Prati nas

Zdravlje

Vitamin D bi mogao odgodili ili spriječiti senilnost

Vitamin D možemo dobiti putem ishrane, nalazi se u mesu masnih riba, ali se i stvara absorbiranjem sunčeve svetlosti. Starenjem tijelo gubi sposobnost sinteze vitamina D iz sunčeve svjetlosti.

S. Bura

Objavljeno

|

foto: BigStock

Nedostatak vitamina D sve češće se povezuje s demencijom. Dok se istraživanja o razmjerima tih veza i dalje provode, znanstvenici tvrde da bi prevencija demencije poboljšala kvalitet brojnih života i uštedjela milijarde, piše Deutsche Welle.

Jedna nova studija potvrdila je vezu između nedostatka vitamina D i razvoja demencije, uključujući Alzheimerovu bolest. Istraživanja ukazuju na dvostruko veći rizik da se kod starijih osoba s ozbiljnim nedostatkom vitamina D razvije demencija. “I ranija istraživanja ukazivala su na vezu između nedostatka vitamina D i gubitka pamćenja u starosti. Ali ovom studijom je po prvi put predstavljena šira veza između razine vitamina D i dijagnoze demencije”, kaže za DW Ian Lang, jedan od autora studije, inače predavača medicine na Sveučilištu Exeter.


Faktor “D”

Studija objavljena početkom kolovoza 2014. godine u znanstvenom časopisu Neurologija obuhvaća rezultate istraživanja nad 1.600 osoba iz SAD-a starijih od 65 godina. Uzorci krvi koji su im uzeti na početku studije nisu ukazivali na dijagnozu demencije. Tijekom šest godina kod 10 posto ispitanika razvila se demencija. Prilikom istraživanja upoređivani su uzorci krvi uzeti od zdravih osoba s uzorcima uzetim od ispitanika s manjim nedostatkom vitamina D, kao i ispitanika s velikim nedostatkom vitamina D. Studija je pokazala da kod starijih osoba s manjim nedostatkom vitamina D postoji 50 posto više mogućnosti za razvoj demencije, dok je taj postotak kod osoba s izraženim nedostatkom vitamina D čak 120. Istraživanje je obuhvatilo sve vrste demencije, uključujući i Alzheimerovu bolest, utvrdivši da ne postoji razlika u odnosu između vitamina D i različitih kategorija demencije.

Vitamin D možemo dobiti putem ishrane, nalazi se u mesu masnih riba, ali se i stvara absorbiranjem sunčeve svetlosti. Starenjem tijelo gubi sposobnost sinteze vitamina D iz sunčeve svjetlosti.

Bolest koja “krade” osobnost

Demencija uključuje čitav niz simptoma, od problema sa sjećanjem do otežanog razumijevanja i govora. “U pitanju je zajedničko ime za stotine mogućih stanja”, objašnjava Lang i dodaje da udio od 10 posto ispitanika koji su dobili demenciju u njegovom istraživanju zapravo predstavlja i prosjek u industrijskim zemljama. Simon Ridley, jedan od šefova Centra za istraživanje Alzheimerove bolesti u Velikoj Britaniji, opisuje demenciju kao “prilično groznu stvar”. “Mogućnosti liječenja su izrazito ograničeni, a riječ je o progresivnoj neurodegerativnoj bolesti koja ‘krade” osobnost pacijentima”, kaže Ridley.

Neki oblici demencije nastaju kao rezultat povrede ili moždanog udara, pri čemu dolazi do odumiranja moždanog tkiva. Kod oboljelih od Alzheimerove bolesti, najčešćeg oblika demencije, dolazi do stvaranja proteinskih naslaga u mozgu. Iako uzrok Alzheimera nije potpuno poznat, pretpostavlja se da je tu uključena i genetska komponeta. “Pušenje, debljina i nedostatak fizičkih aktivnosti su poznati faktori rizika za razvoj demencije. Učenje je također jedan od važnih faktora. Ako osoba tijekom mladosti dobija veliku količinu stimulacije neurona, njezin mozak se bolje razvija i ona postaje otpornija na demenciju”, kaže Lang. Vitamin D možemo dobiti putem ishrane, nalazi se u mesu masnih riba, ali se i stvara absorbiranjem sunčeve svetlosti. “Starenjem tijelo gubi sposobnost sinteze vitamina D iz sunčeve svjetlosti”, objašnjava Lang.

Još uvijek se traže dokazi

I Simon Ridley, koji je također bio uključen u ovo istraživanje, kaže kako ono nije ni prvo niti zadnje koje se bavilo vezama između vitamina D i demencije, ali da je jedno od boljih, pogotovo zato što je bazirano na dužem razdoblju. On, međutim, naglašava da ova studija ne dokazuje kako niska razina vitamina D uzrokuje demenciju: “Ona samo pokazuje povezanost, ali kontrolirana klinička istraživanja moraju dokazati i sam uzrok”, kaže Ridley i dodaje da Centar za Alzheimer iz Velike Britanije “u ovom trenutku ne preporučuje uzimanje suplementa vitamina D”. Ian Lang kaže da će idući korak biti ispitivanje učinka suplementa vitamina D u cilju moguće prevencije ili odlaganja početka demencije. “Ako uspijemo odgoditi i mali dio oboljenja, to će značiti veliki napredak za zdravlje i živote ljudi”, kaže Lang.

Organizacija Alzheimer Europa je 2009. godine procijenila da demencija članice EU-a stoji 160 milijardi eura godišnje. Povećanjem broja članica, ali i trendom starenja populacije na europskom kontinentu, očekuje se da će se broj oboljelih od demencije do 2050. godine udvostručiti. “Istovremeno imamo i studije koje ukazuju da se u industrijskim zemljama smanjuje broj oboljelih od demencije. To dijelom možemo zahvaliti boljem zdravlju ljudi zbog manje pušenja i boljeg kontroliranja tlaka. Ali sve veći broj pretilih može unazaditi taj pozitivan razvoj”, zaključuje Lang.

/autor: Sonya Angelica Diehn/Marina Maksimović, Deutsche Welle/

.

Zdravlje

Je li BCG cjepivo zaštitilo zemlje bivše Jugoslavije od koronavirusa?

Američki magazin The Times ispitao je koliko ima istine u onim pretpostavkama da je BCG cjepivo protiv tuberkuloze zaslužno za to što su balkanske zemlje tako dobro prošle u epidemiji koronavirusa.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Jedan dio Europe bolje je od ostatka kontinenta upoznat sa svim opasnostima koje virus nosi. U svom kratkom životu, Jugoslaviju su pogodile epidemije tuberkuloze i malih boginja, a tijekom ratova devedesetih godina, već ionako napaćene ljude, napadale su i ospice. Zbog toga se, kada je COVID-19 stigao na zapadni Balkan, regija bolje pripremila za najgori scenarij, piše ugledni list The Times.

No, u sedam država bivše Jugoslavije koje ukupno imaju 22 milijuna stanovnika zabilježeno je tek  21.145 slučajeva zaraze koronavirusom i 775 smrtnih slučajeva povezanih s ovom bolešću.


Razloge za tako dobre rezultate Times nalazi u teoriji koja je već neko vrijeme prisutna. Naime, neki su znanstvenici uvjereni kako su zemljama bivše Jugoslavije najviše pomogle prijašnje epidemije, odnosno, odgovor na njih – dugoročno, sveopće i, u nekim državama, obvezno cijepljenje.

Stručnjaci se već godinama pitaju kako to da se čini da Bacillus Calmette-Guérin (BCG) cjepivo, jeftina imunizacija protiv tuberkuloze koja postoji gotovo stotinu godina, jača čovjekov imunitet i kad su u pitanju druge bolesti. Njihov je rad dobio novi uzlet zbog iskustava koja su imale države bivše Jugoslavije.

-“Ljudi koji su se cijepili protiv tuberkuloze imali su slabije simptome COVID-19. Ovo su samo dojmovi i još uvijek nema dovoljno dokaza da bismo mogli reći kako je to sigurno. Ali, čini se da su zemlje koje su dobro procijepljene BCG-om imale lakše iskustvo s COVID-19”, kaže vodeći srpski epidemiolog Predrag Kon.

Rezultati su svakako uvjerljivi. Velika Britanija i veći dio Europe od sveopćeg cijepljenja BCG-om su odustali 2000-ih godina, a nikad ga nisu primjenjivali u SAD-u ili Italiji. U većem dijelu Afrike, istočne Europe, Azije i Južne Amerike i dalje se rutinski procjepljuje.

Jugoslavija je insistirala na cijepljenju

Jugoslavija i države nastale nakon njezina raspada, među zemljama su koje su uporno inzistirale na visokoj procijepljenosti. Krajem Drugog svjetskog rata tuberkuloza se proširila zemljom, svake godine se zarazilo 15 posto stanovništva. Jugoslavenska vlada je 1946. započela s cijepljenjem svih vojnih regruta i svih osoba mlađih mlađe od 25 godina te onih za koje se smatralo da spadaju u rizičnu populaciju. Tri godine kasnije BCG cijepljenje je postalo obavezno za sve mlađe od 25 godina i od tada se primjenjuje.

Beograđani u ogromnim gužvama čekaju cijepljenje, 1972.

Istraživači su od 50-ih godina prošlog stoljeća znali da BCG također poboljšava opći imunitet, iako su tek nedavno počeli shvaćati zašto.

“BCG reorganizira epigenom kako bi omogućio da se određeni dijelovi imunološkog sustava izraze ili zatome. A to onda omogućuje, kada vas izazove potpuno nepovezani virus, poboljšani imunitet”, kaže za The Times Andrew DiNardo, koji je dio istraživačkog tima Medicinskog fakulteta Baylor u Teksasu koji proučava šire učinke BCG-a.

“Navedite infekciju i vjerojatno postoje dokazi da ovo cjepivo poboljšava reakciju organizma”, tvrdi DiNardo.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava da zasad nema čvrstih dokaza koji bi ukazali da cjepivo doista štiti i od COVID-19. Neki znanstvenici, pak, vjeruju da cjepivo protiv tuberkuloze od drugih bolesti štiti samo kratak period, a ne cijeli život.

Nasumična kontrolirana ispitivanja učinka BCG-a na COVID-19 sada se provode u Nizozemskoj i Australiji. Rezultati se očekuju za tri do šest mjeseci. ” Vjerojatnije je da će BCG dovesti do manje ozbiljnih simptoma, iako može pružiti i djelomičnu zaštitu od prijenosa”, kaže Mihai Netea, voditelj tima sa Sveučilišta Radboud u Nizozemskoj.

Ukidanje sloboda za opće dobro

I druga nasljeđa iz Jugoslavije pomogla su zemljama bivše države da ublaži krizu izazvanu koronavirusom u zdravstvenom sektoru. Iako njihova tijela za javno zdravstvo ne surađuju blisko, Times navodi da te države dijele kulturne i političke odlike koji su oblikovali odgovor na krizu – uglavnom centralizirani zdravstveni sustavi i vlade koje se neće ustručavati od ograničavanja građanskih sloboda za zajedničko dobro.

Srbija, Bosna i Hercegovina te Sjeverna Makedonija uvele su policijski sat u cijeloj zemlji, a starijima od 65 godina bilo je zabranjeno izlaziti izvan kuće.

“Mjere nisu dobro primljene u javnosti, ali uspjeli smo. I otkrili smo da sada, kada je izvanredno stanje pošlo, stariji od 65 i dalje se pridržavaju naših preporuka”, rekao je dr. Kon.

The Times podsjeća da je Crna Gora zaključala cijelu jednu općinu, Kosovo i Hrvatska zatvorili su gospodarstvo i ograničili putovanja unutar zemlje, a Slovenija je uvela obvezu nošenja maski i rukavica na svim javnim zatvorenim prostorima.

Jugoslavensko javno zdravstvo funkcionira i danas dobro

“Vidjeli smo da se brzina širenja zaraze usporila. Naše bolnice su stare i nemamo mnogo odjela za intenzivnu skrb, no imamo jedinstveni javnozdravstveni sustav koji je uglavnom u državnom vlasništvu što nam je olakšalo organizaciju”, kaže Bojana Beović, državna epidemiologinja u Sloveniji.

Cijepljenje u Ljubljani, 1972.

Komparativni podaci iz regije pokazuju povezanost između brzine zaustavljanja normalnog života i učinkovitosti takvih mjera. Sve zemlje zapadnog Balkana prekinule su školsku nastavu i rad poduzeća sredinom ožujka. Na Kosovu i Crnoj Gori mjere su uvedene i prije nego što je zabilježen prvi slučaj zaraze, pa ne čudi što te dvije države imaju najmanji broj slučajeva i smrti po glavi stanovnika. Za razliku od toga, Sjeverna Makedonija, koja je svoj prvi slučaj potvrdila 20 dana prije najave izvanrednog stanja, pretrpjela je najveću stopu smrtnosti.

Čini se da se slovenska strogost također isplatila. Zemlja je to, piše The Times, koja graniči s Italijom i više od petine njezinog stanovništva ima preko 65 godina. Virus je u početku pogodio dva staračka doma, ali 14. svibnja, šest tjedana nakon što je Slovenija pojačala pravila o maskama i domaćim putovanjima, postala je prva zemlja u Europi koja je proglasila kraj epidemije, a do danas je zabilježilo samo 1.473 slučajeva zaraze i 108 smrtnih slučajeva.

Balkanske zemlje sada su daleko ispred zapadne Europe na putu prema normalnosti. Većina tvrtki radi, a ograničenja i izvanrednih stanja se ukidaju. Pod pritiskom građana, od kojih mnogi imaju obiteljske veze na Balkanu, vlade ponovo otvaraju svoje granice. Hrvatska, koja četvrtinu svog BDP-a ostvaruje u turizmu, već je otvorena za inozemne turiste.

To brine epidemiologe koji prognoziraju drugi val epidemije najesen. Testiranje protutijela u Sloveniji sugerira da je samo 3 posto populacije imalo virus i steklo imunitet, a BCG cjepivo nije čarobni štapić, čak i ako se pokaže da je djelotvorno.

“Vjerujemo da bi to bio uglavnom ‘most’ do razvoja specifičnog cjepiva: mogli bismo biti zaštićeni dvije do tri godine, dok se novo cjepivo ne može razviti i proizvesti za cijelu populaciju”, rekao je profesor Netea.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP