Prati nas

Mozaik

Zašto naizgled pristojni ljudi postanu zli na internetu?

Malo tko poduzima nešto u vezi divljanja na internetu. Kada se susretnete s divljakom u prometu, teško je zaustaviti se i potući s njime. Još je teže pronaći neku budalu na drugom kraju države koja ima mišljenje o svemu.

S. Bura

Objavljeno

|

Zašto ljudi trollaju
foto: BigStock

Vjerojatno ste primijetili kako mnogi „voze po internetu“ bez ikakvih kočnica, razriješeni socijalnih normi i pravila lijepog ponašanja. Iza sebe ostavljaju povrijeđene i uvrijeđene, a oni se osjećaju bolje upravo zbog toga što su nekoga ozlovoljili, rastužili i uznemirili.

Je li svijet postao bolje mjesto zato što je anonimni komentator iz Solina nazvao Jadranku Kosor „umišljenim bjeloglavim supom“  uz nepismenu poruku „marš u kučicu“? Da, baš tako, u „kučicu“. Jasno je da nije. Jesmo li postali bolji ljudi zbog toga što je sakriven iza pseudonima zli komentator iz Zaboka napisao kako izbjeglice treba potjerati natrag u ratnu zonu te da teroristi (čitaj: muslimani) nemaju što raditi na europskom tlu? Sigurno da zbog toga nismo ni bolji ljudi pa ni kršćani. A opet, prihvaćamo to kao normalnu stvar pa kada i na ovim našim stranicama nekoga upozorimo na neprimjeren rječnika, zauzvrat dobijemo salvu uvreda i pozivanje na gušenje slobode govora.


Zašto je onda internet tako dobro mjesto za nasilnike svih vrsta?

1. Siguran je

Malo tko poduzima nešto u vezi divljanja na internetu. Kada se susretnete s divljakom u prometu, teško je zaustaviti se i potući s njime. Još je teže pronaći neku budalu na drugom kraju države koja ima mišljenje o svemu.

2. Internet bezmoćnicima daje osjećaj moći

Zar zaista mislite da takva osoba može privući pozornost svojim dostignućima u stvarnom životu? Negativnost privlači više pozornosti od lijepih stvari.

3. Nekima je i zabavno

Samo se sjetite škole. Nasilnike uvijek zabavlja zlostavljanje drugih. Samo što su danas nasilnici kukavice koje se kriju iza tipkovnica.

4. Ljudima je potreban rat

Volimo kada nas neprijatelji doživljavaju dijelom veće slike. Recimo, espdepeovci i hadezeovci se mogu slobodno mrziti na društvenim mrežama, bez opasnosti od fizičke štete. Isto je s vjernicima i nevjernicima, zagovornicima i protivnicima Europske unije…

5. Besplatno je

Zašto plaćati zabavu kada je možete napraviti po svojoj mjeri besplatno? Zloba je ponekad posljedica dosade. Besposlenost je vražje igralište.

6. Blago neznalicama

Razmišljaju li ljudi na internetu o ljudima koje napadaju? Ne. Poznaju li ih? Ne! Bi li bili tako agresivni da ih sretnu u stvarnom životu? Dovraga, ne!

7. U napadu je utjeha

Kada se ljudi udružuju s drugim napadačima, postaju dijelom grupe. Osjećaj pripadnosti je ugodan, a internet je neograničeno polje za stvaranje „rulje“ u svakom svojem kutku.

8. Ne zaboravite ni aroganciju

Ako znate istinu, vaše je da je kažete svijetu, ma koliko ona neugodna bila? Povrijedit ćete druge za njihovo vlastito dobro? Ne bi išlo.

9. To je iskonsko

Ne treba puno da internetska svađa preraste u seksualno uznemiravanje, pogotovo kada muškarac napada ženu. Nije svatko tko se s vama ne slaže kurva, loša majka, loša žena. Točka.

10. To je u našoj prirodi

Zlo jest u našoj prirodi i nije to problem s kojim smo se jučer sreli. Koliko  se uspješno odupiremo pozivu zla, toliko vrijedimo kao ljudi.

 

Ima li baš svatko pravi na mišljenje? Što kada netko do zadnje kapi krvi brani sulude teorije?

“Ja bih sve te lude teorije objavila u nekoj antologiji. To je vrlo dobro za čitanje, to je zaista smiješno. Kao profesorica sam se susretala s takvima. Govorite o nekakvoj antičkoj povijesti, a onda dođe netko tko pita jesu li, recimo, piramide napravili Marsovci. I sada, ja pokušavam racionalizirati i odgovoriti, a odgovor je uvijek: ‘A zašto ne?’. To ‘zašto ne’, ta trunčica ludila u ljudskim glavama koja se naručito širi kada je kriza i kada su ljudi uplašeni, to je nešto što je, rekla bih, dio narodnog folklora.

Što učiniti? To su mitovi. Te mitove jednostavno treba promatrati kao takve, oduzeti im svaku ozbiljnost, vidjeti koje su logičke pogreške i zaustaviti nešto što je danas u javnosti u cijelom svijetu jako prisutno, a strašno opasno. To je ono: ‘To je moje mišljenje, ja na to imam pravo’. Ne, nemaš pravo! Ako je tvoje mišljenje glupo, ako logički ne stoji, ako nije zasnovano na provjerenim podacima, ako su zaključci pogrešni – ne, ne stoji. Nema svatko pravo na vlastito mišljenje. I to je nešto, oprostite, što se uči u školi, što se je nekada učilo u školama.”

Antropologinja Svetlana Slapšak za RSE

.

Mozaik

Provedite Svjetski dan zaštite životinja u zoološkom vrtu

‘Čovjek je svojim djelovanjem utjecao na izumiranje divljih vrsta životinja, pa je danas njegova obveza očuvati biološku raznolikost Zemlje. U našem Zoo vrtu na tome sustavno radimo.’

Silvija Novak

Objavljeno

|

Budućnost divljih životinjskih vrsta najviše ovisi o čovjeku! Poručeno je to iz Zoološkog vrta grada Zagreba uoči Svjetskog dana zaštite životinja. Na taj dan, u nedjelju od 10.30 do 15 sati, posjetitelji Vrta moći će doznati kako se zoološki vrtovi brinu za budućnost životinjskog svijeta. Na nekoliko će mjesta biti postavljeni edukativni kutci o raznim vrstama životinja – od beskralješnjaka do sisavaca.

U Zoološkom vrtu grada Zagreba trenutačno su 372 vrste životinja. Među njima je čak 76 ugroženih vrsta – od onih osjetljivih preko ugroženih i kritično ugroženih do vrsta izumrlih u prirodi. Oznaku osjetljive vrste prema Crvenoj knjizi IUCN-a imaju, među ostalima, divovski mravojed i južnoamerički nizinski tapir, a u Zagrebu se mogu vidjeti i dvije vrste koje danas žive još jedino u zoološkim vrtovima – sabljorogi oriks i sokorska gugutka. Ugrožene vrste uključene su u uzgojne programe. Zahvaljujući njima omogućuje se reintrodukcija, tj. povratak u prirodu nekih vrsta životinja.


“Čovjek je svojim djelovanjem utjecao na izumiranje divljih vrsta životinja, pa je danas njegova obveza očuvati biološku raznolikost Zemlje. U našem Vrtu na tome sustavno radimo – educiramo posjetitelje, posvećeni smo uzgoju ugroženih vrsta životinja, oporavljamo u prirodi ozlijeđene životinje i uključeni smo u projekte zaštite ugroženih vrsta životinja u Hrvatskoj”, kazao je Damir Skok, ravnatelj Zoološkog vrta grada Zagreba.

Timaritelj Antonio Felix s kapibarama (foto: ZG Zoo)

U brizi za životinje koje žive u Vrtu, surađuju veterinari, zoolozi, nutricionisti i timaritelji. Timaritelji životinje svakodnevno hrane, timare, nadziru njihovo opće stanje i zdravlje te njihove nastambe održavaju čistima i urednima. Timaritelji također životinjama obogaćuju životni prostor te ih pripremaju za situacije poput prijevoza i veterinarskih pregleda. Neki od njih rade sa životinjama od kojih se nekim ljudima ledi krv u žilama, a neki timaritelji ulaze u terarije u kojima je temperatura čak 50 stupnjeva. Timariteljima, kako kažu, ništa od toga nije teško. Dodaju da se taj posao ne može raditi ako ga se istinski ne voli.

Kako bi građani bolje upoznali vrijednost njihova rada, u nedjelju će biti organizirana dva obilaska Vrta tijekom kojih će moći upoznati timaritelje te životinje o kojima se oni brinu. Naime, taj se dan obilježava i Međunarodni dan timaritelja.

Timariteljica Renata Antoljak s legvanom (foto: ZG Zoo)

I dok timaritelji rade s raznim egzotičnim vrstama životinja, u oporavilištu za divlje životinje Zoološkog vrta grada Zagreba imaju pune ruke posla s onima koje žive u Hrvatskoj. Prošle je godine u oporavilištu zaprimljeno 930 životinja među kojima trećina pripada strogo zaštićenim vrstama. Među njima najviše je bilo ptića i šišmiša.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP