Prati nas

Aktivno starenje

23 dokaza da nikad nije kasno

Jeste li znali da je slavna modna dizajnerica Vera wang svoju prvu haljinu sašila tek s 30 godina, a modom se profesionalno počela baviti tek s 40? Ili da je Samuel L. Jackson postao poznat tek u 43. godini, a Betty White tek u 51.? Ovo su ljudi koji dokazuju da zaista nikad nije kasno.

Objavljeno

|

Kako biti sretan u starosti?
Kuharica Julia Child slavu je stekla u zrelim godinama.

Za one malo neurotičnije među nama, rođendan može biti podsjetnik kako je prošla još jedna godina, a naše želje i planovi nisu ništa bliže ostvarenju. No postoji pregršt primjera, i to iz različitih djelatnosti, koji dokazuju kako ne morate baš sve imati jasno posloženo već do tridesetog rođendana, prenosi magazin Time.

Podsjetit ćemo vas na neke osobe koje nisu više bile u cvijetu mladosti kad su se proslavile i postigle uspjeh. Primjerice, jeste li znali da je slavna dizajnerica Vera Wang svoju prvu haljinu sašila tek nakon tridesetog rođendana ili da je popularni pisac Harry Bernstein, iako je napisao mnogo knjiga, pravu slavu stekao tek knjigom koji je objavio kad mu je bilo 96?


Evo još nekoliko ljudi koji doista dokazuju da nikad nije kasno:

1. Stan Lee je nacrtao svoj prvi strip, ‘The Fantastic Four’, 1961. godine kad mu je bilo 39. U sljedećim godinama, stvorio je legendarni Marvel Universe čiji su likovi, poput Spidermana ili X-Mana, postali ikone američke kulture.

2. Donald Fisher imao je 40 godina i nimalo iskustva u trgovini kad je sa svojom suprugom Doris otvorio svoju prvu Gap trgovinu u San Franciscu 1969. Gap odjeća je ubrzo postala moderna i danas predstavlja jednu od najvećih linija odjeće u svijetu.

3. Vera Wang bila je klizačica i novinarka prije nego je ušla u svijet mode s 40 godina. Danas je ona jedna od najpoznatijih modnih dizajnerica.

4. Gary Heavin imao je 40 godina kad je 1992. otvorio svoj prvi Curves fitnes centar. Na kraju, Curves je postao jedna od najbrže rastućih franšiza u devedesetim godinama.

5. Robin Chase postala je suosnivačica Zipcara 2000. kad su joj bile 42 godine. Napustila jekompaniju 2011. i nastavila graditi i savjetovati mlade tvrtke. Također je članica Svjetskog ekonomskog foruma.

6.  Samuel L. Jackson poznato je ime u Hollywoodu no godinama je igrao tek manje uloge dok mu redatelj Spike Lee 1991. nije ponudio ulogu u filmu ‘Jungle Fever’. Jacksonu su bile 43 godine.

7. Sam Walton imao je prilično uspješnu karijeru maloprodajnog menadžera u dvadesetim i tridesetim godinama, no njegov put prema astronomskom uspjehu kreće tek kad je navršio 44 godina i kad je pokrenuo silno uspješni lanac trgovina Wal-Mart u Rogersu u Arkansasu 1962. godine.

8. Henryju Fordu bilo je 45 godina kad je napravio legendarni Model T auto 1908. godine.

9. Jack Weil je imao 45 godina kad je osnovao ono što će postati najpopularnijim brendom kaubojske odjeće Rockmount Ranch Wear. Ostao je predsjednik kompanije sve do svoje smrti u 107. godini.

10. Rodney Dangerfield upamćen je kao legendarni komičar koji se uspio probiti u prvu ligu tek u 45. godini nakon gostovanja u ‘The Ed Sullivan Show-u’.

11. Momofuku Ando zacementirao je 1958. svoje mjesto u povijesti brze hrane izumivši instant tjesteninu kad mu je bilo 45 godina.

12. Charles Darwin većinu je života proveo kao povučeni prirodnjak da bi tek 1859. u svojoj pedesetoj godini objavio ‘Porijeklo vrsta’ i zauvijek promijenio znanstvenu zajednicu.

13. Julia Child je radila kao stručnjak za oglašavanje i medije prije nego li je u pedesetoj godini napisala svoju prvu kuharicu što ju je 1961. pretvorilo u slavnu kuharicu.

14. Jack Cover radio je kao znanstvenik uinstitucijama poput NASA-a i IBM prije nego je u pedesetoj postao uspješni poduzetnik izumivši 1970. godine pištolj za omamljivanje.

15. Betty White je jedna od najnagrađivanijih komičarki u povijesti, no ikona je postala tek nakon što se pridružila ekipi ‘The Mary Tyler Moore Show-a’ 1973. u svojoj 51. godini.

16. Tim i Nina Zagat su oboje bili pedesetogodišnji odvjetnici kad su 1979. objavili svoju prvu kolekciju recenzija restorana od imenom Zagat. Te su recenzije u međuvremenu postale neprikosnoveni kulinarski autoritet.

17. Taikichiro Mori bio je akademski građanin koji je postao građevinski  investitor u dobi od 51 godine te osnovao Mori Building Company. Njegove genijalne investicije učinile su ga najbogatijim čovjekom 1992. godine kad je njegova imovina dosegnula vrijednost od 13 milijardi dolara.

18. Ray Kroc radio je kao prodavač mliječnih napitaka prije nego je 1954. kupio McDonald’s u svojoj 52. godini. Od restorana je napravio najveću fast-food franšizu na svijetu.

19. Wally Blume je imao dugu karijeru u poslu s mliječnim proizvodima prije nego je 1995. pokrenuo vlastitu tvrtku za sladolede, Denali Flavors, kad mu je bilo 57 godina. Kompanija je 2009. imala prihod od 80 milijuna dolara.

20. Laura Ingalls Wilder provodila je svoje kasnije godine pišući poluautobiografske pričice i dajući ih svojoj obrazovanoj kćeri Rose na uređivanje. 1932. godine, kad joj je bilo 65, objavila je svoju prvu knjigu ‘Mala kuća’ koja je ubrzo postala dječji klasik ipo kojoj je snimljena vrlo uspješna TV serija ‘Mala kuća u preriji’.

21. Harland Sanders, poznatiji kao pukovnik Sanders, imao je 62. godine kad je 1952. pokrenuo franšizu Kentucky Fried Chicken. Dvanaest godina kasnije kompaniju je prodao za dva milijuna dolara.

22. Anna Mary Robertson, poznatija kao Baka Moses, počela je slikati sa 78 godina. U 2006. jedna je njena slika prodana za 1,2 milijuna dolara.

23. Harry Bernstein proveo je gotovo čitav život kao relativno nepoznat pisac, da bi slavu dočekao 2007. u svojoj 96. godini kad je objavio memoare ‘The Invisible Wall: A Love Story That Broke Barriers’.

.

Aktivno starenje

7 misli koje je najbolje odbaciti kako starite, ako zaista želite biti sretni

Za mene jer kasno, tko uopće želi čuti što ja mislim, ništa nema smisla… Lako je dopustiti takvim mislima da nas preuzmu, pogotovo kad zađemu u neke godine. No takve misli su otrov. Koji je protuotrov? Djelovanje!

Objavljeno

|

Kako biti sretan?

Dobizam (ageizam) je podmukao. I prisutan je svugdje. Vreba na nas na radnim mjestima, tove nas njime preko reklama, formira naše ekonomske strukture. Dobizam se pojavljuje u politici, uče ga u školi, utječe na naš zdravstveni sustav.

On također čuči i duboko u nama. Dobističke pristranosti koje nosimo u sebi utječu na naše izbore i kako se osjećamo. Dobizam se prvo pojavljuje u našim mislima. Ponekad smo ih svjesni, a ponekad nismo. No takve nam misli štete. Zadržavaju naše napredovanje i razvoj. Ispunjavaju nas sramom.


Pa kome je to potrebno? Umjesto toga, portal Psychology Today nudi nekoliko alternativa, nekoliko misli koje valja napustiti i čime ih zamijeniti:

1. Za mene je kasno!

To je loša misao. U redu, možda nam je u par stvari prošao vlak. Možda više ne možemo imati djecu, narasti još koji centimetar ili prohodati s Johnom Lennonom.

Ali kada izraz “za mene je prekasno” koristite kao moto života, trujete se i lišavate se mogućnosti. Nije kasno za mnogo stvari. No ako tako mislite, zatvarate vrata imaginaciji i motivaciji.

Što napraviti umjesto toga?

Kad primijetite misao “za mene je kasno”, učinite nešto. Kad se Mary poželjela pridružiti biciklističkom klubu, pomislila je da je za nju prekasno. No tada se trgnula i uzela bicikl iz spremišta te se provozala susjedstvom. “Ja to mogu!”, pomislila je.

Liz je pomislila da je “za nju prekasno” kad je razmišljala da upiše poduzetnički tečaj. Zato je na internetu pronašla odgovarajući članak i ideje su počele samo frcati.

Umjesto da samo mislite, napravite nešto! Misao je otrov, a protuotrov je djelovanje!

2. Moji najbolji dani su iza mene!

To je također loša misao koja nas samo rastužuje. Tužna je pomisao da ste vi, zapravo najbolje od vas, prošlost, zauvijek izgubljeni.

Kate nedostaje tijelo koje je nekad imala: “Izgledala sam najbolje s 22 godine.” Missy je bila pustolovna: “Moj uzbudljiv život je gotov!” Susan je voljela brinuti o svima: “Najbolje mi je bilo kad je obitelj bila na okupu.”

Naravno, odvajanje od osoba ili stvari koje smo voljeli može biti teško. No želite li provoditi vrijeme oplakujući nekadašnji život ili želite živjeti?

Što napraviti umjesto toga?

Odlučite da postajete sve bolji i bolji. Inzistirajte na tome da je najbolje tek pred vama. Što je sada u vama posebno, jedinstveno i sjajno? Napravite popis. Zapištite svoje dobre strane i polijepite te papiriće uokolo. I ne slušajte druge već vi sami odlučite što je kod vas najbolje. Preuzmite odgovornost za vaš vlastiti narativ i pričajte priče koje vas vesele.

Kateino tijelo je jako. Ona je dobra plivačica. Missy svake godine otputuje nekamo. Susan organizira druženja u svom domu. Imamo život iza nas, ali živimo i u ovom trenutku. Učinimo život vrijednim!

3. Nitko ne želi čuti što stara žena ima za reći!

To je također loša misao. Je li istinita? Kako to znate? Jeste li pokušali reći nešto zanimljivo u posljednje vrijeme? Podižete li glas? Ili unaprijed pretpostavljate da vas nitko ne sluša, pa mumljate sebi u bradu? Što imate za reći? Koju biste poruku voljeli prenijeti?

Lako je dopustiti da vas proguta vakuum dobizma u kojem nemamo glasa. No to nije izgovor da kažemo da nas nitko ne želi čuti, pogotovo ako ništa i ne govorite.

Što napraviti umjesto toga?

Pričajte priče. Nazdravljajte. Pišite blog. Najvažnije je da govorite stvari koje su vam važne, da ustanovite što vam je važno i slušate sami sebe, da znate što vas zanima.

Onda kad odlučite što vam je okupiralo pažnju, naučite više o tome. A nakon toga ispričajte drugima što vas fascinira, što vas ispunjava energijom.

Lako je uljuljkati se u površno čavrljanje pa govoriti o vremenskim prilikama, no to nisu pravi razgovori. Vjerojatno ste previše vremena proveli sušajući druge i zaboravili kako da se i vaš glas čuje. No to nije nemoguće postići. To je osnažujuće. Pokušajte!

Zaokupite pažnju okupljenih oko stola za blagovanje i ispričajte im nešto zanimljivo. Budite u centru pažnje.

4. Ah ta današnja djeca…

I to je loša misao. Nemojte misliti tako niti izgovarati te riječi. To je umarajuće. To je… staro. To su govorili o vama, to su govorili o vašoj majci, a to su govorili i o njezinoj majci.

Ovo je istina: današnja djeca su fascinantna! Oduvijek su i bila. Zašto? Jer su različita. Imaju različite probleme, nove izume, žive u zanimljivo vrijeme. Osuđujući ih, gubite mogućnost da se s njima povežete na smisleni način. Odbacujući ih, propuštate priliku da se inspirirate i naučite nešto novo, da dobijete novu energiju, isprobate nove i zanimljive stvari.

Što napraviti umjesto toga?

Zainteresirajte se za nove generacije. Sprijateljite se s njima. Raspitajte se o njima. Čitajte njihove knjige. Slušajte njihovu glazbu. Plešite njihove plesove. Počujte njihove ideje, politička razmišljanja i stavove otvorenim umom. Najbolji način starenja je ne pokušavati ostati mlad, već se inspirirati mladim ljudima.

5. Prošlost je bolja od budućnosti

To je loša misao! Ako je tome doista tako, zašto uopće investirati u budućnost. Ako budućnost nije vrijedna, onda možemo jednostavno ostati na kauču, više piti, izolirati se od svijeta i prestati učiti. Ta misao “prošlost vrijedi više od budućnosti” zadržava nas, koči nam napredovanje i uvjerava nas da su naše poznije godine samo nešto što treba izdržati. Ako budućnost ne vrijedi, zašto uopće danas napraviti nešto smisleno?

Što napraviti umjesto toga?

Vaša budućnost, bez obzira imate li 49, 59 ili 99 godina, jako je važna. Važna je jer ste sada ovdje i dok god ste ovdje možete ono što dolazi učiniti smislenim. Tko želite biti? Tko ste budući vi? Pišite o toj osobi. Dizajnirajte je. Donosite odluke do posljednjeg daha.

6. Nemam puno toga za ponuditi

To je jako loša misao. Ona nas ljuti. Naravno, događa se da nam dobizam oduzme važnost i snagu u svijetu okrenutom mladima. No moramo li baš odlučiti da nemamo ništa za ponuditi? Naime, to bi vas moglo natjerati da odustanete, prestanete pokušavati.

Doprinos društvu, činjenje razlike, ostavljanje nasljeđa osobine su generativnosti. Taj je izraz skovao psiholog Erik Erikson i označava brigu za nadolazeće generacije. To se smatra važnim korakom u procesu starenja. Bez generativnosti, kaže Erikson, nema napretka. A tko želi tako nešto?

Što napraviti umjesto toga?

Pronađite način da date svoj doprinos. Ponudite nešto. Odlučite kako ćete pomoći i kome tu pomoć uputiti. Dajte sebe!

7. Ne mogu podnijeti još jedan gubitak!

To je loša misao. Vi ćete svakako iskusiti još neki gubitak jer gubici su, baš kao i starenje, dio života. Ne možete zaustaviti starenje baš kao što ne možete zaustaviti gubitke. Također, sazdani smo tako da sve to možemo izdržati.

Svaki put kad sami sebi kažemo da ne možemo izdržati još jedan gubitak, bez obzira radi li se o našem voljenom, našem ljubimcu, nečemu materijalnom ili možda samo zubu, osiguravamo si dodatnu patnju. Jer smrt i ponovno rađanje dio su kruga života.

Što napraviti umjesto toga?

Budite tu i sudjelujte u evoluciji svojega života. Vi ste dio tog mističnog, čarobnog svemira. Vi ste zvjezdana prašina. Gledajte svijet oko sebe s divljenjem! Obavljajte one male posebne rituale, povežite se s drugima. Sagledajte širu sliku. Volite. Počnite primjećivati sve pristranosti vezan uz starenje. Preuzmite odgovornost i činite stvari koje će vas odvesti na neko novo mjesto.

Mijenjajući način na koji mislite, promijenit ćete sebe. A mijenjanjem sebe, mijenjate svijet. Starenje je zapravo sjajno! A sjajni ste i vi!

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP