Prati nas

Mozaik

Uskrsni običaji: Od polijevanja vodom do bacanja pisanica na crkve

Uskrsni običaji razlikuju se od zemlje do zemlje, ali svima je jedno zajedničko – slavljenje ponovnog rađanja života i dolazak proljeća nakon duge i hladne zime.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Kako napraviti pisanice?
foto: Pexels

Jeste li već obojili pisanice? Taj stari običaj datira još iz predkršćanskih vremena kad se jaje smatralo simbolom novog života koji se rađa u proljeće. A upravo rođenje novog života, odnosno ponovni dolazak proljeća nakon duge zime, slavi se i obilježava diljem svijeta.

U Njemačkoj tako obojana jaja vješaju na grane drveća. Pisanice i čokoladne figurice također se skrivaju po vrtovima i dvorištima a najmlađi se zabavljaju tražeći ih. Taj su običaj preuzeli i Amerikanci koji redovito organiziraju lov na pisanice – roditelji ili rodbina skriju pisanice u kući ili dvorištu/vrtu, a potom ih djeca traže. Brojne obitelji odlaze na nedjeljnu uskrsnu misu ujutro, a održavaju se i uskrsne parade.


I dok Njemačkoj skrivaju jaja, u Irskoj zakopavaju haringe. Taj običaj označava kraj posta jer su haring bile glavno jelo tijekom korizme. Zakopavanje haringi označava kraj posta i početak ponovnog uživanja u mesu i mesnim delicijama.

Poljskoj se posti sve do uskršnje mise, tada se blagoslovi i isprazni košarica puna hrane. U nekim dijelovima Poljske postoji i običaj polijevanja vodom za sreću na uskrsni ponedjeljak. U Francuskoj se tri dana prije Uskrsa ne oglašavaju crkvena zvona, a kad se ona ponovno začuju, ljudi se izgrle i izljube i čestitaju si Uskrs. Djeca se igraju pisanicama bacajući ih u zrak i ponovno hvatajući. U glavnom gradu Češke – Pragu, na tržnicama i u nekim trgovinama, redovito se prodaju ručno obojana i ukrašena uskršnja jaja. Po želji, na pisanici će biti napisano i vaše ime.

Kako se slavi Uskrs u svijetu?

foto: BigStock

U Bugarskoj najstarija žena u obitelji prvom crveno obojenom pisanicom po licu za zdravlje i snagu pomiluje svako dijete u obitelji, a ljudi nakon mise bacaju svoje pisanice na zid crkve. U Rumunjskoj se prije Uskrsa tradicionalno čiste kuće i dvorišta te nabavlja nova odjeća.

Finskoj postoji neobičan običaj da se djecu na Uskrs, za sreću, lagano udara po leđima svežnjem brezovih grančica. Od tog običaja nastala je i izreka ‘dobiti batina kao na Uskrs’, što znači da je netko nedovoljno ili ‘tek tako’ kažnjen. U Finskoj također djeca izlaze na ulice i svim mogućim sredstvima proizvode buku kako bi najavili kraj korizmenoj tišini. I u Velikoj Britaniji običaj je lagano se tući tek propupalim cica-macama što, navodno, donosi sreću, a u Škotskoj za Uskrs postoji običaj na brežuljcima paliti uskrsnu vatru.

Austriji postji običaj na visoke drvene stupove postavljati velike vijence od zelenila ukrašenih jabukama, narančama i raznobojnim vrpcama. To je takozvano ‘maibaum’, ‘majsko drvo’ ili kod nas ‘majpan’. U Švedskoj pak sve su pisanice žute boje što i nije čudno jer tamo ih donose pilići, a ne zečevi. Također, kuće se ukrašavaju brezovim grančicama i ukrasima od perja.

U Švicarskoj si ljudi uz čestitanje poklanjaju uskršnju golubicu, “Paloma di Pasqua”, kolač sa sušenim voćem. U Bernu pak vlada običaj Eiertutscha, odnosno na Uskrs se ljudi svih generacija skupljaju na starom gradskom trgu i međusobno gađaju pisanicama.

Norvežani i Danci na Veliku subotu u džepovima nose komadiće beskvasnog kruha umotanog u bijelo platno da bi ga pojeli u ponoć. U Španjolskoj plutaju splavi s ukrašenim figurama iz koje predstavljaju likove iz biblijske priče o Kristovu uskrsnuću. Održavaju procesije u kojima sudjeluju muškarci kostimirani u kosture, a na uskršnju misu, na blagoslov, mladići donose obične palmine grančice, a djevojke one ukrašene slasticama.

U glavnom gradu Filipina, Manili u uskršnje obrede spada i samokažnjavanje. Navodno ta tradicija potječe još drevnih vjera i obreda i nije rijetkost da se ljudi bičuju sve do krvi. Pristaju i da ih se prikuca na križ kako bi se pokajali za svoje grijehe. Iako to ljudi čine u ime vjere, službena Crkva odbija takve oblike samokažnjavanja.

Uskršnji tjedan – Semana Santa – u Nikaragvi nitko ne radi i odlazi se na more. Oni koji ipak ostaju sudjeluju u procesijama, a djeca se redovito kostimiraju. Baš kao i u drugim zemljama Latinske Amerike, često se tu miješaju kršćanski i tradicije indogenog stanovništva.

Svečano obučeni, s križem u ruci ili na ramenu, ljudi u Venezueli slave Uskrs na ulicama. U Velikom tjednu na blagdanski stol obavezno dolazi riža s kokosovim mlijekom i riblja juha. Usprkos opuštenoj atmosferi, u glavnom gradu Venezuele uvijek iznova u ovim danima dolazi do krvavih obračuna.

U inače živom Paragvaju, na Veliki četvrtak i petak vlada tišina. Tradicija su procesije, melankolična glazba i igrokazi raspeća. Sudionici igrokaza se trude patnje i raspinjanje Krista prikazati na što vjerodostojniji način.

U Australiji zaručnici na Uskrs odlaze na obližnji potok ili rijeku kako bi zagrabili tekuću vodu i sačuvali je do dana vjenčanja na kojem će se njome međusobno poškropiti za sreću u braku.

.

Show

U 92. godini umrla je glumica Zdenka Heršak

Napustila nas je velika umjetnica poznata po brojnim ulogama u kazalištu i u više od 60 filmova i serija. Manje je poznato da je Heršak bila i spisateljica te je objavila desetak knjiga.

Silvija Novak

Objavljeno

|

U 92. godini života umrla je poznata glumica Zdenka Heršak. Rođena je u Zagrebu, 19. kolovoza 1928. godine gdje je završila Zemaljsku glumačku školu te poslije bila članica studija Jadran filma.

Zanimljivo i možda manje poznato, nastupala je kao balerina u Hrvatskom narodnom kazalištu, a kad je Branko Gavella osnovao kazalište u Frankopanskoj, pridružuje se njegovom ansamblu. Zdenak Heršak ostala je članica tog kazališta sve do mirovine.


Ostat će upamćena po nizu sjajnih predstava u kojima je igrala: Držićev i Škiljanov “Dundo Maroje” iz 1955., gdje je u osam godina Lauru zaigrala čak 130 puta, zatim Krležino “Kraljevo”, von Horváthove “Priče iz Bečke šume”, glumila je Kobilu u “Balkonu” J. Geneta, Babakinu u “Ivanovu” A. P. Čehova, Bessie Burgess u predstavi “Plug i zvijezde”, Mariolu u “Gle, kako dan lijepo počinje” Z. Bajsića, Majoricu Beregi “U pozadini” M. Feldmana i u mnogim drugim predstavama. Osim u Gavelli, nastupala je i u drugim kazalištima u Zagrebu, Rijeci, Šibeniku i Dubrovniku.

Zdenka Heršak glumila je i u više od 60 filmova i serija, mežu kojima su “Kužiš stari moj”, “Seljačka buna 1573.”, “Događaj”, “Hoću živjeti”, “U raljama života”, “Ne daj se, Floki”, “Leo i Brigita”, “Duga mračna noć” te serije “Naše malo misto”, “Nepokoreni grad”, “Smogovci”, “Putovanje u Vučjak”, “Bitange i princeze” i druge.

Valja napomenuti i da je Heršak, osim glumačke, ostvarila i značajnu spisateljsku karijeru te je objavila desetak knjiga.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP