Prati nas

Zdravlje

Vitamin D bi mogao odgodili ili spriječiti senilnost

Vitamin D možemo dobiti putem ishrane, nalazi se u mesu masnih riba, ali se i stvara absorbiranjem sunčeve svetlosti. Starenjem tijelo gubi sposobnost sinteze vitamina D iz sunčeve svjetlosti.

Objavljeno

|

foto: BigStock

Nedostatak vitamina D sve češće se povezuje s demencijom. Dok se istraživanja o razmjerima tih veza i dalje provode, znanstvenici tvrde da bi prevencija demencije poboljšala kvalitet brojnih života i uštedjela milijarde, piše Deutsche Welle.

Jedna nova studija potvrdila je vezu između nedostatka vitamina D i razvoja demencije, uključujući Alzheimerovu bolest. Istraživanja ukazuju na dvostruko veći rizik da se kod starijih osoba s ozbiljnim nedostatkom vitamina D razvije demencija. “I ranija istraživanja ukazivala su na vezu između nedostatka vitamina D i gubitka pamćenja u starosti. Ali ovom studijom je po prvi put predstavljena šira veza između razine vitamina D i dijagnoze demencije”, kaže za DW Ian Lang, jedan od autora studije, inače predavača medicine na Sveučilištu Exeter.


Faktor “D”

Studija objavljena početkom kolovoza 2014. godine u znanstvenom časopisu Neurologija obuhvaća rezultate istraživanja nad 1.600 osoba iz SAD-a starijih od 65 godina. Uzorci krvi koji su im uzeti na početku studije nisu ukazivali na dijagnozu demencije. Tijekom šest godina kod 10 posto ispitanika razvila se demencija. Prilikom istraživanja upoređivani su uzorci krvi uzeti od zdravih osoba s uzorcima uzetim od ispitanika s manjim nedostatkom vitamina D, kao i ispitanika s velikim nedostatkom vitamina D. Studija je pokazala da kod starijih osoba s manjim nedostatkom vitamina D postoji 50 posto više mogućnosti za razvoj demencije, dok je taj postotak kod osoba s izraženim nedostatkom vitamina D čak 120. Istraživanje je obuhvatilo sve vrste demencije, uključujući i Alzheimerovu bolest, utvrdivši da ne postoji razlika u odnosu između vitamina D i različitih kategorija demencije.

Vitamin D možemo dobiti putem ishrane, nalazi se u mesu masnih riba, ali se i stvara absorbiranjem sunčeve svetlosti. Starenjem tijelo gubi sposobnost sinteze vitamina D iz sunčeve svjetlosti.

Bolest koja “krade” osobnost

Demencija uključuje čitav niz simptoma, od problema sa sjećanjem do otežanog razumijevanja i govora. “U pitanju je zajedničko ime za stotine mogućih stanja”, objašnjava Lang i dodaje da udio od 10 posto ispitanika koji su dobili demenciju u njegovom istraživanju zapravo predstavlja i prosjek u industrijskim zemljama. Simon Ridley, jedan od šefova Centra za istraživanje Alzheimerove bolesti u Velikoj Britaniji, opisuje demenciju kao “prilično groznu stvar”. “Mogućnosti liječenja su izrazito ograničeni, a riječ je o progresivnoj neurodegerativnoj bolesti koja ‘krade” osobnost pacijentima”, kaže Ridley.

Neki oblici demencije nastaju kao rezultat povrede ili moždanog udara, pri čemu dolazi do odumiranja moždanog tkiva. Kod oboljelih od Alzheimerove bolesti, najčešćeg oblika demencije, dolazi do stvaranja proteinskih naslaga u mozgu. Iako uzrok Alzheimera nije potpuno poznat, pretpostavlja se da je tu uključena i genetska komponeta. “Pušenje, debljina i nedostatak fizičkih aktivnosti su poznati faktori rizika za razvoj demencije. Učenje je također jedan od važnih faktora. Ako osoba tijekom mladosti dobija veliku količinu stimulacije neurona, njezin mozak se bolje razvija i ona postaje otpornija na demenciju”, kaže Lang. Vitamin D možemo dobiti putem ishrane, nalazi se u mesu masnih riba, ali se i stvara absorbiranjem sunčeve svetlosti. “Starenjem tijelo gubi sposobnost sinteze vitamina D iz sunčeve svjetlosti”, objašnjava Lang.

Još uvijek se traže dokazi

I Simon Ridley, koji je također bio uključen u ovo istraživanje, kaže kako ono nije ni prvo niti zadnje koje se bavilo vezama između vitamina D i demencije, ali da je jedno od boljih, pogotovo zato što je bazirano na dužem razdoblju. On, međutim, naglašava da ova studija ne dokazuje kako niska razina vitamina D uzrokuje demenciju: “Ona samo pokazuje povezanost, ali kontrolirana klinička istraživanja moraju dokazati i sam uzrok”, kaže Ridley i dodaje da Centar za Alzheimer iz Velike Britanije “u ovom trenutku ne preporučuje uzimanje suplementa vitamina D”. Ian Lang kaže da će idući korak biti ispitivanje učinka suplementa vitamina D u cilju moguće prevencije ili odlaganja početka demencije. “Ako uspijemo odgoditi i mali dio oboljenja, to će značiti veliki napredak za zdravlje i živote ljudi”, kaže Lang.

Organizacija Alzheimer Europa je 2009. godine procijenila da demencija članice EU-a stoji 160 milijardi eura godišnje. Povećanjem broja članica, ali i trendom starenja populacije na europskom kontinentu, očekuje se da će se broj oboljelih od demencije do 2050. godine udvostručiti. “Istovremeno imamo i studije koje ukazuju da se u industrijskim zemljama smanjuje broj oboljelih od demencije. To dijelom možemo zahvaliti boljem zdravlju ljudi zbog manje pušenja i boljeg kontroliranja tlaka. Ali sve veći broj pretilih može unazaditi taj pozitivan razvoj”, zaključuje Lang.

/autor: Sonya Angelica Diehn/Marina Maksimović, Deutsche Welle/

.

Zdravlje

Uzimate kapsule za bolje pamćenje? Bolje prestanite!

Više od četvrtine svih osoba starijih od 50 godina, uzima dodatke prehrani u nadi da će poboljšati pamćenje. No, dok natpisi na bočicama tvrde jedno, sva sila međunarodnih stručnjaka tvrdi nešto sasvim drugo: ti dodaci ne samo da ne pomažu pamćenju nego mogu biti i štetni po zdravlje.

Objavljeno

|

Dodaci prehrani poput vitamina ne pomažu očuvanju zdravlja mozga i zapravo predstavljaju bacanje novca, piše Guardian.

Prema podacima iz SAD-a, prodaja dodataka prehrani koji bi trebali blagotvorno djelovati na memoriju i mozak općenito, od 2006. do 2015. se udvostručila te sada dosiže i do 643 milijuna dolara godišnje. Također, više od četvrtine svih osoba starijih od 50 godina, uzima te dodatke prehrani u nadi da će poboljšati pamćenje.


No, dok natpisi na bočicama tvrde jedno, sva sila međunarodnih stručnjaka tvrdi nešto sasvim drugo: ti dodaci ne samo da ne pomažu pamćenju nego mogu biti i štetni po zdravlje. “Ne postoje nikakvi dokazi koji govore u prilog tvrdnji da uzimanje dodataka prehrani pomaže pamćenju i zdravlju mozga, niti su kadri spriječiti ili odgoditi Alzheimerovu bolest”, složni su stručnjaci.

Međutim, znanstveni tim je naglasio kako manjak određenih nutrijenata poput vitamina B9 i B12, mogu biti povezani s kognitivnim problemima i funkcioniranjem mozga te da dodaci prehrani mogu pomoći osobama koje pate od manjka određenog nutrijenta. Procjenjuje se da u Velikoj Britaniji oko 20 posto osoba starijih od 60 godina pati od nedostatka vitamina B12. No stručnjaci kažu da je prije uzimanja bilo kakvog dodatka prehrani potrebno konzultirati liječnika te da je uvijek bolje određeni nutrijent dobiti iz svježih namirnica nego iz kapsula.

Zaključak je da se zdravim ljudima ne preporučuje uzimanje dodataka prehrani kako bi se zaštitio mozak, a savjet znanstvenika mogao bi se sumirati u dvije kratke riječi: Čuvajte novac.

Istraživanje je naručilo Globalno vijeće za zdravlje mozga (Global Council on Brain Health), a analizirani su dodaci poput vitamini B skupine, omega-3 masne kiseline, vitamin D, kofein, koenzim Q10 i gingko biloba. Znanstvenici su ustanovili da dodaci prehrani za koje se tvrdi da pomažu mozgu, najčešće uopće nisu biti testirani na tako nešto, a ono malo studija koje postoje, pokazuju različite rezultate.

“Veliki je problem što se ti dodaci prehrani predstavljaju kao lijek za gubitak pamćenja i još se tvrdi da za to postoje znanstveni dokazi”, kaže profesorica kliničke psihologije sa Sveučilišta Exeter, Linda Clare, ujedno i članica istraživačkog tima. Znanstvenici savjetuju ljudima da budu oprezni i skeptični prema tvrdnjama proizvođača. Također, upozoravaju da mnoge tablete i kapsule nisu prošle dovoljna testiranja.

No važno je naglasiti još jednu stvar: ovo je istraživanje u obzir uzelo samo utjecaj suplemenata na funkciju mozga tako da rezultati ne znače da neki dodaci prehrani možda nisu korisni za nešto drugo.

Kad je riječ o zdravlju mozga, znanstvenici opet ističu da je najbolja prevencija problema s pamćenjem zdrav život što uključuje zdravu prehranu, nepušenje, dobar san, tjelovježba, bogat društveni život i mentalna stimulacija. Britanska profesorica psihijatrije Gill Livingston kaže da je jedini zasad poznati način za prevenciju demencije kontroliranje krvnog tlaka te redovito uzimanje terapije za njegovo snižavanje.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP