Prati nas

Zdravlje

Razgovarate sa sobom: Ptica u glavi ili dobra stvar?

Jeste li vi od onih koji se često uhvate da naglas razgovaraju sami sa sobom? Neugodno vam je zbog toga ili mislite da je to pouzdani znak da vam ‘pregara centrala’? Sa sobom možete razgovarati na puno načina, a ovo su neki koji će vas učiniti pametnijima i sretnijima.

Objavljeno

|

Razgovaram sama sa sobom
foto: BigStock

Iako živimo u vrlo bučnom svijetu, mnogi među nama se bore s tišinom u svom životu; žive sami ili s nekim tko je zaokupljen svojim svijetom. Naravno, uvijek možete uključiti televizor, radio ili posegnuti za pametnim telefonom. Ali što ako ste željni razgovora sa živom osobom? Nekim tko vam je posebno drag? Nekim tko je uvijek uz vas?

Razgovarajte sa sobom, savjetuje psihologinja Linda Sapadin za Psychocentral. I to ne samo u mislima, već zapravo – razgovarajte naglas. Znači li to da ste skrenuli? Da imate pticu u glavi? Ne.


Razgovor sa sobom ne samo da smanjuje usamljenost, već vas čini pametnijim. Pomaže vam razbistriti misli, razlikovati što je važno i donijeti odluke o kojima razmišljate. Postoji samo jedan uvjet: postajete pametniji jedino ako sa sobom razgovarate s poštovanjem.

„Poznajem divnu gospođu koja si govori da je idiot, da stalno griješi, da je o svemu trebala misliti ranije. Takav razgovor sa sobom je gori od tišine i usamljenosti“, piše Sapadin. I zato, ako i sami volite vrijeđati sebe, prekinite. Odmah. Krenite razgovarati sa sobom kao s najboljim prijateljem, jer to i jeste. Okej? Sa sobom možete razgovarati na puno načina, a ovo su neki koji će vas učiniti pametnijim i sretnijim:

Komplimentirajte se

Zašto biste čekali pohvalu od drugih kad si ju sami možete dati? Kada postignete nešto važno, završite zaostale poslove, konačne krenete na nordijsko hodanje ili preuredite dom, recite si glasno da se ponosite sa sobom i da je posao obavljen odlično. „Bravo, frajerice! Konačno si se odvažila krenuti na fitness!“

Motivirajte se

Svi imamo poslove ili zadatke koje nerado obavljamo. Zadajte si ih sami, naglas, i kažite da to morate obaviti. „Halo, macane, danas je dobar dan za ispunjavanje porezne prijave, prije nego ti porezna pokuca na vrata, zar ne?“

Poslušajte drugo mišljenje

Svi ponekad teško donosimo odluke. Ostati ili otići? Progovoriti ili šutjeti? Kupiti ovo ili ono? Upravo zbog te naše neodlučnosti često ne odaberemo ništa i time propustimo priliku. Zato je dobro naglas reći: „Želim ostati zbog ovoga, a želim otići zbog onoga. Ne znam što je dobro, ali moram dokučiti.“ Vođenje ovakvog unutarnjeg razgovora naglas može vam pomoći u postizanju zadovoljavajućeg kompromisa između onoga što želite učiniti i onoga što ne želite, između vlastitih želja i tuđih očekivanja…

Postavite ciljeve

Recimo da se pokušavate organizirati za blagdane. Postavite cilj i napravite plan. Naravno, možete napraviti popis, ali ako sve izgovorite naglas, bit ćete fokusiraniji na ostvarenje tih ciljeva i manja je vjerojatnost da ćete skrenuti s puta. Ovu strategiju stalno koriste sportaši. Ako koristi njima, zašto ne bi i vama? „Spustite glavu, pratite loptu i dišite!“

.

Zdravlje

Uzimate kapsule za bolje pamćenje? Bolje prestanite!

Više od četvrtine svih osoba starijih od 50 godina, uzima dodatke prehrani u nadi da će poboljšati pamćenje. No, dok natpisi na bočicama tvrde jedno, sva sila međunarodnih stručnjaka tvrdi nešto sasvim drugo: ti dodaci ne samo da ne pomažu pamćenju nego mogu biti i štetni po zdravlje.

Objavljeno

|

Dodaci prehrani poput vitamina ne pomažu očuvanju zdravlja mozga i zapravo predstavljaju bacanje novca, piše Guardian.

Prema podacima iz SAD-a, prodaja dodataka prehrani koji bi trebali blagotvorno djelovati na memoriju i mozak općenito, od 2006. do 2015. se udvostručila te sada dosiže i do 643 milijuna dolara godišnje. Također, više od četvrtine svih osoba starijih od 50 godina, uzima te dodatke prehrani u nadi da će poboljšati pamćenje.


No, dok natpisi na bočicama tvrde jedno, sva sila međunarodnih stručnjaka tvrdi nešto sasvim drugo: ti dodaci ne samo da ne pomažu pamćenju nego mogu biti i štetni po zdravlje. “Ne postoje nikakvi dokazi koji govore u prilog tvrdnji da uzimanje dodataka prehrani pomaže pamćenju i zdravlju mozga, niti su kadri spriječiti ili odgoditi Alzheimerovu bolest”, složni su stručnjaci.

Međutim, znanstveni tim je naglasio kako manjak određenih nutrijenata poput vitamina B9 i B12, mogu biti povezani s kognitivnim problemima i funkcioniranjem mozga te da dodaci prehrani mogu pomoći osobama koje pate od manjka određenog nutrijenta. Procjenjuje se da u Velikoj Britaniji oko 20 posto osoba starijih od 60 godina pati od nedostatka vitamina B12. No stručnjaci kažu da je prije uzimanja bilo kakvog dodatka prehrani potrebno konzultirati liječnika te da je uvijek bolje određeni nutrijent dobiti iz svježih namirnica nego iz kapsula.

Zaključak je da se zdravim ljudima ne preporučuje uzimanje dodataka prehrani kako bi se zaštitio mozak, a savjet znanstvenika mogao bi se sumirati u dvije kratke riječi: Čuvajte novac.

Istraživanje je naručilo Globalno vijeće za zdravlje mozga (Global Council on Brain Health), a analizirani su dodaci poput vitamini B skupine, omega-3 masne kiseline, vitamin D, kofein, koenzim Q10 i gingko biloba. Znanstvenici su ustanovili da dodaci prehrani za koje se tvrdi da pomažu mozgu, najčešće uopće nisu biti testirani na tako nešto, a ono malo studija koje postoje, pokazuju različite rezultate.

“Veliki je problem što se ti dodaci prehrani predstavljaju kao lijek za gubitak pamćenja i još se tvrdi da za to postoje znanstveni dokazi”, kaže profesorica kliničke psihologije sa Sveučilišta Exeter, Linda Clare, ujedno i članica istraživačkog tima. Znanstvenici savjetuju ljudima da budu oprezni i skeptični prema tvrdnjama proizvođača. Također, upozoravaju da mnoge tablete i kapsule nisu prošle dovoljna testiranja.

No važno je naglasiti još jednu stvar: ovo je istraživanje u obzir uzelo samo utjecaj suplemenata na funkciju mozga tako da rezultati ne znače da neki dodaci prehrani možda nisu korisni za nešto drugo.

Kad je riječ o zdravlju mozga, znanstvenici opet ističu da je najbolja prevencija problema s pamćenjem zdrav život što uključuje zdravu prehranu, nepušenje, dobar san, tjelovježba, bogat društveni život i mentalna stimulacija. Britanska profesorica psihijatrije Gill Livingston kaže da je jedini zasad poznati način za prevenciju demencije kontroliranje krvnog tlaka te redovito uzimanje terapije za njegovo snižavanje.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP