Prati nas

Aktivno starenje

Što su nam naše majke trebale reći o starenju

Boljet će te noge. Stalno. Bez prestanka. Ljudi će se početi ponašati kako da nisi u prostoriji. I govoriti o tebi u trećem licu. Svi će pretpostavljati da imaš problema s pamćenjem i sluhom. I na koncu, to sve te možda i neće previše brinuti.

Objavljeno

|

promjene u starosti
foto: BigStock

Od naših smo majki mnogo toga naučili, ali nekoliko stvari o starenju zaboravile su nam reći, prenosi portal Huffington Post:

1. Boljet će te noge

Osim čukljeva, spuštenog stopala i povremenog uraslog nokta, ponekad ćete osjećati da su vas vlastite noge izdale. Prezirat ćete svaki trenutak proveden u neudobnim cipelama, prije svega onim s visokim potpeticama. Čak i one niže petice postat će vam neprijatelji. S vremenom, svaki par cipela okrenut će se protiv vas.  S druge strane, razvit ćete vrlo prijateljski odnos s anatomskim cipelama, gotovo poput onoga koji imate sa svojim liječnikom. ‘Samo nastavite pokušavati, ne odustajte i pronaći ćete odgovarajući par cipela’ – to će vam postati glavni životni moto.


Istraživanja su pokazala da se sa starenjem povezani problemi sa stopalima, poput gljivica ili artritisa, često ne prepoznaju i ne liječe na vrijeme te stoga mogu dovesti do ozbiljnih poteškoća. Jednom kad hodanje postane doista bolno, sve će krenuti nizbrdo. Nećete više željeti vježbati, planinariti niti šetati svojega psa. Čak će i odlazak na plac postati pravi izazov. Zato se dobro brinite za svoja stopala i prestanite nositi one neudobne cipele vrtoglavo visokih potpetica. To je svakako nešto što su nam naše majke trebale reći. Zbog čukljeva ćete zamrziti svaku sekundu provedenu u neudobnim cipelama, a s vremenom, sve će cipele postati neudobne.

2. Jednoga dana i vaša će se koža objesiti

Gravitacija je prava kuja! U početku će se činiti da će joj neki sretnici umaći, no s vremenom pred njom će svi pokleknuti. Od purećeg vrata do mlohavih nadlaktica i visećih grudiju za koje se čini da su se nekako premjestile pod pazuhe, naše tijelo se jako mijenja. Bilo bi svakako dobro da su nam naše mame rekle da će se to dogoditi. I da se to ne događa samo majkama, već i njihovoj djeci. S vremenom. Jednoga ćete se dana probuditi i zapitati: ‘Što se, dovraga, dogodilo?’

No, dobra je vijest da prihvaćanje samoga sebe dolazi ubrzo nakon toga. I tu leži ljepota starenja: Oni koji uspješno stare, ne brinu o tome što drugi misle. Prihvaćanje samoga sebe je možda i najvažniji savjet za ljepotu.

3. S vremenom ćete postati spori

Neće to biti naglo, ali naći ćete se u situacijama koje će vas na to podsjetiti. Starija dob nije nešto poput zida na koji naglo naletite. Ta vožnja je spora i postupna, iako bolesti ili gubitak voljenih znaju ubrzati taj proces. Većina nas živi iz dana u dan, nesvjesna promjena u svojoj dobi. I onda iznenada naletite na svoju fotografiju otprije 30 godina i počnete pred ogledalom istezati vrat razmišljajući o kirurškom zatezanju lica.

4. Doći će vrijeme kad ćete se osjećati nevidljivo

Osjećat ćete se kao da ste najstarija osoba u prostoriji. Bit će vam još i gore ako vam netko pristupi i iz sažaljenja vas pita da li se zabavljate. Pa zašto se ne bi zabavljao? Ovako stojeća sam po strani, gotovo nevidljiv.

U redu, to će se možda dogoditi kad budete doista jako stari. Ali mame su nam morale reći da taj osjećaj nevidljivosti zna nastupiti i dosta ranije, već u pedesetima ili šezdesetima. Naći ćete se u situaciji da na nekom sastanku više slušate a manje govorite, pogotovo ako sastanak vodi netko dobi vaše ga sina. Iako nevjerojatno zvuči, nekim ženama počne nedostajati dobacivanje na ulici.

5. Ljudi će početi pretpostavljati da lošije čujete

Ljudi će vam se početi obraćati puno glasnije nego prije pretpostavljajući da, s obzirom da ste stariji, imate problema sa sluhom. To i ne mora biti posve netočno. Iako nećete odmah početi koristiti slušna pomagala, u neke ćete restorane rjeđe zalaziti upravo zbog loše akustike. Hrana je ondje možda odlična, ali ako ne čujete svojeg sugovornika, u čemu je poanta?

Američki Nacionalni institut za sluh kaže da 8,5 osoba u dobi od 55 do 64 godine ima poteškoća sa sluhom. U dobi od 65 do 74 godine, taj postotak naglo skače na 25 posto te čak na 50 posto kod osoba starijih od 75 godina. Iako bi većina ljudi starijih od 70 godina svakako imala razloga koristiti slušna pomagala, tek 30 posto ih to i čini.

6. Mlađi ljudi automatski pretpostavljaju da stariji više nisu toliko bistri i brzi

Ponekad će vam se dogoditi da o vama govore u trećem licu kao da niste ovdje, iako stojite odmah pored. Sjećam se jednog odlaska sa svojom tetom k liječniku kad me liječnik upitao: ‘Želi li vaša teta malo vode?’ Teta koja niti je patila od demencije, niti imala problema sa sluhom, odgovorila je: ‘Da, hvala! Ona bi željela malo vode!’

7. Vrijeme leti!

Kao da je bilo jučer kad smo s društvom i ruksacima putovali po svijetu. Sada nastojimo izgubiti prekomjerne kilograme prije naše godišnjice mature, šaljemo djecu na faks, a mamu posjećujemo kad god možemo iako nam je zaboravila reći nekoliko važnih stvari o starenju.

8. Ništa od nabrojanog zapravo nije važno ako imate pozitivan stav

Mama nam je također trebala reći da se starenje događa svima i da od njega ne možete pobjeći. Ono što bite trebali je cijeniti samog sebe, svoj život, svoju obitelj i prijatelje i ne brinuti o mišljenju potpunih stranaca.

 

.

Aktivno starenje

7 misli koje je najbolje odbaciti kako starite, ako zaista želite biti sretni

Za mene jer kasno, tko uopće želi čuti što ja mislim, ništa nema smisla… Lako je dopustiti takvim mislima da nas preuzmu, pogotovo kad zađemu u neke godine. No takve misli su otrov. Koji je protuotrov? Djelovanje!

Objavljeno

|

Kako biti sretan?

Dobizam (ageizam) je podmukao. I prisutan je svugdje. Vreba na nas na radnim mjestima, tove nas njime preko reklama, formira naše ekonomske strukture. Dobizam se pojavljuje u politici, uče ga u školi, utječe na naš zdravstveni sustav.

On također čuči i duboko u nama. Dobističke pristranosti koje nosimo u sebi utječu na naše izbore i kako se osjećamo. Dobizam se prvo pojavljuje u našim mislima. Ponekad smo ih svjesni, a ponekad nismo. No takve nam misli štete. Zadržavaju naše napredovanje i razvoj. Ispunjavaju nas sramom.


Pa kome je to potrebno? Umjesto toga, portal Psychology Today nudi nekoliko alternativa, nekoliko misli koje valja napustiti i čime ih zamijeniti:

1. Za mene je kasno!

To je loša misao. U redu, možda nam je u par stvari prošao vlak. Možda više ne možemo imati djecu, narasti još koji centimetar ili prohodati s Johnom Lennonom.

Ali kada izraz “za mene je prekasno” koristite kao moto života, trujete se i lišavate se mogućnosti. Nije kasno za mnogo stvari. No ako tako mislite, zatvarate vrata imaginaciji i motivaciji.

Što napraviti umjesto toga?

Kad primijetite misao “za mene je kasno”, učinite nešto. Kad se Mary poželjela pridružiti biciklističkom klubu, pomislila je da je za nju prekasno. No tada se trgnula i uzela bicikl iz spremišta te se provozala susjedstvom. “Ja to mogu!”, pomislila je.

Liz je pomislila da je “za nju prekasno” kad je razmišljala da upiše poduzetnički tečaj. Zato je na internetu pronašla odgovarajući članak i ideje su počele samo frcati.

Umjesto da samo mislite, napravite nešto! Misao je otrov, a protuotrov je djelovanje!

2. Moji najbolji dani su iza mene!

To je također loša misao koja nas samo rastužuje. Tužna je pomisao da ste vi, zapravo najbolje od vas, prošlost, zauvijek izgubljeni.

Kate nedostaje tijelo koje je nekad imala: “Izgledala sam najbolje s 22 godine.” Missy je bila pustolovna: “Moj uzbudljiv život je gotov!” Susan je voljela brinuti o svima: “Najbolje mi je bilo kad je obitelj bila na okupu.”

Naravno, odvajanje od osoba ili stvari koje smo voljeli može biti teško. No želite li provoditi vrijeme oplakujući nekadašnji život ili želite živjeti?

Što napraviti umjesto toga?

Odlučite da postajete sve bolji i bolji. Inzistirajte na tome da je najbolje tek pred vama. Što je sada u vama posebno, jedinstveno i sjajno? Napravite popis. Zapištite svoje dobre strane i polijepite te papiriće uokolo. I ne slušajte druge već vi sami odlučite što je kod vas najbolje. Preuzmite odgovornost za vaš vlastiti narativ i pričajte priče koje vas vesele.

Kateino tijelo je jako. Ona je dobra plivačica. Missy svake godine otputuje nekamo. Susan organizira druženja u svom domu. Imamo život iza nas, ali živimo i u ovom trenutku. Učinimo život vrijednim!

3. Nitko ne želi čuti što stara žena ima za reći!

To je također loša misao. Je li istinita? Kako to znate? Jeste li pokušali reći nešto zanimljivo u posljednje vrijeme? Podižete li glas? Ili unaprijed pretpostavljate da vas nitko ne sluša, pa mumljate sebi u bradu? Što imate za reći? Koju biste poruku voljeli prenijeti?

Lako je dopustiti da vas proguta vakuum dobizma u kojem nemamo glasa. No to nije izgovor da kažemo da nas nitko ne želi čuti, pogotovo ako ništa i ne govorite.

Što napraviti umjesto toga?

Pričajte priče. Nazdravljajte. Pišite blog. Najvažnije je da govorite stvari koje su vam važne, da ustanovite što vam je važno i slušate sami sebe, da znate što vas zanima.

Onda kad odlučite što vam je okupiralo pažnju, naučite više o tome. A nakon toga ispričajte drugima što vas fascinira, što vas ispunjava energijom.

Lako je uljuljkati se u površno čavrljanje pa govoriti o vremenskim prilikama, no to nisu pravi razgovori. Vjerojatno ste previše vremena proveli sušajući druge i zaboravili kako da se i vaš glas čuje. No to nije nemoguće postići. To je osnažujuće. Pokušajte!

Zaokupite pažnju okupljenih oko stola za blagovanje i ispričajte im nešto zanimljivo. Budite u centru pažnje.

4. Ah ta današnja djeca…

I to je loša misao. Nemojte misliti tako niti izgovarati te riječi. To je umarajuće. To je… staro. To su govorili o vama, to su govorili o vašoj majci, a to su govorili i o njezinoj majci.

Ovo je istina: današnja djeca su fascinantna! Oduvijek su i bila. Zašto? Jer su različita. Imaju različite probleme, nove izume, žive u zanimljivo vrijeme. Osuđujući ih, gubite mogućnost da se s njima povežete na smisleni način. Odbacujući ih, propuštate priliku da se inspirirate i naučite nešto novo, da dobijete novu energiju, isprobate nove i zanimljive stvari.

Što napraviti umjesto toga?

Zainteresirajte se za nove generacije. Sprijateljite se s njima. Raspitajte se o njima. Čitajte njihove knjige. Slušajte njihovu glazbu. Plešite njihove plesove. Počujte njihove ideje, politička razmišljanja i stavove otvorenim umom. Najbolji način starenja je ne pokušavati ostati mlad, već se inspirirati mladim ljudima.

5. Prošlost je bolja od budućnosti

To je loša misao! Ako je tome doista tako, zašto uopće investirati u budućnost. Ako budućnost nije vrijedna, onda možemo jednostavno ostati na kauču, više piti, izolirati se od svijeta i prestati učiti. Ta misao “prošlost vrijedi više od budućnosti” zadržava nas, koči nam napredovanje i uvjerava nas da su naše poznije godine samo nešto što treba izdržati. Ako budućnost ne vrijedi, zašto uopće danas napraviti nešto smisleno?

Što napraviti umjesto toga?

Vaša budućnost, bez obzira imate li 49, 59 ili 99 godina, jako je važna. Važna je jer ste sada ovdje i dok god ste ovdje možete ono što dolazi učiniti smislenim. Tko želite biti? Tko ste budući vi? Pišite o toj osobi. Dizajnirajte je. Donosite odluke do posljednjeg daha.

6. Nemam puno toga za ponuditi

To je jako loša misao. Ona nas ljuti. Naravno, događa se da nam dobizam oduzme važnost i snagu u svijetu okrenutom mladima. No moramo li baš odlučiti da nemamo ništa za ponuditi? Naime, to bi vas moglo natjerati da odustanete, prestanete pokušavati.

Doprinos društvu, činjenje razlike, ostavljanje nasljeđa osobine su generativnosti. Taj je izraz skovao psiholog Erik Erikson i označava brigu za nadolazeće generacije. To se smatra važnim korakom u procesu starenja. Bez generativnosti, kaže Erikson, nema napretka. A tko želi tako nešto?

Što napraviti umjesto toga?

Pronađite način da date svoj doprinos. Ponudite nešto. Odlučite kako ćete pomoći i kome tu pomoć uputiti. Dajte sebe!

7. Ne mogu podnijeti još jedan gubitak!

To je loša misao. Vi ćete svakako iskusiti još neki gubitak jer gubici su, baš kao i starenje, dio života. Ne možete zaustaviti starenje baš kao što ne možete zaustaviti gubitke. Također, sazdani smo tako da sve to možemo izdržati.

Svaki put kad sami sebi kažemo da ne možemo izdržati još jedan gubitak, bez obzira radi li se o našem voljenom, našem ljubimcu, nečemu materijalnom ili možda samo zubu, osiguravamo si dodatnu patnju. Jer smrt i ponovno rađanje dio su kruga života.

Što napraviti umjesto toga?

Budite tu i sudjelujte u evoluciji svojega života. Vi ste dio tog mističnog, čarobnog svemira. Vi ste zvjezdana prašina. Gledajte svijet oko sebe s divljenjem! Obavljajte one male posebne rituale, povežite se s drugima. Sagledajte širu sliku. Volite. Počnite primjećivati sve pristranosti vezan uz starenje. Preuzmite odgovornost i činite stvari koje će vas odvesti na neko novo mjesto.

Mijenjajući način na koji mislite, promijenit ćete sebe. A mijenjanjem sebe, mijenjate svijet. Starenje je zapravo sjajno! A sjajni ste i vi!

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP