Prati nas

Zdravlje

Razgovarate sa sobom: Ptica u glavi ili dobra stvar?

Jeste li vi od onih koji se često uhvate da naglas razgovaraju sami sa sobom? Neugodno vam je zbog toga ili mislite da je to pouzdani znak da vam ‘pregara centrala’? Sa sobom možete razgovarati na puno načina, a ovo su neki koji će vas učiniti pametnijima i sretnijima.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Razgovaram sama sa sobom
foto: BigStock

Iako živimo u vrlo bučnom svijetu, mnogi među nama se bore s tišinom u svom životu; žive sami ili s nekim tko je zaokupljen svojim svijetom. Naravno, uvijek možete uključiti televizor, radio ili posegnuti za pametnim telefonom. Ali što ako ste željni razgovora sa živom osobom? Nekim tko vam je posebno drag? Nekim tko je uvijek uz vas?

Razgovarajte sa sobom, savjetuje psihologinja Linda Sapadin za Psychocentral. I to ne samo u mislima, već zapravo – razgovarajte naglas. Znači li to da ste skrenuli? Da imate pticu u glavi? Ne.


Razgovor sa sobom ne samo da smanjuje usamljenost, već vas čini pametnijim. Pomaže vam razbistriti misli, razlikovati što je važno i donijeti odluke o kojima razmišljate. Postoji samo jedan uvjet: postajete pametniji jedino ako sa sobom razgovarate s poštovanjem.

„Poznajem divnu gospođu koja si govori da je idiot, da stalno griješi, da je o svemu trebala misliti ranije. Takav razgovor sa sobom je gori od tišine i usamljenosti“, piše Sapadin. I zato, ako i sami volite vrijeđati sebe, prekinite. Odmah. Krenite razgovarati sa sobom kao s najboljim prijateljem, jer to i jeste. Okej? Sa sobom možete razgovarati na puno načina, a ovo su neki koji će vas učiniti pametnijim i sretnijim:

Komplimentirajte se

Zašto biste čekali pohvalu od drugih kad si ju sami možete dati? Kada postignete nešto važno, završite zaostale poslove, konačne krenete na nordijsko hodanje ili preuredite dom, recite si glasno da se ponosite sa sobom i da je posao obavljen odlično. „Bravo, frajerice! Konačno si se odvažila krenuti na fitness!“

Motivirajte se

Svi imamo poslove ili zadatke koje nerado obavljamo. Zadajte si ih sami, naglas, i kažite da to morate obaviti. „Halo, macane, danas je dobar dan za ispunjavanje porezne prijave, prije nego ti porezna pokuca na vrata, zar ne?“

Poslušajte drugo mišljenje

Svi ponekad teško donosimo odluke. Ostati ili otići? Progovoriti ili šutjeti? Kupiti ovo ili ono? Upravo zbog te naše neodlučnosti često ne odaberemo ništa i time propustimo priliku. Zato je dobro naglas reći: „Želim ostati zbog ovoga, a želim otići zbog onoga. Ne znam što je dobro, ali moram dokučiti.“ Vođenje ovakvog unutarnjeg razgovora naglas može vam pomoći u postizanju zadovoljavajućeg kompromisa između onoga što želite učiniti i onoga što ne želite, između vlastitih želja i tuđih očekivanja…

Postavite ciljeve

Recimo da se pokušavate organizirati za blagdane. Postavite cilj i napravite plan. Naravno, možete napraviti popis, ali ako sve izgovorite naglas, bit ćete fokusiraniji na ostvarenje tih ciljeva i manja je vjerojatnost da ćete skrenuti s puta. Ovu strategiju stalno koriste sportaši. Ako koristi njima, zašto ne bi i vama? „Spustite glavu, pratite loptu i dišite!“

.

Zdravlje

Što treba imati u kućnoj ljekarni, a koje lijekove treba odmah baciti?

U kućnim ljekarnama nađe se svačega, no s lijekovima valja biti oprezan i prije uzimanja se konzultirati s liječnikom.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Andoli, aspirini, analgetici, razni vitamini kojima je odavno istekao rok trajanja, onda antibiotici koje nismo popili do kraja, a “šteta da se bace jer nikad ne znaš”…

Ukratko, u kućnim apotekama nađe se svega i svačega. Zbog koronavirusa su ladice s lijekovima dopunjene i dodatnim preparatima koji bi nam trebali pomoći da prebolimo nesretni virus ako ga na koncu ne uspijemo izbjeći.


No od kolike su doista koristi sve te stvari koje čuvamo u kućnim ljekarnama? Je li što od toga štetno i što bi zapravo obavezno trebali imati u svojim domovima sad kad nam osim sezonske gripe i viroze prijeti i taj nesretni COVID-19? Pitali smo to liječnika opće prakse Milana Mazalina.

“Kao prvo, ljudi kod kuće uopće ne bi trebali imati previše raznih lijekova jer kućna apoteka ne bi trebala izgledati kao prava, a upravo to, nažalost, mnogi nastoje napraviti. Za to nema razloga, jer većinu lijekova ionako treba uzimati tek nakon dogovora s liječnikom ili barem farmaceutom” kaže doktor Mazalin.

Temperaturu ne treba odmah snižavati

Ono što bi ipak bilo preporučljivo imati za prvu ruku je nešto za snižavanje temperature, no i tu valja biti oprezan.

“U zadnje vrijeme za snižavanje temperasture najviše preporučujemo lijekove na bazi paracetamola, a ponekad se mogu uzimati i neki antireumatici. Doduše, nekim ljudima taj paracetamol ne uspije baš skinuti temperaturu jer je manje potentan, ali je bolji za ljude kojima bi, recimo, ibuprofen mogao izazvati neke gastro tegobe. No ni paracetamol nije bezazlen jer može oštetiti jetru”, kaže doktor Mazalin i naglašava da čak ni lijekove za snižavanje temperature ne bi trebalo uzimati po vlastitom nahođenju.

“Čak ni te lijekove za temperaturu ne treba uzimati bez konzultacije, niti temperaturu uopće treba skidati čim se pojavi i ako iznosi oko 37-38 Celzijevih stupnjeva. Temperaturu nižu od 38 ne treba skidati jer ona i služi za zaštitu od infekcija i kao pokazatelj u kojem smjeru čitav infekt ide. Na primjer, ako rano krenemo skidati temperaturu, onda temperatura nije odradila što je trebala, osjećamo se dobro, a zapravo još nismo zdravi”, kaže doktor Mazalin.

Od kapi za nos bolja je fiziološka otopina

Od drugih lijekova dobro je imati nekakve kapi za nos, iako niti s njima ne treba pretjerivati.

“Bolje su razne otopine morske vode i varijacije na temu tih fizioloških otopina za nos koje rade toaletu nosa, olakšavaju izbacivanje svih tih nakupljenih stvari u nosu pa tako i virusa. To se pokazalo dosta korisnim i u slučaju koronavirusa gdje je naročito važna vlažna sluznica koja je tako otpornija. Klasične kapi za nos mogu se koristiti u slučaju jakog začepljenja nosa, no tek neko kraće vrijeme i uz oprez jer mogu izazvati oštećenje nosne sluznice”, kaže doktor Mazalin.

Kod ljudi koji imaju proljev nisu loši ni probiotici, a za suhi kašalj dobro je imati nešto protiv kašlja, sirup ili pastile i to je zapravo sve što bi ljudi trebali imati u kućnim apotekama, kaže doktor.

Antibiotike se ne smije uzimati na svoju ruku

“Važno je naglasiti da treba izbjegavati imati u kući antibiotike jer za to doista nema nikakvog razloga. U zadnje je vrijeme nastala nekakva pošast oko azitromicina i deksametazona… Čim se u medijima pojavi neki lijek koji potencijalno pomaže kod COVID-19, odmah krene veliki interes. No kao prvo, problem je u tome što čovjek ne smije na svoju ruku uzimati takve lijekove, a drugo, bilo je dosta slučajeva u kojima se naknadno ustanovilo da ti lijekovi ne samo da nisu korisni nego su i štetni. Moj savjet je da se nikako ne nasjeda tim poluinformacijama kojima smo u zadnje vrijeme zatrpani i koje onda slijedimo u želji da se nekako zaštitimo”, kaže doktor Mazalin.

Vitamin D uzimati oprezno

U posljednje je vrijeme bilo dosta govora i o vitaminu D koji pomaže optimalnoj funkciji imuniteta, no i tu doktor Mazalin savjetuje oprez. “S D vitaminom treba biti oprezan. Iako ima dosta ljudi koji imaju deficit tog vitamina, to je ujedno i vitamin koji se može nagomilavati u organizmu pa možemo doći u stanje hipervitaminoze što također nije dobro. Tako da ga treba uzimati sa zrnom soli, što bi se reklo, odnosno ne napamet.”

Slična je stvar, kaže doktor, i s vitaminom C koji je jedno vrijeme bio jako popularan. “Istraživanjima se nije dokazalo da je pojačano uzimanje C vitamina korisno kod respiratornih infekata. Ako ćemo ga uzimati, bolje je držati se nekakvih prirodnih izvora, a vitamine u obliku tableta treba uzimati samo onda kada se dokaže njihov nedostatak u organizmu. Osim toga, i oni mogu biti loši za želudac”, kaže doktor Mazalin.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP