Prati nas

Zdravlje

Ljeti vaše tijelo treba posebnu njegu

Jedva smo dočekali tople ljetne dane, sunčanje, kupanje, laganu odjeću i japanke. Ali sve to što baš najviše volimo, može uzrokovati prijevremeno starenje. Posebno valja biti obziran prema koži koja sve pamti i vrati baš onda kad ne treba.

Objavljeno

|

Kako se zaštiti od sunca?
foto: BigStock

Željno smo iščekivali toplije vrijeme i sve one aktivnosti na otvorenom koje ljeto donosi. No svo to sunce i vrućina mogu oštetiti vašu kožu, kosu i tijelo općenito ako ne poduzmete mjere zaštite, upozorava portal Huffington Post. Zato prije nego se uputite prema plaži ili uopće izađete na sunce, evo nekoliko stvari koje morate znati o toma kako vas sunce može ubrzati proces starenja i kako se možete zaštititi.

1. Od sunca koža može prijevremeno ostariti

Prema jednom istraživanju, čak 30 posto žena u Americi kaže da kremu za zaštitu od sunca nanosi svaki dan. Čak im ni uredski posao nije izgovor da to ne čine. Prema Skin Cancer Fondation, izlaganje suncu kroz dulji vremenski period uzrokuje prerano starenje kože. Za to su posebno odgovorne UV-A zrake koje uzrokuju male bore, linije i mrlje tako što razbijaju kolagen i druga važna vlakna koja vašu kožu čine napetom i bez bora. Štoviše, jedna druga studija kaže kako je za čak 80 posto vidljivih znakova starenja na koži, odgovorno pretjerano izlaganje suncu.


Uvriježena zabluda je da ako radite u zatvorenom prostoru, ne trebate zaštitu od sunca. Naime, čak i samo hodanje do mjesta na kojem radite, čak i za oblačnog dana, povećava rizik od oštećenja UV-A zrakama. Igrajte na sigurno koristeći faktor zaštite 15 ili više, preporučuje Skin Cancer Fondation. Pokušajte pronaći onaj preparat koji pruža zaštitu od UV-A i UV-B zraka. Ako pak provodite puno vremena na otvorenom, odaberite vodootporne kreme koje će izdržati znojenje. Također, obnavljajte sloj kreme svaka dva sata, čak i češće ako ulazite u vodu. Ne zaboravite kremu nanijeti i na ruke i vrat, a ne samo lice.

2. Rashladni uređaji također isušuju kožu

Ništa nije tako ugodno kao osjetiti hladan zrak kad se s ljetne žege sklonite u kakvu rashlađenu prostoriju. No, klima uređaji zapravo isisavaju vlagu iz prostorije. Suhoća zraka može dehidrirati vašu kožu i učiniti je beživotnom i sivom. Duga izloženost može čak uzrokovati mrlje i svrbež, a najgore je ako sjedite sasvim blizu klima uređaju. Također, i nagle promjene temperature kad s vrućine uđete u rashlađenu prostoriju, mogu iritirati kožu pa čak i pogoršati neka već postojeća stanja poput ekcema ili psorijaze. Pomoći ćete si ako ostanete hidratizirani izvana i iznutra. Pijte puno tekućine kako bi vaše tijelo pravilno funkcioniralo. Prema preporuci Institute for Medicine, dovoljna količina je oko devet čaša vode dnevno ako ste žena, i trinaest čaša dnevno ako ste muškarac. Također, imajte uvijek uz sebe preparat za vlaženje kože i nanosite ga svako malo na lice. To će stvoriti zaštitnu barijeru od isušivanja. Povrh toga, možete probati koristiti i uređaje koji ispuštaju vodenu paru u prostor ako primijetite da preparati za njegu kože i tekućina nisu dovoljni.

3. Sunce i plivanje oštećuju i kosu

Klor iz bazena i sunce vrlo su štetni za kosu. Sunčeva svjetlost kida vlakna u vašoj kosi, slično kao i u vašoj koži, što dovodi do ispucanih vrhova, tanke i lomljive kose. A svatko tko pliva i još k tome ima obojanu kosu, zna kakvu štetu bazen može prouzročiti.

Što se sunca tiče, zaštitite svoje vlasi nošenjem kape ili šešira kad god je to moguće. Osim kose, šešir sa širokim obodom zaštitit će i vaše lice, a neće vam biti ni toliko vruće. Ako vam koji dio vlasišta ostane izložen, na to mjesto također nanesite kremu sa zaštitnim faktorom jer i vaše vlasište može izgorjeti. Preko ljeta izbjegavajte teške i komplicirane frizure i dopustite vašoj kosi da diše. Ako već ne možete odoljeti friziranju, koristite preparate s UV zaštitom kako biste barem umanjili štetu.

4. Škiljenje stvara bore oko očiju

Na jakome suncu posebno je važno zaštititi oči jer svaka mimika koja se ponavlja može uzrokovati bore oko očiju, slično kao i što od smijanja dobijemo bore smijalice. Isto tako i kad ste izloženi suncu, refleksno stisnete oči da ih zaštitite od prejarke svjetlosti, no takvim škiljenjem pogodujete nastanku bora. Rješenje je jednostavno – nosite sunčane naočale. Svakako pokušajte pronači one koje imaju UV zaštiti. Dodatni bonus je i što će naočale zaštititi i nježnu kožu oko očiju koja je naročito osjetljiva. Najbolja i najsigurnije je kombinirati naočale i šešir s velikim obodom.

5. Japanke mogu oštetiti vaša stopala ako ih predugo nosite

Tko ne voli bose noge tijekom ljeta? Ali svejedno budite na oprezu ako japanke nosite prečesto ili duži vremenski period. Nedostatak potpore i čvrstoće može dovesti do pojave raznih problema poput iščašenog zgloba, čukljeva, spuštenog stopala i slično. Osim toga, bole li vas kukovi, leđa, zglobovi i koljena, uzrok tome mogu biti upravo japanke. Više se ne čine tako privlačne, zar ne? Pokušajte ograničiti vrijeme nošenja japanki samo onda kad idete na kupanje, koristite javni tuš i slično. Nemojte ih nositi baš svaki dan, a ako baš morate, pronađite par koji vam savršeno odgovara, koji vam neće ispadati i koji će vašem stopalu pružiti bolju podršku.

.

Nema predaje

Genetika ili stil života – što je presudno za dug život?

Istraživanja, provedena širom svijeta, pokazala su da veći utjecaj na očekivano trajanje života u ljudi imaju različiti čimbenici okoliša (75%), dok se približno jedna četvrtina može pripisati genetičkim razlikama među pojedincima, s time da utjecaj gena nakon 60. godine života postaje snažniji.

Objavljeno

|

Što je važno za dug život?

Zasigurno poznajete nekoga tko je pušio po kutiju cigareta dnevno gotovo čitav život pa svejedno doživio duboku starost i, nasuprot tome, nekoga tko je živio gotovo asketskim životom, izbjegavao cigarete i alkohol, pazio na prehranu i redovito vježbao, pa ga je neka bolest pokosila relativno rano u životu. Takvi pojedinačni slučajevi doista postoje, no puno je više onih koji spadaju u statistiku koja je u ovom slučaju neumoljiva: budete li pazili sebe, imate daleko veće šanse doživjeti duboku starost.

O starenju, utjecaju gena na dugovječnost i tome možemo li nekako prevariti eventualne loše karte koje smo dobili naslijeđem, porazgovarali smo s doktoricom Tatjanom Škarić-Jurić, znanstvenom savjetnicom Instituta za antropologiju.


U svojem ste se radu bavili starenjem i dugovječnošću. Postoji li jednostavan odgovor na pitanje je li za dug život važnija genetika ili stil života?

Istraživanja, provedena širom svijeta, pokazala su da veći utjecaj na očekivano trajanje života u ljudi imaju različiti čimbenici okoliša (75%), dok se približno jedna četvrtina može pripisati genetičkim razlikama među pojedincima, s time da utjecaj gena nakon 60. godine života postaje snažniji. Na Institutu za antropologiju se provode holistička istraživanja u kojima se iz cjeloživotne perspektive – od kolijevke pa do duboke starosti – ispituju čimbenici koji mijenjaju rizik za razvoj kroničnih bolesti starije životne dobi te koji utječu na proces starenja.

Kako su dugovječne osobe one koje su preživjela brojne ugroze tijekom svog života (primjerice, zarazne bolesti, socijalni stres, težak fizički rad, neodgovarajuća prehrana), a koje vjerojatno imaju i veći udjel tzv. “dobrih gena”, važno je pokušati otkriti koja to obilježja ove ljude razlikuju od opće populacije kako bi se identificirala ona koja doprinose njihovom dugom životnom vijeku.

Potraga je usmjerena na genetičke i okolišne čimbenike te njihovo međudjelovanje kao i na psihološke i ponašajne crte koje najviše doprinose usporenju procesa starenja. Naime, očekuje se da će takva povoljna obilježja u većoj mjeri biti prisutna kod osoba duboke starosti, što ovu dobnu skupinu čini izvrsnim modelom za istraživanje uspješnog starenja. Nadamo se da će i naša istraživanja (koja su tek u začetku) doprinijeti spoznajama o relativnoj važnosti pojedinih navedenih karakteristika za dug i zdrav život.

Može li se utjecaj ‘loših gena’ nekako ispraviti?

U formiranju bilo kojeg fenotipa (svih vidljivih karakteristika ili osobina nekog organizma, op. mv.) pa tako i onih koji se razvijaju tijekom procesa starenja, uključujući i samu dugovječnost, geni ne djeluju sami nego uvijek je riječ o međudjelovanju genetskih i okolinskih čimbenika! Studije procesa starenja u organizmima – od kvasca do primata – istaknule su važnost glavnih metaboličkih regulatora kao što su sirtuini, zatim zaštite genomskog integriteta putem učinkovitog popravka DNK molekule, aparata obrane od oksidacijskog stresa, razine genotoksičnog stresa koji rezultira iz erodirajućih telomera, aktivacije puta tumorske supresije, robusnosti mitohondrijalne funkcije, citokinskog profila te integriteta normalnog izvanstaničnog miljea – iz čega se može vidjeti koliko je širok spektar genetičkih čimbenika koji mogu utjecati na duljinu života.

Iz ovog proizlazi da je broj mogućih genetičkih utjecaja jako velik ali je ujedno utjecaj svakog pojedinog gena relativno mali. Istraživanja na ljudima su “osumnjičila” mnoge gene kao one koji su presudni za dugovječnost, no mali broj njih je uistinu dokazao svoju relevantnosti u većem broju populacija.

Od utjecaja okoliša, važni su, dakako, različiti elementi fizičkog okoliša kao što je izloženost mutagenima (primjerice, UV svjetlo, dim duhana, kemoterapija). Međutim, treba istaknuti i značaj “društvenog okoliša”, odnosno nekih socioekonomskih i kulturnih čimbenika na koje pojedinac ne može imati velik utjecaj. Tako se danas naširoko prepoznaju i istražuju kao čimbenici koji imaju snažan utjecaj na zdravlje i duljinu života karakteristike kao što su: socioekonomski status u pojedinim fazama života, mogućnost obrazovanja, karijerni put, pozicija moći, autonomije i zadovoljstva poslom, sigurnost posla i mirovine, ali i odnos prema starosti i način života u poodmakloj dobi, posebice nakon umirovljenja.

Utjecaj “loših gena” kao i onih “dobrih gena” uvijek se odvija u interakciji s okolišem (genskim i ne-genskim). Kako od svojih neposrednih predaka (roditelji, djedovi i bake) nasljeđujemo pozamašne pakete gena, može se u šali ustvrditi da je za dug život najvažnije odabrati dugovječne pretke. Ali isto tako treba zaključno reći da načinom života do neke razine možemo modificirati ekspresiju naših gena. Naime, sve je u kombinaciji i interakciji, što se može najjednostavnije opisati kako je riječ o pitanju ˝doze˝. Dobri nam geni pomažu da možemo biti malo lagodniji u pridržavanju preporučenih pravila zdravog načina života. Taj prostor je uži kod osoba koje imaju veću dozu ˝loših gena˝, koji moraju biti savjesniji u održavanju dobrih životnih navika (kao što su to visoka razina tjelesne, mentalne, duhovne i društvene aktivnosti, dobre prehrambene navike, izbjegavanje alkohola, nikotina i drugih ovisnosti). Dakle, ta granica na kojoj će tko plaćati cijenu nezdravog načina života možda je kod različitih ljudi donekle različita, no valja istaknuti da ˝loši geni˝ nisu uistinu prepreka za ispunjen, aktivan i dug život.

Poznato je da na dugovječnost puno utječe prehrana, no kako zapravo hrana produžuje (ili skraćuje) život? Postoje li neke namirnice koje se posebno mogu izdvojiti za korisne ili štetne?

Mnogi geni koji utječu na varijacije u duljini života različitih modelnih organizama pokazali su veliku ovisnost o uvjetima okoliša, prije svega − prehrane. Eksperimenti su ukazali na povoljan učinak kalorijske restrikcije koja kod nekih modelnih organizama znatno produljuje njihovo trajanje života. No kod ljudi (kao i naših bliskih rođaka – čimpanza), rezultati nekoliko provedenih studija nisu nedvosmisleno pokazali pozitivan rezultat. Također treba istaknuti da je takav cjeloživotni režim gotovo nemoguće dosljedno primjenjivati kod ljudi, pri čemu deprivacijski stres može uzrokovati i neke nepovoljne učinke koji pak mogu voditi i skraćivanju životnog vijeka.

Međutim, eksperimenti kalorijske restrikcije na modelnim organizmima ukazali su na neke biološke mehanizme koji na staničnoj razini djeluju u smjeru pomlađivanja, što bi moglo dovesti i do produljenja života čitavog organizma. Tako su u tijeku eksperimenti kojima se intenzivno istražuje mogućnost farmakološkog “pomlađivanja” stanica (uključujući mimetike kalorijske restrikcije).

Postoje već brojni dokazi da neke tvari iz hrane doprinose takvom “pomlađivanju” stanica. Tako hrana bogata polifenolima (koji imaju antioksidativno i protuupalno djelovanje, djeluju na glikaciju i autofagiju) ima potencijal da bude korištena kao anti-ageing hrana. Polifenola ima u različitom bilju, no naročito su bogato prisutni u maslinovom ulju, grožđu i drugom bobičastom voću, orašastim plodovima, ali i kavi. Posebno velike nade se polažu u povoljan učinak pojedinih polifenola (primjerice, resveratrola kojeg ima u grožđu), no nije još u cijelosti razriješen problem njihove odgovarajuće doze i biološke dostupnosti. Također treba spomenuti i istraživanja koja se provode na već prisutnim lijekovima koji se koriste za određene bolesti, a za koje postoje inicijalni dokazi kako bi njihova primjena mogla imati i sistemsko djelovanje u usporavanju procesa starenja; primjeri su: antidijabetik metformin i lijek za osteoporozu zoledronate (koji se primjenjuje uz vitamin D i kalcij).

Nadalje, jedan od važnih regulatora ljudske fiziologije je mikrobiom (bakterijski sastav crijeva), a posebice je izraženo njegovo djelovanje na imunološki sustav. Štetne promjene u sastavu crijevnih bakterija (crijevna disbioza) povezane su s brojnim bolestima. Stoga trebamo imati na umu da na sastav crijevne flore (osim starije dobi) imaju utjecaja brojni čimbenici kao što su to upotreba antibiotika, infekcije i druge bolesti, hormonalne promjene, cirkadijalni ritam, malnutricija, ali i vrsta hrane koju konzumiramo.

I, konačno, ne treba zaboraviti na pretilost koja je glavni okidač metaboličkih abnormalnosti te dokazani čimbenik rizika za razvoj brojnih kroničnih bolesti, ali i onaj morfološki fenotip koji sputava pun opseg naših tjelesnih i društvenih aktivnosti. U zaključku se može reći da je hrana prijatelj zdravlja ako ju konzumiramo u umjerenim količinama, ako je ona raznovrsna, i po mogućnosti bogata “dobrim tvarima”. A najbolja mjera kvalitete prehrane je ona koja dovodi do toga da se u svojem tijelu osjećamo dobro, da možemo biti aktivni i pozitivni prema životu.

Kako po pitanju duljine života stoje Hrvati u odnosu na ostale narode?

Sve učestalije doživljenje duboke starosti, kao i populacijski prisutno udvostručenje očekivanog ljudskog vijeka u posljednjih 100 godina u razvijenim zemljama, najveći je uspjeh moderne civilizacije. Neka demografska predviđanja sugeriraju da će većina djece rođene nakon 2000. godine doživjeti svoj stoti rođendan.

Očekivani životni vijek (engl. life expectancy) osnovna je mjera procjene zdravlja stanovništva. On uključuje mortalitet tijekom čitavog životnog ciklusa i govori nam o prosječnoj dobi smrti u određenoj populaciji. Prema podacima EUROSTAT-a za 2017. godinu očekivano trajanje života za Hrvatsku iznosi točno 78 godina. U relaciji prema drugim državama Europske unije to ju smješta na 21. mjesto, pri čemu je prosjek EU28 država 80,9 godina, dok je očekivano trajanje života u državama Eurozone 82 godine. Od Hrvatske kraće očekivano trajanje života imaju sljedeće države (od najvećeg do najmanjeg): Poljska, Slovačka, Mađarska, Litva, Rumunjska, Latvija i Bugarska (od 77,8 g. do 74,8 g.). Veće od prosjeka očekivano trajanje života ima 20 država u rangu od najvećeg u Španjolskoj (83,4 godine) i Italiji (83,1 g.) do najnižeg u Češkoj (79,1 g.) i Estoniji (78,4 g.). U odnosu na države okruženja, dulje očekivano trajanje života od Hrvatske ima Slovenija (81,2 g.), a kraće ostale države: Crna Gora (76,6 g.), Mađarska i Sjeverna Makedonija (76 g.) i Srbija (75,6 g.), dok za Bosnu i Hercegovinu podaci nisu poznati.

Nadalje, ako se pogleda malo dulje vremensko razdoblje, trend porasta očekivanog trajanja života u Hrvatskoj je stalno uzlazan (uz minimalne varijacije u pojedinim godinama) te je primjerice u 2006. godini on iznosio 75,9 g., da bi 2017. dosegnuo navedenih 78 godina života. Iz ovih odnosa se može iščitati da je rangiranje Hrvatske prema očekivanom trajanju života, u odnosu na ostale Europske države, u cijelosti odraz stupnja njenog socioekonomskog razvoja.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP