Prati nas

Kuhinja

Sve o jajetu

Kajgana ili jaje na oko – jaja nisu tražena samo za Uskrs. No svim jajima je zajedničko da ih je prije toga snijela kokoš. Pa ipak, još ima mnogo toga što bi se o jajetu trebalo znati.

Objavljeno

|

Kako farbati jaja?
foto: BigStock

Kajgana ili jaje na oko – jaja nisu tražena samo za Uskrs. No svim jajima je zajedničko da ih je prije toga snijela kokoš. Pa ipak, još ima mnogo toga što bi se o jajetu trebalo znati, piše Deutsche Welle.

Tradicionalno uskrsno jaje

Taj je običaj najvjerojatnije nastao u 13. stoljeću. Na početku su svećenici vjernicima dijelili tvrdo kuhana i crveno obojana jaja kao simbol Isusovog uskrsnuća. Kasnije su ljudi počeli i sami bojati jaja i dijeliti ih bližnjima.


Prvoklasno jaje za doručak

Različita su mišljenja o savršenom jajetu za doručak. Većina ljudi želi tvrdo kuhani bjelanjak i mekani žutanjak. Neki tvrde da se to može postići dodavanjem soli u vodu za kuhanje. Na taj način bi se, ukoliko jaje napukne, bjelanjak trebao brže stisnuti i onemogućiti njegovo daljnje otjecanje iz ljuske. No najvažnije je precizno vrijeme kuhanja – manja jaja trebaju pet, a veća šest minuta.

Bijelo ili smeđe?

Mnogi misle da boja jajeta ovisi o boji perja kokoši koja ga je snijela. To nije baš posve pogrešno. No ne radi se o boji perja nego o boji ušne resice. Kokoši s bijelim resicama nesu bijela, a one s crvenim resicama nesu većinom smeđa jaja.

Zašto je jaje ovalno?

Ljubiteljima kuhanog jajeta vjerojatno bi bilo draže da je ono četvrtastog oblika, pa da se ne kotrlja po tanjuru. No kod sjedenja na jajima ovalni oblik je ipak praktičniji. Naime, tako oblikovano jaje može podnijeti veliku težinu, pa bi kvočka koja na njemu sjedi mogla težiti i koji kilogram više – to za jaje ne bi bio nikakav problem.

Od tekućeg do čvrstog

Bjelanjak se uglavnom sastoji od vode, a samo 10 posto čine bjelančevine. One se pak sastoje od aminokiselina čiju strukturu čine dugi lanci. Kada se jaje zagrije, molekule i atomi se razdvajaju i traže nove „partnere“. Tako nastaju mreže i čine tekući bjelanjak čvrstim na oko 85 stupnjeva Celzijevih.

Žumanjak

Žumanjak se sastoji od vode, masnoće, kolesterola, mineralnih tvari, vitamina i bjelančevina. Ta mješavina djeluje kao emulgator – odnosno omogućava da se te tekućine, koje se inače ne bi moglo pomiješati, koriste u proizvodnji majoneze, umaka i sladoleda. Žumanjak se također koristi i kod izrade slikarskih boja.

Bajka o kolesterolu

Za jaje se tvrdi kako nije zdravo zbog previše kolesterola. To je inače tvar važna za život koju organizam proizvodi u velikim količinama. Ako čovjek dodatno uzima kolesterol, tijelo smanjuje svoju proizvodnju i količina kolesterola u krvi se ne mijenja. Jaja doprinose uravnoteženoj prehrani budući da sadrže važne tvari i podupiru tijelo u proizvodnji bjelančevina.

Od jajeta do pileta

Kokoš skoro svaki dan snese jedno jaje. U roku od 24 sata u njezinom se tijelu iz male jajne stanice razvije jaje teško i do 73 grama. U jajetu starom jedan dan počinje kucati srce embrija. Nakon 14 dana pile je veliko otprilike kao i samo jaje, a nakon još šest dana probija ljusku.

Nije uvijek pile

No nije u svakom jajetu malo pile. Pilići se mogu izleći samo ako je jaje prethodno oplodio pijevac.

.

Kuhinja

Laki kolač od marelica – većinu sastojaka već imate u kući

Nudimo vam isprobani recept za iznimno jednostavan, a ukusan kolač. Kada vam dosade marelice, možete ih zamijeniti šljivama, višnjama, trešnjama…

Objavljeno

|

Autor

Tako je bliska šljivi, a opet se od nje razlikuje! Marelica ili kajsija svestrano je voće koje svoju primjenu pronalazi u marmeladama, džemovima, punjenjima za okruglice, sokovima pa čak i u kozmetici. Jedemo je svježu ili sušeno.

Riječ je o koštuničavom voću koja zajedno sa šljivama, bademima, breskvama, višnjama i trešnjama pripada rodu Prunus porodice Rosaceae ili ruža.


Hranjiva vrijednost i sastav ploda mijenjaju se sušenjem ili termičkom obradom. U sastav ploda ulaze pojedini vitamini, kao i polifenoli. Osim ploda, sjemenka marelice koristi se u prehrambenoj industriji, najčešće kao zamjena za sjemenku badema. Od ove sjemenke se spravlja i talijanski liker amareto. Mi vam nudimo isprobani recept za iznimno jednostavan, a ukusan kolač. Kada vam ponestane marelica, možete ih zamijeniti šljivama, višnjama, trešnjama…

foto: Pixabay

Sastojci

500 – 700 grama svježih marelica (prema želji)
4 jaja
130 grama šećera
1,3 dl ulja
1,8 dl jogurta
2 razom pune žlice ribane limunove korice
200 g brašna
1 prašak za pecivo
1 vanilin šećer
šećer u prahu za posipanje

Priprema

Marelice operite i krpom dobro posušite. Nožem ih raspolovite i izvadite koštice. Istucite bjelanjke u čvrsti snijeg. U drugoj zdjeli pjenasto mikserom izradite žutanjke, ulje, šećer, vanilin šećer i limunovu koricu. Dodajte jogurt, prašak za pecivo i brašno pa sjedinite miješajući na najmanjoj brzini. Kada nestanu grudice, žlicom umiješajte bjelanjak. Smjesu izlijte u namašćeni okrugli lim promjera 32 cm (za pite ili pizze) ili u kalup za torte. Dobro je na dno lima staviti papir za pečenje. Na smjesu posložite marelice tako da kožica bude položena prema dolje. Ako su kisele, rupe od koštica napunite šećerom. Količinu marelica prilagodite vlastitom ukusu i veličini lima. Pecite 40 minuta na 175°C. Kada se ohladi, pospite šećerom u prahu i poslužite.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP