Prati nas

Zdravlje

Vitamin D bi mogao odgodili ili spriječiti senilnost

Vitamin D možemo dobiti putem ishrane, nalazi se u mesu masnih riba, ali se i stvara absorbiranjem sunčeve svetlosti. Starenjem tijelo gubi sposobnost sinteze vitamina D iz sunčeve svjetlosti.

Objavljeno

|

foto: BigStock

Nedostatak vitamina D sve češće se povezuje s demencijom. Dok se istraživanja o razmjerima tih veza i dalje provode, znanstvenici tvrde da bi prevencija demencije poboljšala kvalitet brojnih života i uštedjela milijarde, piše Deutsche Welle.

Jedna nova studija potvrdila je vezu između nedostatka vitamina D i razvoja demencije, uključujući Alzheimerovu bolest. Istraživanja ukazuju na dvostruko veći rizik da se kod starijih osoba s ozbiljnim nedostatkom vitamina D razvije demencija. “I ranija istraživanja ukazivala su na vezu između nedostatka vitamina D i gubitka pamćenja u starosti. Ali ovom studijom je po prvi put predstavljena šira veza između razine vitamina D i dijagnoze demencije”, kaže za DW Ian Lang, jedan od autora studije, inače predavača medicine na Sveučilištu Exeter.



Faktor “D”

Studija objavljena početkom kolovoza 2014. godine u znanstvenom časopisu Neurologija obuhvaća rezultate istraživanja nad 1.600 osoba iz SAD-a starijih od 65 godina. Uzorci krvi koji su im uzeti na početku studije nisu ukazivali na dijagnozu demencije. Tijekom šest godina kod 10 posto ispitanika razvila se demencija. Prilikom istraživanja upoređivani su uzorci krvi uzeti od zdravih osoba s uzorcima uzetim od ispitanika s manjim nedostatkom vitamina D, kao i ispitanika s velikim nedostatkom vitamina D. Studija je pokazala da kod starijih osoba s manjim nedostatkom vitamina D postoji 50 posto više mogućnosti za razvoj demencije, dok je taj postotak kod osoba s izraženim nedostatkom vitamina D čak 120. Istraživanje je obuhvatilo sve vrste demencije, uključujući i Alzheimerovu bolest, utvrdivši da ne postoji razlika u odnosu između vitamina D i različitih kategorija demencije.

Vitamin D možemo dobiti putem ishrane, nalazi se u mesu masnih riba, ali se i stvara absorbiranjem sunčeve svetlosti. Starenjem tijelo gubi sposobnost sinteze vitamina D iz sunčeve svjetlosti.

Bolest koja “krade” osobnost

Demencija uključuje čitav niz simptoma, od problema sa sjećanjem do otežanog razumijevanja i govora. “U pitanju je zajedničko ime za stotine mogućih stanja”, objašnjava Lang i dodaje da udio od 10 posto ispitanika koji su dobili demenciju u njegovom istraživanju zapravo predstavlja i prosjek u industrijskim zemljama. Simon Ridley, jedan od šefova Centra za istraživanje Alzheimerove bolesti u Velikoj Britaniji, opisuje demenciju kao “prilično groznu stvar”. “Mogućnosti liječenja su izrazito ograničeni, a riječ je o progresivnoj neurodegerativnoj bolesti koja ‘krade” osobnost pacijentima”, kaže Ridley.

Neki oblici demencije nastaju kao rezultat povrede ili moždanog udara, pri čemu dolazi do odumiranja moždanog tkiva. Kod oboljelih od Alzheimerove bolesti, najčešćeg oblika demencije, dolazi do stvaranja proteinskih naslaga u mozgu. Iako uzrok Alzheimera nije potpuno poznat, pretpostavlja se da je tu uključena i genetska komponeta. “Pušenje, debljina i nedostatak fizičkih aktivnosti su poznati faktori rizika za razvoj demencije. Učenje je također jedan od važnih faktora. Ako osoba tijekom mladosti dobija veliku količinu stimulacije neurona, njezin mozak se bolje razvija i ona postaje otpornija na demenciju”, kaže Lang. Vitamin D možemo dobiti putem ishrane, nalazi se u mesu masnih riba, ali se i stvara absorbiranjem sunčeve svetlosti. “Starenjem tijelo gubi sposobnost sinteze vitamina D iz sunčeve svjetlosti”, objašnjava Lang.

Još uvijek se traže dokazi

I Simon Ridley, koji je također bio uključen u ovo istraživanje, kaže kako ono nije ni prvo niti zadnje koje se bavilo vezama između vitamina D i demencije, ali da je jedno od boljih, pogotovo zato što je bazirano na dužem razdoblju. On, međutim, naglašava da ova studija ne dokazuje kako niska razina vitamina D uzrokuje demenciju: “Ona samo pokazuje povezanost, ali kontrolirana klinička istraživanja moraju dokazati i sam uzrok”, kaže Ridley i dodaje da Centar za Alzheimer iz Velike Britanije “u ovom trenutku ne preporučuje uzimanje suplementa vitamina D”. Ian Lang kaže da će idući korak biti ispitivanje učinka suplementa vitamina D u cilju moguće prevencije ili odlaganja početka demencije. “Ako uspijemo odgoditi i mali dio oboljenja, to će značiti veliki napredak za zdravlje i živote ljudi”, kaže Lang.

Organizacija Alzheimer Europa je 2009. godine procijenila da demencija članice EU-a stoji 160 milijardi eura godišnje. Povećanjem broja članica, ali i trendom starenja populacije na europskom kontinentu, očekuje se da će se broj oboljelih od demencije do 2050. godine udvostručiti. “Istovremeno imamo i studije koje ukazuju da se u industrijskim zemljama smanjuje broj oboljelih od demencije. To dijelom možemo zahvaliti boljem zdravlju ljudi zbog manje pušenja i boljeg kontroliranja tlaka. Ali sve veći broj pretilih može unazaditi taj pozitivan razvoj”, zaključuje Lang.

/autor: Sonya Angelica Diehn/Marina Maksimović, Deutsche Welle/

.

Zdravlje

Što su proljetne alergije i kako ih spriječiti?

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva.

Objavljeno

|

Autor

Tek što prođe zima i završi sezona gripe, priroda nam zadaje nov udarac: proljeće se najavljuje ne samo toplim vremenom i suncem, već i peludnom groznicom i sezonom alergija. U vrijeme proljeća, zbog visoke koncentracije peludnih zrnaca u zraku, nastale cvjetanjem biljaka, najjače je izražena peludna hunjavica ili sezonski alergijski rinitis.

Peludna hunjavica sezonska je alergijska bolest gornjih dišnih puteva i najčešći je oblik alergijske reakcije. Javlja se sezonski, vezano uz pojavljivanje određenih vrsta peludi u zraku. Bolest može biti udružena s drugim alergijskim bolestima, poput bronhalne astme i atopijskog dermatitisa. Kada je peludna hunjavica praćena alergijskim konjunktivitisom, tada govorimo o peludnoj groznici.



Različiti „okidači“

Alergija je nenormalna (prejaka) reakcija imunološkog sustava na, inače, bezopasni “okidač” (alergen). Uz pelud, česti su alergeni prašina, orasi, bakalar, jaja, ubodi osa i pčela, lateks i neki lijekovi. Obilježja blage alergije mijenjaju se ovisno o okidaču i o osobi.

Mogući znakovi alergije jesu: crveni osip praćen svrbežom ili uzdignuti dijelovi kože (urtike), crvenilo i svrbež očiju, soptanje i/ili otežano disanje, otečene šake, stopala i/ili lice, bolovi u trbuhu, povraćanje i proljev. U prvoj pomoći kod alergije važno je procijeniti jačinu alergijske reakcije. Kod otežanog disanja potrebna je liječnička pomoć, a kod blažih simptoma dovoljno je ukloniti okidač, ako je moguće, ili udaljiti osobu od okidača.

Zbrinite simptome: neka osoba uzme lijek koji inače koristi za poznatu alergiju. Najčešći su propisivani lijekovi antihistaminici. Mogu se primijeniti lokalno, u obliku spreja za nos ili kapi za oči, te sustavno, u obliku tableta. Antihistaminici su najkorisniji u liječenju blagih do srednje teških oblika peludne hunjavice. Kod težih oblika bolesti i astme primjenjuju se kortikosteroidi. Postoje i druge metode liječenja koje propisuje specijalist alergolog ( Svjetlana Gašparović Babić, dr. med., Narodni zdravstveni list)

Metode prevencije

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva. Za uspješnije izbjegavanje sezonskih alergena preporučuje se:

  • redovito pratiti bioprognozu i peludni kalendar,
  • za vrijeme cvatnje biljaka držati zatvorene prozore stana i automobila u tijeku vožnje,
  • izbjegavati boravak i fizičku aktivnost u području bujne vegetacije za vrijeme visoke koncentracije peluda u zraku (od 5 do 10 sati ujutro),
  • izbjegavati jutarnje provjetravanje prostorija kada je koncentracija peluda najviša,
  • prostorije u kojima boravimo provjetravati kratko i u poslijepodnevnim satima,
  • korisno je ugraditi klima-uređaj jer on smanjuje količinu peluda za 90%,
  • odjeću sušiti u stanu ili u sušilici za rublje kako bi se izbjeglo unošenje neželjene količine peluda u stambene prostorije,
  • boravak u prirodi odgoditi za kasno poslijepodne ili večer,
  • za vrijeme suhih i vjetrovitih dana izlaske iz kuće ili stana reducirati na najmanju moguću mjeru,
  • kosu prati svaku večer jer se peludna zrnca skupljaju na vlasima kose,
  • izbjegavati pušenje, sprejeve i slične nadražujuće tvari jer pogoršavaju simptome alergije.

Nastavi čitati