Prati nas

Mozaik

Da su barem meni poslije faksa rekli ovih 10 stvari

Za mnoge stvari bismo voljeli da smo ih znali kad smo bili mlađi. No to se više ne može promijeniti. Ono što možemo, jest mladim ljudima koji su tek sad diplomiratli dati par savjeta.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Kako imati dobru karijeru?
foto: BigStock

Moja Facebook stranica puna je fotografija nasmiješenih ljudi koji su upravo diplomirali na svojim  fakultetima, okruženih svojim ponosnim roditeljima i bezbrižnih po pitanju problema nagomilanog duga kojeg su akumulirali tijekom studiranja. Zajedno s fotografijama dolaze i savjeti koji se šapuću u uši diplomaca. To je scena “plastike” iz filma “Diplomac,” i kada dodate i čestitku koja u sebi ima kuvertu s novcima, dobiti ćete pažnju vašeg diplomca – barem nakratko, piše u Huffington Postu kolumnistica Ann Brenoff.

Ali ako želite podijeliti pokoji savjet iz realnog života s vašim diplomcem,  pokušajte s ovim malim stvarima. Evo stvari koje mi nitko nije rekao na mojoj promociji prije 40 godina a voljela bih da jest:


 

1. Iako imate fakultetsku diplomu, prilično je vjerojatno da još uvijek nemate pojma što želite raditi u životu – i to je u redu

Vjerojatno ćete često mijenjati poslove; Znam da je moja generacija to radila. Statistika zavoda za zapošljavanje kaže da su ljudi rođeni u ranim 60-im godinama 20. stoljeća radili prosječno 12 poslova između 18. i 48. godine života. I vi možete očekivati nekoliko promjena u karijeri tijekom života. Ne brinite previše zbog toga.

Ja imam fakultetsku diplomu iz engleskog i pedagogije kao glavnim predmetima i to iz vremena kad su nastavnici u gradovima bili rijetki. “Razgovor” za poziciju učitelja u Newarku, New Jersey, bio je više “prijava” nego stvarno probiranje ili proces selekcije. Šalila sam se kako se razgovor sastojao od stavljanja ogledala ispod mojega nosa kako bi se provjerilo da li dišem.

Izdržala sam šest tjedana na tom poslu prijen nego što sam dala otkaz. Onda sam otišla u ured lokalnih novina i tražila novinarski posao. Kad sam rekla da nikad nisam imala nikakvo novinarsko obrazovanje, osorni urednik novina je žvačući svoju cigaru rekao “Dobro, onda nema puno toga što moraš zaboraviti.” Prihvatila sam početnu plaću 40 posto nižu od učiteljske i nikad nisam zažalila.

 

2. Nakon što dobijete prvu pravu plaću, odmah razgovarajte s financijskim savjetnikom

Financijski planeri nisu samo za bogate ili starije ljude. Uspješno upravljanje vašim financijskim životom nije nešto što trebate ostaviti za kasnije godine. Također, ne treba prihvaćati savjete od amatera. Dosta vještine je potrebno pri donošenju ovih odluka. Korištenje usluga neovisnog financijskog planera je možda najbolja investicija koju ćete poduzeti. Platite za savjet. Nemojte samo kupovati proizvode.

Počnite spremati novce sa strane. Osigurajte sebi mirnu mirovinu. Počnite to raditi sada, ne onda kada ćete imati 50 godina.

 

3. Bitno je gdje živite

Vjerojatno ni jedan posao nije vrijedan toga da zbog njega odete živjeti negdje gdje ne želite. Osjećati ćete se bijedno.

Ja nisam gradska osoba. Treba mi tišina prirode, stoga sam zadnjih 25 godina živjela u udaljenoj planinskoj zajednici izvan šireg prostora Los Angelesa. Moje putovanje na posao je naporno i mnogi ljudi misle da sam luda. Što se mene tiče, živim u jedinom dijelu Los Angelesa u kojem se može živjeti.

Jednom sam živjela i radila u New Yorku. Njegova buka i prenapučenost su me ubijali u pojam. Šetala sam po gradu i nisam se osjećala osvježena njegovom energijom već paralizirana njegovim intenzitetom.

Shvatite gdje želite živjeti i potražite posao tamo.

 

4. Uzmite slobodnu godinu, ali ne odmah nakon fakulteta

Samo mislite da ste umorni. Fakultet je stresan, svakako. Ali niste još ništa vidjeli. Uzmite slobodnu godinu kad je stvarno trebate: nakon nekoliko godina robijanja u kompaniji i više dana bez da ste vidjeli sunce jer niste napuštali svoj uredski stol. Fakultet će djelovati kao med i mlijeko nakon što provedete nešto vremena u realnom svijetu gdje ljudi rade po 10 ili 12 sati dnevno i vezani su za svoje urede 24 sata dnevno i 7 dana tjedno zahvaljujući komunikacijskoj tehnologiji. To je trenutak u kojem vam treba pauza, ne odmah nakon fakulteta.

 

5. Dopuštena je kreativnost prilikom pregovaranja o plaći

Nitko vas nije naučio da kompenzacija za obavljeni posao može doći u mnogim drugim oblicima osim plaće. Da li bi vam odgovaralo kad bi dobili dodatni godišnji odmor, ili možda udio u tvrtki ili bonuse za učinak? Ne umanjujte novčanu vrijednost mogućnosti rada na daljinu: nećete trošiti novac na putovanje, niti gubiti sate probijajući se kroz prometnu gužvu, a neće vam ni trebati toliko odjeće za posao.

Velika plaća je fantastična stvar, ali opet čemu velika plaća ako nemate vremena ili energije da uživate u stvarima koje s njom možete kupiti? Kada pregovarate o svojoj plaći, pregovarate o svom životu. I da, prilikom pregovora se ne morate držati uobičajenih pretpostavki.

 

6. Vjerojatno su vam rekli da “radite ono što volite.” Znajte samo da se vaša ljubav može promijeniti ili vam okrenuti leđa

Većina današnjih poslova na tržištu rada nije ni postojalo kada sam diplomirala. To bi se moglo dogoditi i vama. Šokantno i nezamislivo, zar ne? Budite otvoreni prema tome da se svijet naočigled mijenja – i mijenjajte se zajedno s njim.

Redovito pričam s prijateljima iz svijeta tiskanog novinarstva koji su kolektivno suzdržavali dah zadnjih godina, dok su čekali da vide da li će se njihovo ime pojaviti u sljedećem valu korporativnog otpuštanja.

Vremena su se promijenila. A oni koji se nisu mijenjali s njima, ili oni koji se nisu mogli ili htjeli mijenjati, su izbačeni na ulicu. Nemojte pretpostavljati da će baš svaka industrija koju biste mogli izabrati za obavljanje posla i karijeru doživjeti revoluciju za vrijeme vašeg života. A ponekad je ono što stvarno volite puno više od posla kojeg ste odabrali vaša obitelj i mogućnost da im osigurate krov nad glavom.

 

7. Pomognite ljudima koje sretnete na putu

Ako činite dobre stvari za druge osjećati ćete se dobro. Pokušajte to. Spašavajte svijet, a ako to ne možete učiniti, barem nemojte napraviti još veći nered. Radite na poboljšanju života, činite ljude sretnima, dajite se dok ne zaboli i onda se dajte još malo. Dobra volja je zarazna. Ne morate upasti u zamku borbe za prestiž. Promjena uvijek počinje s jednom osobom.

 

8. Dok se uspinjete na ljestvici karijere, netko će vam uvijek pružiti ruku i pomoći. Ne zaboravite pomoći nekom drugom kad sami dođete u tu poziciju

Podučavajte besplatno. Ponudite pomoć, ne ometajte. Navijajte, pokrivajte im leđa. Ako želite voditi, trebate biti poštovani i voljeni.

 

9. Neće biti dobar osjećaj kad zabijete zadnji čavao u nečiji profesionalni lijes

Davanje otkaza je bolno svima uključenima u proces. Gubitak posla je ponižavajući događaj koji predstavlja snažan udarac i bolan je financijski i emotivno. Nije ugodno ni osobi koja mora dati otkaz nekome. Neke od njih progoni osjećaj krivice. Ostali će čekati svoj red za otpuštanje na drugoj strani stola onda kad karma zazove.

 

10. Bar jednom u životu, trebate se sami sebi maknuti s puta

Nitko ne bi trebao biti svoj nagori neprijatelj. Kada sabotirate sebe, radite to zbog toga jer ne želite biti tamo gdje jeste. Otiđite pod svojim uvjetima i shvatite što je pošlo po zlu.

.

Mozaik

1918. nisu imali 5G mrežu, ali su tvrdili da su španjolsku gripu ‘pustili’ njemački laboratoriji

Dakako, i ova je pandemija inspirirala brojne teoretičare zavjere koji su odmah uprli prste u krivce. Prvi u redu, sudeći prema napisima medija, bili su omraženi Nijemci i njihovi saveznici.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Povijest se ponavlja, možemo to zaključiti ako u kontekstu aktualne pandemije koronavirusa prelistamo stare novine. Recimo one iz 1918. godine kada je vladala španjolska gripa. Iako tada za pandemiju nisu mogli optužiti 5G mrežu, pronašao se krivac. Zapravo, tadašnji teoretičari urote pronašli su krivce.

Tako je novinar Yosef Haftman za Hatsfiru, najveći ruski časopis na hebrejskom, prije 102 godine iz Madrida izvijestio: “Zatvorene su sve javne i državne institucije u glavnom gradu. Tramvaji ne voze, a tvornice su zatvorene. Škole su zaključane, a studenti koji su se pripremali za ispite, poslani su doma. Više od 100.000 ljudi leži u bolesničkim posteljama, među njima su kralj i njegova ljubavnica. I njih je pogodila ova čudna bolest.” Nadalje, Haftman javlja kako nedostaje liječnika i kako se u svakom kutku zemlje žaluje.


Dakako, i ova je pandemija inspirirala brojne teoretičare zavjere koji su odmah uprli prst u krivce. Prvi u redu, sudeći prema napisima medija, bili su omraženi Nijemci i njihovi saveznici. “Objavljeno je kratko izvješće prema kojem je njemačka podmornica dopremila do obale Španjolske smrtonosne bacile koji su zarazili narod”, piše Hatfman.

Tko je umro od gripe?

Da je vladalo globalno mišljenje kako se radi o biološkom oružju potvrdila je i Gina Kolata, znanstvena novinarka New York Timesa. Riječ je autorici knjige „Gripa: Priča o velikoj pendemiji iz 1918. godine i potraga za virusom koji ju je uzrokovao“.

Prema jednoj priči koju je zabilježila, pandemija je stigla u kamufliranom njemačkom brodu koji se zavukao u bostonsku luku. Pod okriljem mraka, vjerovalo se, oslobodio je klice koje su zarazile grad. “Spominjao se čak i očevidac – starica koja je kazala kako je vidjela tmast oblak koji je lebdio nad lukom i lelujao nad dokovima”, bilježi Kolata.

Prema drugoj verziji, Nijemci su podmornicom potajice pristali u bostonsku luku. Nakon što su se iskrcali infiltirirali su se u javna okupljališta poput kazališta u kojima su oslobodili smrtonosne klice. Tu su verziju iznosili čak i javnozdravstveni djelatnici, o čemu svjedoči i naslovnica tadašnjeg Philadelphia Inquirera.

Aspirin Bayer

Treći scenarij kaže da je klica umetnuta u aspirin, lijek koji je proizvodila njemačka tvrtka Bayer. “Uzmite tabletu protiv glavobolje i klica će preplaviti vaše tijelo, a vaša je sudbina zapečaćena”, bilježi tadašnji stav američke javnosti Kolata.

Španjolica je, podsjetimo, zarazila svakog trećeg stanovnika Zemlje. U grob je potjerala najmanje 50 milijuna ljudi, dok demografi gornju granicu pomora stavljaju na 100 milijuna. Smrtnost se kretala od 10 do 20 posto. Iako se naziva španjolskom gripom, nije jasno gdje je pandemija počela. Naziv joj je dan prema mjestu prvih izvješća koja su o bolesti objavljena.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP