Prati nas

Mozaik

Krizmanić: Nema tolerancije prema nasilju, mržnji, bezobrazluku…

Za biti tolerantan treba imati određenu razinu inteligencije, kako biste mogli razumjeti jednakost u pravima. Iz toga ide i uljudno ponašanje. Nije teško ako se uči u obitelji, jer najviše predrasuda se stječe upravo u obiteljskom domu. Kada majka kaže djetetu da se ne smije igrati s ‘onim Bosancem’, stvar je već gotova.

S. Bura

Objavljeno

|

Knjige Mirjane Krizmanić
Mirjana Krizmanić (screenshot: HTV)

Najpoznatija hrvatska psihologinja, dr. Mirjana Krizmanić, novom je knjigom ukazala na još jedan gorući problem u hrvatskom društvu – na nedostatak tolerancije. Naime, upravo je izašla njena osma knjiga pod naslovom „O toleranciji“.

Krizmanić je knjigu predstavila na javnoj televiziji (Hrvatska uživo, HTV) poručivši da tolerancija nije ni poštovanje drugih, ni simpatija, ni naklonost, ni uživljavanje u živote i sudbine oko nas. „Hrvatska riječ za toleranciju jest snošljivost ili trpeljivost. Tolerancija je podnošenje onih koje zapravo ne trpimo, za koje bi radije da ih nema, koji nam idu na živce, kojima nismo skloni, s kojima se ne slažemo…“, kazala je profesorica dodajući da tolerantni možemo biti prema ljudima, idejama i svjetonazorima. „A toleriramo ih zato što smatramo i uvjereni smo u to da svi ljudi imaju jednaka ljudska prava.“ Drugim riječima, objašnjava Krizmanić, ako vam se netko ne sviđa, trpite ga, jer to je prva razina komunikacije.


Za biti tolerantan treba imati određenu razinu inteligencije, kako biste mogli razumjeti jednakost u pravima.

Ljudi misle da tolerancija onih kojima nismo sklonih uključuje „puštanje na miru“ i nekomuniciranje s njima. „A zapravo, toleranciju trebate u svakodnevnom životu; s onima koje volite, s djecom, s partnerima, šefovima… Uvijek morate imati određeni dio podnošenja stvari koje vam se kod njih ne sviđaju, a s čim možete živjeti bez da se protiv toga bunite. Ne smijete se buniti protiv onoga što ljudi na sebi ne mogu promijeniti, poput temperamenta.“

Mržnja i predrasude

Iako naizgled zvuči tako, Krizmanić kaže da tolerancija nije teška, ako smo uvjereni da i drugi ljudi trebaju imati ista prava kao i mi. Tolerancija je tako prihvaćanje činjenice da svi ljudi imaju ista ljudska prava. Prihvaćanje osobe bi, s druge strane, značilo da smo joj skloni. „Nije teško ako se uči u obitelji, jer najviše predrasuda se stječe upravo u obiteljskom domu. Kada majka kaže djetetu da se ne smije igrati s ‘onim Bosancem’, ili Hrvatom, ili Crnogorcem… stvar je već gotova. Dijete je već steklo predrasudu, a iz nje raste netolerancija“, ispričala je Krizmanić koja smatra da toleranciju ne treba miješati s ignorancijom i ravnodušnošću.

Nema tolerancije za netoleranciju

Sljedeća stepenica gdje bi se trebala učiti tolerancija je vrtić, a potom slijede škola, fakultet i vjerske institucije koje bi morale širiti toleranciju, a prema mišljenju Krizmanić, to ne čine. Dio krivnje snose i mediji koji ne prikazuju toleranciju s pohvalom, a netoleranciju s pokudom. I pri tom, kaže autorica, tolerancija ne smije biti bezgranična. „Nema tolerancije prema nasilju, mržnji, bezobrazluku, vrijeđanju i negativnim ponašanjem drugih ljudi. To ne treba tolerirati. Ja vas toleriram, imate ista prava kao i ja, ali ne smijete kršiti moja prava. Ne smijete nasrtati“, ispričala je Krizmanić uz opasku da u Hrvatskoj među ljudima vlada više ravnodušnost, nego netolerancija.

Ujedno ističe da se pasivnost vidi upravo u tomu da u školama ne postoji građanski odgoj. „Ne zato što on nije zamišljen i ne zna se kako bi ga trebalo organizirati, već zato što se neke udruge protiv njega bore. Onda se pred njima poklekne i popusti. Kada sam ja bila mlada, građanski odgoj je bio odgoj za uljudno ponašanje. Osobno smatram da je to važnije od građanskog odgoja u smislu demokracije i stranaka, jer je uljudno ponašanje u osnovi tolerancije.“

Profesorica je, između ostalog, rekla kako se ljudi ne dijele na tolerantne i netolerantne, već je svatko od nas prema nečemu tolerantan, a prema nečemu netolerantan; ovisno koje su mu predrasude prenesene. „To je kao s poštenjem. Netko je pošten na poslu, ali doma nije. I obrnuto. Za biti tolerantan treba imati određenu razinu inteligencije, kako biste mogli razumjeti jednakost u pravima. Iz toga ide i uljudno ponašanje“, zaključila je Krizmanić.

Za knjigu o ovoj materiji kaže da je napisana stručno, ali popularno, na način da je baš svima jasna uz upitnik pomoću kojega možete sami odrediti svoj stupanj tolerancije.

.

Mozaik

Provedite Svjetski dan zaštite životinja u zoološkom vrtu

‘Čovjek je svojim djelovanjem utjecao na izumiranje divljih vrsta životinja, pa je danas njegova obveza očuvati biološku raznolikost Zemlje. U našem Zoo vrtu na tome sustavno radimo.’

Silvija Novak

Objavljeno

|

Budućnost divljih životinjskih vrsta najviše ovisi o čovjeku! Poručeno je to iz Zoološkog vrta grada Zagreba uoči Svjetskog dana zaštite životinja. Na taj dan, u nedjelju od 10.30 do 15 sati, posjetitelji Vrta moći će doznati kako se zoološki vrtovi brinu za budućnost životinjskog svijeta. Na nekoliko će mjesta biti postavljeni edukativni kutci o raznim vrstama životinja – od beskralješnjaka do sisavaca.

U Zoološkom vrtu grada Zagreba trenutačno su 372 vrste životinja. Među njima je čak 76 ugroženih vrsta – od onih osjetljivih preko ugroženih i kritično ugroženih do vrsta izumrlih u prirodi. Oznaku osjetljive vrste prema Crvenoj knjizi IUCN-a imaju, među ostalima, divovski mravojed i južnoamerički nizinski tapir, a u Zagrebu se mogu vidjeti i dvije vrste koje danas žive još jedino u zoološkim vrtovima – sabljorogi oriks i sokorska gugutka. Ugrožene vrste uključene su u uzgojne programe. Zahvaljujući njima omogućuje se reintrodukcija, tj. povratak u prirodu nekih vrsta životinja.


“Čovjek je svojim djelovanjem utjecao na izumiranje divljih vrsta životinja, pa je danas njegova obveza očuvati biološku raznolikost Zemlje. U našem Vrtu na tome sustavno radimo – educiramo posjetitelje, posvećeni smo uzgoju ugroženih vrsta životinja, oporavljamo u prirodi ozlijeđene životinje i uključeni smo u projekte zaštite ugroženih vrsta životinja u Hrvatskoj”, kazao je Damir Skok, ravnatelj Zoološkog vrta grada Zagreba.

Timaritelj Antonio Felix s kapibarama (foto: ZG Zoo)

U brizi za životinje koje žive u Vrtu, surađuju veterinari, zoolozi, nutricionisti i timaritelji. Timaritelji životinje svakodnevno hrane, timare, nadziru njihovo opće stanje i zdravlje te njihove nastambe održavaju čistima i urednima. Timaritelji također životinjama obogaćuju životni prostor te ih pripremaju za situacije poput prijevoza i veterinarskih pregleda. Neki od njih rade sa životinjama od kojih se nekim ljudima ledi krv u žilama, a neki timaritelji ulaze u terarije u kojima je temperatura čak 50 stupnjeva. Timariteljima, kako kažu, ništa od toga nije teško. Dodaju da se taj posao ne može raditi ako ga se istinski ne voli.

Kako bi građani bolje upoznali vrijednost njihova rada, u nedjelju će biti organizirana dva obilaska Vrta tijekom kojih će moći upoznati timaritelje te životinje o kojima se oni brinu. Naime, taj se dan obilježava i Međunarodni dan timaritelja.

Timariteljica Renata Antoljak s legvanom (foto: ZG Zoo)

I dok timaritelji rade s raznim egzotičnim vrstama životinja, u oporavilištu za divlje životinje Zoološkog vrta grada Zagreba imaju pune ruke posla s onima koje žive u Hrvatskoj. Prošle je godine u oporavilištu zaprimljeno 930 životinja među kojima trećina pripada strogo zaštićenim vrstama. Među njima najviše je bilo ptića i šišmiša.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP