Prati nas

Vijesti

Podrška legalizaciji marihuane raste u svim generacijama

Ispitivanja javnosti pokazuju da raste podrška legalizaciji marihune i to u svim generacijama, a posebno kod ‘baby-boomera’ koji se sad ponovno sjećaju kako je dobro bilo nekad “zapaliti”.

Objavljeno

|

Gdje kupiti dobru marihuanu?
foto: BigStock

Podrška legalizaciji marihuane značajno je narasla u posljednjih deset godina, iako najstariji Amerikanci još nisu spremni na predaju. Četiri države i Washington D.C. poduzeli su mjere legalizacije marihuane, a ukupno 53 posto Amerikanaca podržava legalizaciju, dok je 44 posto protiv. 2006. godine omjer je bio 32 posto za i 44 posto protiv legalizacije, kako pokazuje istraživanje Pew Research Center. Brojevi su narasli zbog podrške “baby boom” generacije, zatim “generacije X” koja dolazi poslije, te nakon njih “millennialsi” (oni između 18 i 34 godine).

Oko 68 posto “millenialsa”, 52 posto generacije X i 50 posto “baby-boomera” podržava legalizaciju marihuane. Ono što malo koči rezultat su pripadnici “tihe generacije”, koji imaju između 70 i 87 godina i od kojih samo 29 posto podržava legalizaciju. “Poznato je da ova generacija malo konzervativnije gleda na teme poput marihuane, bračnu jednakost i slično, jer su stasali kad je mišljenje o legalizaciji bilo pretežno negativno”, kaže Alec Tyson, istraživač iz centra Pew. “No primjetan je mali pomak u njihovom gledištu jer postaju malo naklonjeniji toj ideji. Ipak su oni odrastali kad je javno mnijenje bilo izričito protiv takvih stvari i okolnosti vezane uz medicinsku ili rekreativnu primjenu, bitno drugačije.”


1997. godine, samo je 8 posto “tihe generacije” podržavalo legalizaciju marihuane, što znači da podrška ipak raste. Jedno prijašnje istraživanje centra Pew, pokazalo je također i da ova generacija konzumiranje marihuane uglavnom ne drži moralno ispravnim. “Znamo da ova generacija ima negativan stav o potencijalnoj opasnosti droge”, kaže Tyson. “Oni će o njoj češće misliti kao o nečem opasnom i štetnom”. No podrška legalizaciji marihuane među “baby-boomerima” je vjerojatno jo-jo efekt. Kad je 1973. centar Pew prvi put ispitivao tu grupu ljudi, podrška legalizaciji bila je 43 posto. 1990. godine pala je za 17 posto, da bi se danas popela na 50 posto. Ovi ljudi su počeli s dosta visokom podrškom, da bi se njihov stav u srednjim godinama promijenio, a sada njihova podrška ponovo raste kao i u ostatku populacije.

“To je dio prirodnog životnog ciklusa”, kaže Tyson. Prošli su put od mladih osoba preko roditelja, pa do odraslih obiteljskih ljudi i to je vrijeme moralo imati utjecaj. Postojala je stroga Reganova administracija i njihov “Rat protiv droge”, a i šezdesete i sedamdesete su bila značajno drugačije od osamdesetih. Politička klima i pojedini javni istupi ljudi sa vlasti, imali su učinka. Čak je i “tiha generacija” bila pod utjecajem šezdesetih s tada 15 posto podrške koja je nakon toga pala, da bi sad opet rasla zajedno s ostalima. Od 2006. se promijenilo to da su “millennialsi” počeli više prihvaćati  legalizaciju jer je ta grupa, zajedno s “generacijom X” i “baby-boomerima” jednom već sudjelovala u ispitivanju.

“Nekih 21 posto Amerikanaca koji sada podržavaju legalizaciju marihuane, promijenili su mišljenje”, kaže Tyson. “Dobro je vidjeti razmjere te promjene gledišta, jer ne radi se uvijek samo o smjeni generacija. “Baby-boomeri” su najbolji primjer. Oni sada vide stvari drugačije nego su ih vidjeli ranije u životu.” Tyson dodaje kako je bilo za očekivati da će oni koji su probali marihuanu više podupirati legalizaciju, a tako je i bilo. No također, među onima koji kažu da ju podupiru, njih čak 34 posto kaže da ju nikad nije probalo.

Uspoređujemo li sve generacije, 59 posto “baby-boomera” je reklo da je probalo marihuanu, 47 pripadnika “generacije X” i 52 posto “millennialsa”.  Nasuprot njima, samo 19 posto “tihe generacije”  uživalo je i opojnom dimu. Skoro četvrtina “millennialsa” (23 posto) rekla je da su koristili drogu u zadnjih godinu dana, što čini i najviši rezultat među generacijama.

Od onih koji se protive legalizaciji, 35 posto ispitanih je rekla da tako oduvijek misle, dok je samo 7 posto promijenilo mišljenje od podržavanja do protivljenja. Od onih koji ne podržavaju marihuanu, naveći broj njih navodi opasnosti od droge kao osnovni razlog. Oni koji podržavaju marihuanu, ističu njezine zdravstvene prednosti koje nadmašuju eventualne opasnosti i koje su manje nego kod cigareta ili alkohola.

.

Vijesti

Ni 67 nije dovoljno. Hoće li mladi radnici u mirovinu sa 70 godina?

Zbog nervoze i nesigurnosti na radnom mjestu je sve više radno nesposobnih koje čeka žalostan put: tek kratko primaju iznos bolovanja, ali brzo spadaju na prihod socijalne pomoći u očekivanju formalnog doba kad konačno mogu dobiti i mirovinu.

Objavljeno

|

Autor

Zbog dobi za odlazak u mirovinu su se već gubili izbori i pobjeđivale stranke koje su obećavale povratak “na staro”. Ali ni povećanje na 67 godina nije dovoljno, kažu njemački stručnjaci, nego na 69 godina i 4 mjeseca.

Kako piše Deutsche Welle, u posljednjem mjesečnom izvješću njemačke središnje banke Bundesbanke objavljena je računica koja se neće svidjeti zaposlenima: još od 2012. je u Njemačkoj povišena dob za odlazak u mirovinu i postupno će se onda do 2031. povećati na navršenih 67 godina života za odlazak u starosnu mirovinu. No ekonomisti su izračunali: ni to neće biti dovoljno da bi blagajna mirovinskog fonda izdržala zajamčenu mirovinu od najmanje 48% prosječnog dohotka.


Golemu rupu je naravno izazvala kamatna politika Europske središnje banke: kada praktično nema kamata na polog, mirovine se plaćaju tek od onoga što se ubere od zaposlenih – a i za taj doprinos je njemačka vlada obećala da se neće podizati na više od 20%, barem do godine 2025. Inače je prihod bio i od kamata i drugih oblika sigurnih uloga, na primjer u državne obveznice koje trenutno imaju čak negativnu kamatu. No “rupa” koja se već stvorila dok je diskontna stopa ESB-a praktično 0% više se neće moći popuniti.

Onda treba pogledati i koji će to naraštaj krenuti u mirovinu već sredinom sljedećeg desetljeća: čitava baby boom generacija brojnih mališana koji su rođeni koncem pedesetih i početkom šezdesetih prošlog stoljeća kad je izgledalo kako će biti samo bolje. Kad ubrzo taj brojčano velik naraštaj krene u mirovinu, dakle kad neće samo prestati uplaćivati u mirovinsku blagajnu nego će i početi isplata, to će već biti ozbiljan problem.

“Poklon” za punoljetnost današnjem naraštaju

Bundesbank rješenje vidi samo da se dob za odlazak u mirovinu još više povisi: najkasnije naraštaj koji je upravo postao punoljetan, dakle one rođene 2001. godine, bi trebalo pustiti u mirovinu ne prije 2070. – dakle kad oni budu imali 69 godina i 4 mjeseca.

Ekonomisti upozoravaju kako će samo tako biti “više zaposlenih koji će jačati i ukupnu gospodarsku moć i time biti i mjerna osnova za poreze i socijalna davanja”, piše u izvješću za listopad njemačke središnje banke. Upozoravaju kako je to i preporuka međunarodnih institucija poput MMF-a, OESS-a, ali i Europske unije koja savjetuje “daljnje povećavanje dobne granice za odlazak u mirovinu kako se produžuje i životni vijek”.

Ekonomski i obzirom na okolnosti, to naravno da ima smisla. Ali glavni argument za takvu odluku o “produženju životne dobi” polako prestaje biti istinit. Da, medicina napreduje, ali postaje i sve skuplja tako da nije baš sigurno kako će svi dobiti vrhunski medicinski tretman. Povrh toga dolazi i sve veći stres i neizvjesnosti u našoj radnoj okolini tako da je na primjer u Sjedinjenim Američkim Državama očekivana životna dob – polako počela padati!

Politička bomba

Na reakcije ovog prijedloga Bundesbanke nije trebalo dugo čekati: već i ovo povišenje životne dobi za odlazak u mirovinu u Europskoj uniji je izazvalo mnoštvo prosvjeda, a osobito u državama poput Italije, ali i Španjolske ili Francuske je vlade koje su uvele taj propis onda to skupo koštalo na sljedećim izborima.

Utoliko su se već oglasile i neke njemačke političke stranke: Zeleni poručuju kako “trebamo strategiju za zdraviji i duži radni vijek, a ne mirovinu sa 69 godina za sve”. Ljevica pak poručuje kako treba povisiti doprinos za mirovinsko, ali ne kao dodatni teret zaposlenima, nego za poslodavce (u Njemačkoj uplaćuju obje strane). Krovna organizacija njemačkih sindikata DGB upozorava kako je i čitavo to povišenje dobne granice za mirovinu već i sad na rubu prijevare.

Zbog nervoze i nesigurnosti na radnom mjestu je sve više radno nesposobnih koje čeka žalostan put: tek kratko primaju iznos bolovanja, ali brzo spadaju na prihod socijalne pomoći u očekivanju formalnog doba kad konačno mogu dobiti i mirovinu. A ovako bi ta mirovina trebala stizati još kasnije.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP