Prati nas

Zdravlje

Ljeti vaše tijelo treba posebnu njegu

Jedva smo dočekali tople ljetne dane, sunčanje, kupanje, laganu odjeću i japanke. Ali sve to što baš najviše volimo, može uzrokovati prijevremeno starenje. Posebno valja biti obziran prema koži koja sve pamti i vrati baš onda kad ne treba.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Kako se zaštiti od sunca?
foto: BigStock

Željno smo iščekivali toplije vrijeme i sve one aktivnosti na otvorenom koje ljeto donosi. No svo to sunce i vrućina mogu oštetiti vašu kožu, kosu i tijelo općenito ako ne poduzmete mjere zaštite, upozorava portal Huffington Post. Zato prije nego se uputite prema plaži ili uopće izađete na sunce, evo nekoliko stvari koje morate znati o toma kako vas sunce može ubrzati proces starenja i kako se možete zaštititi.

1. Od sunca koža može prijevremeno ostariti

Prema jednom istraživanju, čak 30 posto žena u Americi kaže da kremu za zaštitu od sunca nanosi svaki dan. Čak im ni uredski posao nije izgovor da to ne čine. Prema Skin Cancer Fondation, izlaganje suncu kroz dulji vremenski period uzrokuje prerano starenje kože. Za to su posebno odgovorne UV-A zrake koje uzrokuju male bore, linije i mrlje tako što razbijaju kolagen i druga važna vlakna koja vašu kožu čine napetom i bez bora. Štoviše, jedna druga studija kaže kako je za čak 80 posto vidljivih znakova starenja na koži, odgovorno pretjerano izlaganje suncu.


Uvriježena zabluda je da ako radite u zatvorenom prostoru, ne trebate zaštitu od sunca. Naime, čak i samo hodanje do mjesta na kojem radite, čak i za oblačnog dana, povećava rizik od oštećenja UV-A zrakama. Igrajte na sigurno koristeći faktor zaštite 15 ili više, preporučuje Skin Cancer Fondation. Pokušajte pronaći onaj preparat koji pruža zaštitu od UV-A i UV-B zraka. Ako pak provodite puno vremena na otvorenom, odaberite vodootporne kreme koje će izdržati znojenje. Također, obnavljajte sloj kreme svaka dva sata, čak i češće ako ulazite u vodu. Ne zaboravite kremu nanijeti i na ruke i vrat, a ne samo lice.

2. Rashladni uređaji također isušuju kožu

Ništa nije tako ugodno kao osjetiti hladan zrak kad se s ljetne žege sklonite u kakvu rashlađenu prostoriju. No, klima uređaji zapravo isisavaju vlagu iz prostorije. Suhoća zraka može dehidrirati vašu kožu i učiniti je beživotnom i sivom. Duga izloženost može čak uzrokovati mrlje i svrbež, a najgore je ako sjedite sasvim blizu klima uređaju. Također, i nagle promjene temperature kad s vrućine uđete u rashlađenu prostoriju, mogu iritirati kožu pa čak i pogoršati neka već postojeća stanja poput ekcema ili psorijaze. Pomoći ćete si ako ostanete hidratizirani izvana i iznutra. Pijte puno tekućine kako bi vaše tijelo pravilno funkcioniralo. Prema preporuci Institute for Medicine, dovoljna količina je oko devet čaša vode dnevno ako ste žena, i trinaest čaša dnevno ako ste muškarac. Također, imajte uvijek uz sebe preparat za vlaženje kože i nanosite ga svako malo na lice. To će stvoriti zaštitnu barijeru od isušivanja. Povrh toga, možete probati koristiti i uređaje koji ispuštaju vodenu paru u prostor ako primijetite da preparati za njegu kože i tekućina nisu dovoljni.

3. Sunce i plivanje oštećuju i kosu

Klor iz bazena i sunce vrlo su štetni za kosu. Sunčeva svjetlost kida vlakna u vašoj kosi, slično kao i u vašoj koži, što dovodi do ispucanih vrhova, tanke i lomljive kose. A svatko tko pliva i još k tome ima obojanu kosu, zna kakvu štetu bazen može prouzročiti.

Što se sunca tiče, zaštitite svoje vlasi nošenjem kape ili šešira kad god je to moguće. Osim kose, šešir sa širokim obodom zaštitit će i vaše lice, a neće vam biti ni toliko vruće. Ako vam koji dio vlasišta ostane izložen, na to mjesto također nanesite kremu sa zaštitnim faktorom jer i vaše vlasište može izgorjeti. Preko ljeta izbjegavajte teške i komplicirane frizure i dopustite vašoj kosi da diše. Ako već ne možete odoljeti friziranju, koristite preparate s UV zaštitom kako biste barem umanjili štetu.

4. Škiljenje stvara bore oko očiju

Na jakome suncu posebno je važno zaštititi oči jer svaka mimika koja se ponavlja može uzrokovati bore oko očiju, slično kao i što od smijanja dobijemo bore smijalice. Isto tako i kad ste izloženi suncu, refleksno stisnete oči da ih zaštitite od prejarke svjetlosti, no takvim škiljenjem pogodujete nastanku bora. Rješenje je jednostavno – nosite sunčane naočale. Svakako pokušajte pronači one koje imaju UV zaštiti. Dodatni bonus je i što će naočale zaštititi i nježnu kožu oko očiju koja je naročito osjetljiva. Najbolja i najsigurnije je kombinirati naočale i šešir s velikim obodom.

5. Japanke mogu oštetiti vaša stopala ako ih predugo nosite

Tko ne voli bose noge tijekom ljeta? Ali svejedno budite na oprezu ako japanke nosite prečesto ili duži vremenski period. Nedostatak potpore i čvrstoće može dovesti do pojave raznih problema poput iščašenog zgloba, čukljeva, spuštenog stopala i slično. Osim toga, bole li vas kukovi, leđa, zglobovi i koljena, uzrok tome mogu biti upravo japanke. Više se ne čine tako privlačne, zar ne? Pokušajte ograničiti vrijeme nošenja japanki samo onda kad idete na kupanje, koristite javni tuš i slično. Nemojte ih nositi baš svaki dan, a ako baš morate, pronađite par koji vam savršeno odgovara, koji vam neće ispadati i koji će vašem stopalu pružiti bolju podršku.

.

Zdravlje

Kirurške maske propuštaju koronavirus, no znanstvenica misli da možda od njih i ima neke koristi

SZO i hrvatske zdravstvene vlasti nisu preporučile opće nošenje maski, navodeći između ostalog da kriruške maske treba mijenjati svakih par sati te da one izravno propuštaju zrak sa strane, budući da ‘ne dihtaju’.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) u kontekstu koronakrize preporučuje držanje fizičkog razmaka svima i nošenje maski zdravim osobama samo u slučajevima kada se brinu za drugu inficiranu osobu. Maska se preporučuje i onima koji kašlju i kišu kako bi se u slučaju eventualne Covid-19 infekcije zaštitilo zdrave.

Stalno se naglašava da je nošenje maske jedino djelotvorno u kombinaciji s propisanim higijenskim mjerama te propisanim odlaganjem isluženih maski. Većina država naredila je držanje dvometarskog razmaka među osobama, budući da je dokazano da se virus širi iskašljanim kapljicama uz pretpostavku da će se većina kapljica osušiti i pasti na tlo u neposrednoj okolini osobe koja ih je izbacila.


No BBC javlja da su istraživači Instituta tehnologije u Massachusettsu (MIT) koristeći posebne kamere otkrili što se dogodi kada osoba zakašlje i kihne. Utvrđeno je da se u takvim situacijama formira mali, ali brzi oblak plina koji može sadržavati kapljice različite veličine te da najmanje među njima mogu biti prenesene na respektabilne daljine.

U laboratorijskim uvjetima izmjerili su da kašalj može potjerati kapljice na daljinu od 6 metara, dok se ta daljina u slučaju kihanja kreće čak do 8 metara. Voditeljica istraživanja Lydia Bourouiba, stručnjakinja za dinamiku fluida, kaže da je zabrinuta zbog propisane fizičke distance. “Ono što izbacujemo kašljanjem ili kihanjem je plinski oblak koji zarobljava kapljice različitih veličina i nosi ih kroz prostoriju. Ta ideja sigurnosti zbog razmaka od metar ili dva i vjerovanja da će kapljice pasti na tlo u tom perimetru nije potvrđena onim što smo mi kvantificirali i izmjerili”, kaže.

Lydia Bourouiba smatra da u nekim situacijama, pogotovo u interijerima i loše ventiliranim prostorima, maska može smanjiti rizik od zaraze. Primjerice, kada susretnete nekoga tko je zaražen, maska može skrenuti struju njihovog daha od vaših usta. Tanke kirurške mase ne štite od najmanjih čestica, jer ne pružaju takvu vrstu filtracija. Ali možda mogu postrance skrenuti taj oblak, sugerirala je Bourouiba za BBC.

Ovaj scenarij, naglasimo, u obzir uzima situaciju u kojoj se zaražena osoba nalazi točno ispred bolesne osobe. Uz to, zanemaruje činjenicu da virus ulazi i kroz oči. Istraživanje i zaključak imaju isključivo “mehanički” pristup kojeg još trebaju valorizirati epidemiolozi primjenom svojih znanja.

Podsjetimo, SZO i hrvatske zdravstvene vlasti nisu preporučile opće nošenje maski, navodeći između ostalog i da kriruške maske treba mijenjati svakih par sati te da one izravno propuštaju zrak sa strane, budući da “ne dihtaju”. “Kada bi se pretpostavilo da je značajan dio stanovništva zaražen i da ima blaže simptome, tada bi nošenje maski koristilo. Jer onda bi manje izlučivali viruse prema van. Za osobe koje su zdrave i nose maske, manja je šansa da će se zaraziti kapljicama zaraženih soba. Ali problem s maskama je taj da ih morate stalno popravljati. Ako nemate čiste ruke, samo ćete još prstima na lice, oči i nos nanijeti viruse. Zato smo malo skeptični prema univerzalnoj preporuci nošenja maske”, kazao je za HRT voditelj Epidemiološke službe HZJZ-a Bernard Kaić.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP