Mikael Häggström, Guswen, Wunderling/Wikimedia)

Važno je antibioticima liječiti prvi stadij bolesti, u fazi migrirajućeg eritrema, kako bi se spriječio razvoj teških i kroničnih oblika bolesti.  Lajmska bolest najčešće bilježi u sjeverozapadnom području Hrvatske, no prisutna je u cijelom kontinentalnom dijelu države. Rijetko se javlja u dalmatinskim županijama.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP