Prati nas

Zdravlje

Pomažu li toplice kod reumatoidnog artritisa?

Trenutno nema lijeka za reumatoidni artritis pa se koriste terapija ze ublažavanje boli i ukočenosti, koje bi trebale poboljšati i pokretljivost. Balneoterapija se obično providi u centrima koji imaju termalne vode, ljekovito blato ili kupke u morskoj vodi.

Objavljeno

|

Najbolje toplice za reumu
foto: BigStock

Kod osoba s reumatoidnim artritisom imunološki sustav koji se obično bori protiv infekcija djeluje protiv vlastitog tijela i dolazi do upala ovojnica zglobova, zbog čega su zglobovi bolni, ukočeni i natečeni. Mali zglobovi šake obično su prvi zahvaćeni. Trenutno nema lijeka za reumatoidni artritis pa se koriste terapija ze ublažavanje boli i ukočenosti, koje bi trebale poboljšati i pokretljivost, piše znanstveno-liječnički tim portala Dokazi u medicini.

Balneoterapija (kupanje u vodi) je vrsta terapije kojoj je cilj ublažiti bol i poboljšati svakodnevno funkcioniranje. Balneoterapija se obično providi u centrima koji imaju termalne vode (toplice/spa/wellness), ljekovito blato ili kupke u morskoj vodi. Djelotvornost balneoterapije za reumatodini artrititis istražena je u Cochrane sustavnom pregledu koji je analizirao sve randomizirane kontrolirane pokuse objavljene na ovu temu.  Pretražena je literatura objavljena do prosinca 2014. i nađeno je 9 studija s ukupno 579 sudionika. Kvaliteta dokaza bila je vrlo niska zbog malog broja sudionika u istraživanjima i nejasne metodologije.



Ovaj sustavni pregled pokazuje da u ljudi oboljelih od reumatoidnog artritisa:

– ne postoje jasni dokazi o tome da li oblozi od blata mogu ublažiti bol, poboljšati općenito stanje organizma i natečene zglobove u usporedbi s placebom (lažena terapija) u osoba s reumatoidnim artritisom šake. Blatni oblozi mogu malo ublažiti bol zglobova u usporedbi s placebom, ali informacije o tjelesnoj funkciji i nuspojavama nisu opisane u studijama.

– dodavanje radona u kupke s ugljičnim dioksidom nije djelovalo na intenzitet boli nakon tri mjeseca, ali može poboljšati općenito stanje pacijenta i bol nakon 6 mjeseci u usporedbi s kupkama ugljičnog diokisa bez radona, ali zbog loše kvalitete rezultata, ovaj je rezultat možda rezultat slučajnosti. Informacije o tjelesnoj onesposobljenosti, bolovima i oteklinama zglobova te nuspojavama nisu opisane u nađenim studijama.

– nema jasnih dokaza o tome da li sjedenje u kupkama ublažava bol i djeluje na tjelesnu funkciju u usporedbi s hidroterapijom, tjelovježbom ili relaksacijom. Poboljšanje stanja bolesnika, bol u zglobovima i nuspojave nisu opisani u pronađenim studijama.

– nije jasno može li kupanje u mineralnim kupkama ublažiti bol i otekline zglobova u usporedbi s lijekom (Ciklosporn A). Mineralne kupke mogu poboljšati općenito dobro osjećanje u usporedbi s Ciklosporinom A, a Ciklosporin A bolje djeluje na bolne zglobove u odnosu na mineralne kupke. Tjelesna onesposobljenost i nuspojave nisu opisani.

– nema preciznih informacija o nuspojavama i komplikacijama balneoterapije. To osobito vrijedi za rijetke neželjene učinke. Nuspojave mogu uključivati osip kože, infekcije i nezgode kao što su poskliznuće na mokrim površinama u blizini prostora za kupke.

.

Zdravlje

Što su proljetne alergije i kako ih spriječiti?

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva.

Objavljeno

|

Autor

Tek što prođe zima i završi sezona gripe, priroda nam zadaje nov udarac: proljeće se najavljuje ne samo toplim vremenom i suncem, već i peludnom groznicom i sezonom alergija. U vrijeme proljeća, zbog visoke koncentracije peludnih zrnaca u zraku, nastale cvjetanjem biljaka, najjače je izražena peludna hunjavica ili sezonski alergijski rinitis.

Peludna hunjavica sezonska je alergijska bolest gornjih dišnih puteva i najčešći je oblik alergijske reakcije. Javlja se sezonski, vezano uz pojavljivanje određenih vrsta peludi u zraku. Bolest može biti udružena s drugim alergijskim bolestima, poput bronhalne astme i atopijskog dermatitisa. Kada je peludna hunjavica praćena alergijskim konjunktivitisom, tada govorimo o peludnoj groznici.



Različiti „okidači“

Alergija je nenormalna (prejaka) reakcija imunološkog sustava na, inače, bezopasni “okidač” (alergen). Uz pelud, česti su alergeni prašina, orasi, bakalar, jaja, ubodi osa i pčela, lateks i neki lijekovi. Obilježja blage alergije mijenjaju se ovisno o okidaču i o osobi.

Mogući znakovi alergije jesu: crveni osip praćen svrbežom ili uzdignuti dijelovi kože (urtike), crvenilo i svrbež očiju, soptanje i/ili otežano disanje, otečene šake, stopala i/ili lice, bolovi u trbuhu, povraćanje i proljev. U prvoj pomoći kod alergije važno je procijeniti jačinu alergijske reakcije. Kod otežanog disanja potrebna je liječnička pomoć, a kod blažih simptoma dovoljno je ukloniti okidač, ako je moguće, ili udaljiti osobu od okidača.

Zbrinite simptome: neka osoba uzme lijek koji inače koristi za poznatu alergiju. Najčešći su propisivani lijekovi antihistaminici. Mogu se primijeniti lokalno, u obliku spreja za nos ili kapi za oči, te sustavno, u obliku tableta. Antihistaminici su najkorisniji u liječenju blagih do srednje teških oblika peludne hunjavice. Kod težih oblika bolesti i astme primjenjuju se kortikosteroidi. Postoje i druge metode liječenja koje propisuje specijalist alergolog ( Svjetlana Gašparović Babić, dr. med., Narodni zdravstveni list)

Metode prevencije

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva. Za uspješnije izbjegavanje sezonskih alergena preporučuje se:

  • redovito pratiti bioprognozu i peludni kalendar,
  • za vrijeme cvatnje biljaka držati zatvorene prozore stana i automobila u tijeku vožnje,
  • izbjegavati boravak i fizičku aktivnost u području bujne vegetacije za vrijeme visoke koncentracije peluda u zraku (od 5 do 10 sati ujutro),
  • izbjegavati jutarnje provjetravanje prostorija kada je koncentracija peluda najviša,
  • prostorije u kojima boravimo provjetravati kratko i u poslijepodnevnim satima,
  • korisno je ugraditi klima-uređaj jer on smanjuje količinu peluda za 90%,
  • odjeću sušiti u stanu ili u sušilici za rublje kako bi se izbjeglo unošenje neželjene količine peluda u stambene prostorije,
  • boravak u prirodi odgoditi za kasno poslijepodne ili večer,
  • za vrijeme suhih i vjetrovitih dana izlaske iz kuće ili stana reducirati na najmanju moguću mjeru,
  • kosu prati svaku večer jer se peludna zrnca skupljaju na vlasima kose,
  • izbjegavati pušenje, sprejeve i slične nadražujuće tvari jer pogoršavaju simptome alergije.

Nastavi čitati