Prati nas

Zdravlje

Tjeskobne i ljubomorne žene češće u starosti pate od Alzheimera

Broj osoba koje će obolijevati od demencije će dramatično rasti pa je važno što prije otkriti čimbenike rizika i načine na koji se osoba može zaštititi. Dobra vijest je ta da se sa stresom možemo obračunati.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Kako se nositi s ljubomorom? Kako ne biti ljubomorna?
foto: BigStock

Stalne zabrinutosti neće vam samo uskratiti dobar san, već mogu pojačati rizik obolijevanja od Alzheimerove bolesti. Žene koje su ljubomorne, tjeskobne i sklone promjenama raspoloženja u srednjim godinama, u starosti češće boluju od neuroloških bolesti, ako ih se usporedi sa njihovim smirenim i obuzdanim vršnjakinjama.

Pokazalo je to švedsko istraživanje koje je trajalo punih 38 godina, koje je obuhvatilo 800 žena iz Gotheborga u tridesetim, četrdesetim i pedesetim godinama. Ispitivane su razine stresa kojem su te žene bile izložene na poslu i kod kuće, a njihovo je stanje bilježeno svakih 5 godina. Rezultati su objavljeni u stručnoj publikaciji Neurology. Alarmantno, čak 153 žene su pokazale neki oblik demencije. One koje su bile vrlo sklone neurozama u srednjim godinama, činile su najznačajniji dio te skupine. Pribrojane su im sramežljive i introvertirane žene, koje su također visokorizične.


Znanstvenici misle kako je riječ o utjecaju stresa na mozak, a moguće je da su spomenute žene zbog svega bile sklone i nezdravom životnom stilu.

Voditeljica istraživanja Lena Johansson sa Sveučilišta Sahlgrenska tako objašnjava da su istraživanja Alzheimerove bolesti do sada ispitivala čimbenike kao što su obrazovanost, krvni tlak, ozlijede glave i genetiku. No, čini se, ne treba zanemariti ni karakter osobe. „Broj osoba koje će obolijevati od demencije će dramatično rasti pa je važno što prije otkriti čimbenike rizika i načine na koji se osoba može zaštititi“, kaže znanstvenica. Dobra vijest je ta da se sa stresom možemo obračunati. Dakako, ako usvojimo antistresne tehnike. I ako to zaista želimo.

.

Zdravlje

Kirurške maske propuštaju koronavirus, no znanstvenica misli da možda od njih i ima neke koristi

SZO i hrvatske zdravstvene vlasti nisu preporučile opće nošenje maski, navodeći između ostalog da kriruške maske treba mijenjati svakih par sati te da one izravno propuštaju zrak sa strane, budući da ‘ne dihtaju’.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) u kontekstu koronakrize preporučuje držanje fizičkog razmaka svima i nošenje maski zdravim osobama samo u slučajevima kada se brinu za drugu inficiranu osobu. Maska se preporučuje i onima koji kašlju i kišu kako bi se u slučaju eventualne Covid-19 infekcije zaštitilo zdrave.

Stalno se naglašava da je nošenje maske jedino djelotvorno u kombinaciji s propisanim higijenskim mjerama te propisanim odlaganjem isluženih maski. Većina država naredila je držanje dvometarskog razmaka među osobama, budući da je dokazano da se virus širi iskašljanim kapljicama uz pretpostavku da će se većina kapljica osušiti i pasti na tlo u neposrednoj okolini osobe koja ih je izbacila.


No BBC javlja da su istraživači Instituta tehnologije u Massachusettsu (MIT) koristeći posebne kamere otkrili što se dogodi kada osoba zakašlje i kihne. Utvrđeno je da se u takvim situacijama formira mali, ali brzi oblak plina koji može sadržavati kapljice različite veličine te da najmanje među njima mogu biti prenesene na respektabilne daljine.

U laboratorijskim uvjetima izmjerili su da kašalj može potjerati kapljice na daljinu od 6 metara, dok se ta daljina u slučaju kihanja kreće čak do 8 metara. Voditeljica istraživanja Lydia Bourouiba, stručnjakinja za dinamiku fluida, kaže da je zabrinuta zbog propisane fizičke distance. “Ono što izbacujemo kašljanjem ili kihanjem je plinski oblak koji zarobljava kapljice različitih veličina i nosi ih kroz prostoriju. Ta ideja sigurnosti zbog razmaka od metar ili dva i vjerovanja da će kapljice pasti na tlo u tom perimetru nije potvrđena onim što smo mi kvantificirali i izmjerili”, kaže.

Lydia Bourouiba smatra da u nekim situacijama, pogotovo u interijerima i loše ventiliranim prostorima, maska može smanjiti rizik od zaraze. Primjerice, kada susretnete nekoga tko je zaražen, maska može skrenuti struju njihovog daha od vaših usta. Tanke kirurške mase ne štite od najmanjih čestica, jer ne pružaju takvu vrstu filtracija. Ali možda mogu postrance skrenuti taj oblak, sugerirala je Bourouiba za BBC.

Ovaj scenarij, naglasimo, u obzir uzima situaciju u kojoj se zaražena osoba nalazi točno ispred bolesne osobe. Uz to, zanemaruje činjenicu da virus ulazi i kroz oči. Istraživanje i zaključak imaju isključivo “mehanički” pristup kojeg još trebaju valorizirati epidemiolozi primjenom svojih znanja.

Podsjetimo, SZO i hrvatske zdravstvene vlasti nisu preporučile opće nošenje maski, navodeći između ostalog i da kriruške maske treba mijenjati svakih par sati te da one izravno propuštaju zrak sa strane, budući da “ne dihtaju”. “Kada bi se pretpostavilo da je značajan dio stanovništva zaražen i da ima blaže simptome, tada bi nošenje maski koristilo. Jer onda bi manje izlučivali viruse prema van. Za osobe koje su zdrave i nose maske, manja je šansa da će se zaraziti kapljicama zaraženih soba. Ali problem s maskama je taj da ih morate stalno popravljati. Ako nemate čiste ruke, samo ćete još prstima na lice, oči i nos nanijeti viruse. Zato smo malo skeptični prema univerzalnoj preporuci nošenja maske”, kazao je za HRT voditelj Epidemiološke službe HZJZ-a Bernard Kaić.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP