Prati nas

Mozaik

7 pitanja koja morate pitati roditelje dok su još živi

Odakle je naša obitelj? Koliko nas uopće ima? Tko su svi ti ljudi? Ta i slična pitanja svakako valja postaviti svojim roditeljima i starijim rođacima dok su još među nama. Kad jednom oni odu, možda nikada nećete moći sastaviti mozaik svojega porijekla.

Objavljeno

|

Kako sačuvati stare obiteljske fotografije?
foto: BigStock

Mnogo se već pisalo o pisanju oporuke i uputama za medicinsko liječenje, pa ipak postoji velika praznina u našem znanju o ostalim stvarima koje uključuju naše roditelje i druge starije rođake. S obzirom da su to stvari koje bio svakako trebali znati, portal Huffington Post sastavio je popis pitanja koje biste svakako trebali pitati svoje roditelje:

1. Tko su ljudi na našim starim obiteljskim fotografijama?

Nema boljeg trenutka od sadašnjeg da sakupite sve obiteljske fotografije i za svaku od njih točno utvrdite kad je snimljena i tko je sve na njoj. Kad to jednom učinite, napravite digitalnu verziju fotografije. Papir ne traje vječno, niti naša sjećanja na neki događaj. A svakako bi bilo lijepo znati i prezime tog izvjesnog ‘Sama’ koji se na fotografiji tako slatko smije s vašim djedom odjevenim u vojnu uniformu. Je li ta stara fotografija na kojoj piše ‘ljeto, 1950’ napravljena u državi New York gdje je živjela tetka Sadie? Ili ova fotografija na kojoj je baka trudna? Je li to bilo dok je nosila mamu ili njezinu sestru?


2. Odakle smo svi došli?

Ne, ne mislimo sada na ‘onaj’ razgovor o cvijeću i pčelama. Mnoge od naših obitelji emigrirale su u zemlja koje trenutačno zovu domom. No gdje su bili prije? Od svojih starijih rođaka sakupite što više detalja možete o povijesti svoje obitelji. Jesi li oni zapravo došli iz Kijeva ili kakvog sela udaljenog stotinjak kilometara prema sjeveru? Kako je obitelj uopće došla u Ameriku i kako su financirali put? Je li Jones doista bilo njihovo ime ili su to prezime uzeli kad su se iskrcali na otoku Ellis? Vaše šanse da usmenim putem doznate povijest vaše obitelji, svakim su danom sve manje.

3. Ima li u povijesti naše obitelji štogod skriveno?

Svaka obitelj ima kosture u ormaru: ujak koji je zbog krađe završio u zatvoru, tetka koja je s 15 godina pobjegla od kuće, itd. Kad su ti događaji svježi, najčešće se o njima ne govori. No pedeset godina poslije, emocije se slegnu, no ti događaji i dalje oblikuju vašu obitelj. Vrijeme je da doznate detalje koji nedostaju. Imamo jednog prijatelja koji je nedavno doznao da mu je ujak već jednom prije bio oženjen i da ima rođake koje nikad nije upoznao.

4. Koja vremena su bila najbolja?

Nedavno smo čuli da je jedan čovjek vrlo pozitivno govorio o životu u razdoblju Velike depresije. Ta je kriza, kako je objasnio, nagnao obitelji da budu bliže i da više cijene ono što imaju. Tad se puno više dijelilo sa susjedima i bližnjima i ljudi su si međusobno više pomagali. A ne kao danas. Pitajte, zato, svoje starije rođake što oni misle koje je vrijeme bilo najbolje i kad je obitelj bila najsnažnije povezana? Mogli biste se iznenaditi s onim što čujete.

5. Koja vremena su bila najgora?

Smrti uzrokovane nekim bolestima za koje danas postoji lijek, bebe koje nikad nisu rođene zbog spontanih pobačaja, vojnici koji se nisu vratili iz rata. I gubici su također dio povijesti vaše obitelji. Doznajte nešto i o teškim vremenima.

6. Kako izgleda četvrt u kojoj ste odrasli?

Samo zato što vaš otac oduvijek navija za Chicago Cubse, ne znači da je ikad živio u Chicagu. Doznajte adrese na kojima su živjeli vaši preci, pitajte starije rođake koji bi se toga mogli sjećati. Jednoga dana možda ćete se poželjeti s unucima provesti pored kuće u kojoj ste rođeni. Jedan šezdesetogodišnji prijatelj nedavno je zakucao na vrata svoje prve kuće koju je kupio kad se tek oženio. Od onda je promijenila čak tri vlasnika. Sadašnji vlasnik ih je pozvao unutra i pokazao im promjene koje je napravio. Ali božićno drvce bilo je na istom mjestu.

7. Možete li popuniti praznine u svom obiteljskom stablu?

Vrag je u detaljima. Zbog jedne pra-pra tetke koja nedostaje, možda imate čitav ogranak rođaka za koje uopće ne znate. Pokušajte doznati detalje.

.

Mozaik

Mjesec je čuvar života na Zemlji. Bez njega, vjerojatno, ne bismo ni postojali

I suvremena astrologija ima korijene u drevnim vjerovanjima vezanim uz ovo nebesko tijelo na koje je čovjek zakoračio prije pola stoljeća.

Objavljeno

|

Autor

Zašto nas fascinira ovaj Zemljin satelit? Engleski astrofizčar Ben More, autor knjige “Mjesec – jedna biografija”, objasnio je to za Deutsche Welle. Kaže, tajna je u ljepoti promatranja noćnog neba i činjenici da se Mjesec sa Zemlje sjajno vidi. Čak su i različite kulture tumačile njegove šare koje su zapravo hlađena polja lave okamenjenog bazalta. Drevni Kinezi su govorili o kunićima i zečevima, Germani o djetetu i čovjeku na Mjesecu.

Prva razvijena civilizacija Sumeraca je prije 5.000 godina izumila kotač i pismo. I Mjesec je kod njih igrao važnu ulogu. Oni su imali astronome koji su isključivo promatrali Mjesec i pokušavali otkriti mjesečeve mijene koje su zatim povezivali s pojavama poput gladi i ratova i vladarima na temelju mjesečevih mijena predviđati predstojeće događaje.


Uostalom, objašnjava Moore, i suvremena astrologija ima korijene u drevnim vjerovanjima vezanim uz ovo nebesko tijelo na koje je čovjek zakoračio prije pola stoljeća.

No Mjesec je puno više od toga. Zemlja, kaže astrofizirčar, bez njega ne bi bila stabilna. “Zemlja bi se naginjala i vrludala poput zvrka što bi dovelo do drastičnih klimatskih promjena. Mjesec djeluje svojom silom teže na stabilnost kretanja Zemlje i utječe na to da se klima na Zemlji 4,5 milijarde godina nije drastično promijenila.”

“Cjelokupna evolucija bi se razvila drugačije”, tvrdi Moore pa zaključuje: “Zamislimo si da se život razvije oko toplog ekvatora i tada se Zemlja jednostavno nagne i sve pretvori u ledenu pustinju. Dakle teško je pretpostaviti da bi se naš današnji život uopće mogao razviti na taj način.”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP